Izborna volja Mostaraca mnogo će reći o političkom miljeu Bosne i Hercegovine

Autor: Megafon.ba

Birališta za lokalne izbore u Gradu Mostaru zatvorena su u 19 sati a prema Centralnom biračkom spisku (Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine) 100.864 osoba s pravom glasa imalo je priliku, nakon 12 godina od posljednjih izbora održanih u ovom gradu, iskoristiti ustavno pravo i birati lokalnu vlast.

PRVOG ČOVJEKA MOSTARA ČEKA MNOGO POSLA

Dugo čekanu šansu je prema zvaničnim podacima CIK-a, do 19 sati iskoristilo 52.865 ili 55 posto glasača.

U novi sastav Gradskog vijeća Mostara bira se 35 vijećnika, a oni bi naknadno iz svojih redova trebali izabrati novog gradonačelnika. Na tom će mjestu naslijediti Ljubu Bešlića (HDZ BiH) koji je cijelo vrijeme, skupa sa predstavnicima SDA BiH, makar i neformalno, činio vlast u Gradu na Neretvi.

Sudeći prema protekloj predizbornoj kampanji, Mostarci su ovogodišnje izbore shvatili kao jedinstvenu priliku da konačno ukažu povjerenje ljudima koji će rješavati brojne komunalne ali i političke probleme, nagomilane tokom protekle decenije.

Politička polarizacija narastala je uglavnom između dva bloka, političkih stranaka sa nacionalnim predznakom i onih koje se deklariraju kao građanske, a većinom su u pitanju nove snage na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Vrlo su glasne bile njihove predizborne poruke da treba kazniti dosadašnju (neformalnu) vlast za godine nerada.

Nije ni u Mostaru uoči izbora nedostajalo senzibiliziranja građana na nacionalnoj, patriotskoj osnovi, izazivanja emocija pričom o ugroženosti pojedinih naroda te poziva na navodna historijska načela polaganja isključivog prava upravljanja Gradom na Neretvi, inače, opterećenog podjelama među građanima te dodatno osiromašenog posljedicama pandemije koronavirusa.     

Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ pratilia je proces glasanja a izvjestili su danas i o određenim neregularnostima ali kako je saopćeno iz ove organizacije, riječ je o nepravilnostima uobičajenim za izborne procese.

U Mostaru su boravili i predstavnici CIK-a, predsjednik Željko Bakalar te članovi Vlado Rogić i Ahmet Šantić. Grad su posjetili i ohrabrujuće poruke glasačima poslali visoki predstavnik Međunarodne zajednice u BiH, Valentin Incko, američki ambasador Eric Nelson, Šef misije EU u BiH, Johann Sattler.

KAKO JE MOSTAR POSTAO „GRAD SLUČAJ“

Nakon lokalnih izbora u Mostaru 2008. godine, naredni izbori bili su odgađani zbog žalbe hrvatskih zastupnika u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine na odredbe Izbornog zakona BiH, kojima su bile definirane izborne jedinice u Mostaru. Ustavni sud BiH je 2010. godine ocijenio kako su primjedbe utemeljene. Sud je zaključio da tadašnje izborne jedinice diskriminiraju birače jer je iz svake od njih biran podjednaki broj gradskih vijećnika bez obzira na broj glasača koji o tome odlučuju, te ih stavio van snage.

Mostarka Irma Baralija je podnijela tužbu pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasburu tvrdeći da su joj narušena ljudska prava jer godinama ne može ostvariti svoje biračko pravo. Evropski sud je 29. oktobra prošle godine presudio u njenu korist i naložio promjenu izbornog zakona. Sud je kazao da ako se u roku od šest mjeseci ne donesu svi akti potrebni za organiziranje izbora, da će tada Sud odrediti pravila.

Lideri HDZ-a BiH Dragan Čović i SDA, Bakir Izetbegović, napokon su 17. jula 2020. godine potpisali dogovor kojim su izbori u Mostaru omogućeni.

Pošto su u vrijeme dogovora zakonski rokovi za prethodne pripreme CIK-a BiH za održavanje lokalnih izbora bili prekoračeni, izbori u Mostaru nisu mogli biti zakazani kada i u cijeloj zemlji, 15. oktobra, već je odlučeno da izbori u ovom gradu budu 20. decembra.

Megafon.ba