Grujičić je načelnički mandat u Srebrenici osvojio sa samo 768 glasova više od bošnjačkog kandidata Durakovića
Autor: L. Dž.
Načelnički mandat Mladena Grujičića (Zajedno za Srebrenicu) na prošlim je lokalnim izborima 2016. godine presudilo 768 glasova više (osvojio ukupno 4.678 glasova) u odnosu na Ćamila Durakovića (nezavisni kandidat) koji je osvojio 3.910.
Treći kandidat bio je Desnica Radivojević (nezavisni kandidat) ali njegovih ukupno osvojenih 15 glasova nije imalo značajnu ulogu u konačnim rezultatima izbora.
U Srebrenici je na proteklim izborima registrirano 13.803 birača a obrađeno 8.817 glasačkih listića od čega su 8.603 bili važeći.
Tijesna utrka i u novembru
Grujičić je ponovo kandidat za načelnika i njegovu je kandidaturu jednoglasno podržalo dvanaest prosrpskih političkih partija iz bh. entiteta Republika Srpska.
Predstavnici probosanskih političkih stranaka u Srebrenici (SDA, SBB, Stranka za BiH, PDA i DF) i Inicijative „Moja adresa Srebrenica“, odlučili su da zajednički kandidat za načelnika Srebrenice bude Alija Tabaković, aktuelni predsjednik tamošnjeg Općinskog odbora SDA i šef kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a.
U novembru, po svemu sudeći, predstoji ponovo tijesna utrka za prvog čovjeka Srebrenice, u kojoj je nakon rata a posebno nakon genocida koji je u julu 95-te počinila Vojska RS-a, potpuno izmijenjena demografska slika.
Od 27.572 Bošnjaka koliko ih je registrirano Popisom stanovništva 1991. godine, u Srebrenici danas živi tek 7.248 Bošnjaka.
Prema popisu iz 2013. godine registrirano je 6.028 Srba što je za 2.287 manje od broja popisanih 1991. godine.
Od 38 Hrvata popisanih 91-e, danas ih u Srebrenici živi 16.
Tokom popisa 1991. godine kao Ostali se izjasnila 741 osoba a na posljednjem popisu 117.
U Srebrenici danas živi ukupno 13.409 ljudi od kojih je 54 posto Bošnjaka, 45 posto Srba, 0,1 posto Hrvata i 0,9 posto Ostalih.
Mogućnost glasanja za raseljene
Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila je 4. augusta 2020. godine odluku o mogućnosti promjene izborne opcije za raseljene osobe pa oni koji imaju biračko pravo i koji imaju status raseljene osobe upisuju se u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu na osnovu izražene biračke opcije. Dakle, mogu birati da li će glasati za općinu prebivališta prije stjecanja statusa raseljene osobe ili za općinu trenutnog prebivališta.
Međutim, ukoliko žele da glasaju za općinu prebivališta iz 1991. godine, moraju se javiti u prostorije Centra za birački spisak u svom gradu/općini i potpisati zahtjev za promjenu biračke opcije do 1. septembra. Ukoliko to ne učine do zadatog roka, bit će upisani u Centralni birački spisak za izbornu jedinicu u kojoj su glasali na posljednjim izborima u BiH.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.