Piše: Nedžad Kušljugić
Zakonima o doprinosima i porezu na dohodak koje je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine uputila u parlamentarnu proceduru ukidaju se doprinosi na teret poslodavca, a topli obrok i regres bili bi oporezivi. Ukupna stopa doprinosa za PIO, zdravstvo i osiguranje od nezaposlenosti bila bi smanjena sa sadašnjih 41,5 posto na 33,5 posto.
Obračunski više, ali u džepu manje
Efekti predloženih rješenja različiti su u zavisnosti na koga se odnose, na radnike, poslodavce ili državu, u ovom slučaju Federaciju BiH.
S aspekta zaposlenika, povećanje osnovice za uplatu doprinosa dovest će do povećanja koeficijenta prilikom obračuna penzija. Ali efekat ovakvog povećanja zavisi od povećanja prosječne plate u Federaciji.
Ipak kad su u pitanju primanja zaposlenika „na ruke“, posebno u privatnom sektoru, ostaje nejasno kako će reagovati poslodavci na činjenicu da će doprinosi i porezi na primanja radnika po osnovu minimalne plate i maksimalnog toplog obroka po novim prijedlozima biti nešto viši nego što su bili po ranijim zakonima.
Da li će, kao što je to i do sada bio slučaj, optimizirati svoje poslovanje na način da će teret negativnih efekata predloženih zakona prenijeti na zaposlenika smanjenjem iznosa toplog obroka na minimalni (sa 1 posto dnevno na 0,5 posto) ili smanjenjem broja zaposlenih.
S druge strane predloženi zakoni jednim dijelom smanjuju doprinose poslodavcima koji svojim zaposlenicima isplaćuju više plate.
U praksi su to najčešće javna preduzeća.
Do takvih se pokazatelja dolazi detaljnim računovodstvenim analizama, a na takve moguće posljedice novih propisa već je reagiralo i Udruženje poslodavaca FBiH.
Njihova računica još govori da će ukoliko se ovi zakoni usvoje prihodi države biti povećani od 1,5 do 2 posto.
Predloženim zakonom o porezu na dohodak predviđeno je oporezivanje „svake raspodjele dobiti privrednih društava u bilo kojem obliku“, a što se odnosi na isplate dividendi ili udjela u dobiti, jedinstvenom stopom od 10 posto.
Do sada to nije bio slučaj.
Ideja je da se podstakne investiranje, odnosno da sredstva ostaju u firmi.
U praksi oporezivanje dobiti može biti dodatni teret stranim ulagačima koji primarno od poslovanja u nekoj državi očekuju dobit koju sebi što jeftinije mogu isplatiti, a manje ih interesuje efekat njihovog poslovanja na rast privrede te zemlje.
Statistike i praksa
Jedini stvarni dobitnik u predloženim zakonima je državni aparat kojem će, osim povećanja javnih prihoda, biti olakšana kontrola njihove naplate, te će se statistički povećati prosječna plata u Federaciji BiH.
Bit će moguće zamajavati javnost „o rastu plata“ iako stvarnog rasta neće biti, bar ne u obimu vrijednom hvale, jer nema poboljšanja ukupnog ekonomskog ambijenta i nema nove vrijednosti.
Jedini način stvarnog povećanja plata je kroz povoljan ekonomski ambijent, stimuliranje ulaganja domaćih i stranih investitora i smanjenje javne potrošnje. Ovim zakonima ništa od navedenog nije omogućeno.
U suštini predloženi zakoni nisu reformski i efekti bi bili uglavnom „statistički“.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.