Petak, 14 Juna

Energetska tranzicija (6): Solarna elektrana u Kalesiji već deceniju proizvodi struju dovoljnu za 100 domaćinstava

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

„U zemljama koje imaju manje sunčanih dana od nas imaju solarne elektrane jačine do hiljadu megavata, pa zašto ne bismo i mi u BiH napravili jednu takvu elektranu. Nisu oni ništa pametniji od nas“, kaže Selmir Fatić, direktor Eko energije iz Kalesije, firme koja je instalirala prvu solarnu elektranu u BiH.

Piše: Samir Mujakić

Prva solarna elektrana u Bosni i Hercegovini instalirana je 2012. godine u Kalesiji. Riječ je o porodičnoj firmi Eko energija koju vode otac i sin Sadik i Selmir Fatić. Solarni paneli postavljeni su na površini od 838 kvadratnih metara, na krovu sportske sale u Kalesiji. Elektrana snage 120 kilovata proizvodi godišnje najmanje 130 Megavat-sati električne energije što je, procjenjuju u Eko energiji, dovoljno za godišnje potrebe oko stotinu domaćinstava.

ČEKANJE DOZVOLA

Selmir Fatić, direktor firme Eko energija, u razgovoru za Megafon kaže da u to vrijeme nije bilo jednostavno realizirati posao ni  dobiti potrebnu dokumentaciju.

,,Projekat za solarnu elektranu je bio gotov i sve je bilo spremno za početak rada. Misleći da imamo svu potrebnu dokumentaciju otac i ja smo otišli u Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH za konačan potpis odobravanja za rad elektrane. Tadašnji ministar Erdal Trhulj nas je upitao imamo li energetsku saglasnost. Odgovorili smo da imamo. Jeste li sigurni, upitao je ponovo ministar. Jesmo, jer nismo dobili više nikakav zahtjev da nešto potpisujemo. Imamo elektroenergetsku, zar to nije isto. Tada nam ministar Trhulj reče ako nemamo, da predamo zahtjev i možemo dobiti poticaj. Kazao nam je da smo dobili potpis za elektroenergetsku saglasnost od Elektroprivrede BiH a da energetsku saglasnost daje ministarstvo. Podnijeli smo zahtjev i dobili smo potpis. Konačno je solarna elektrana mogla biti puštena u pogon.

Dobili smo dozvolu od Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji BiH, a elektrana je u sistemu Elektroprivrede sa kojom imamo ugovor na dvanaest godina. Bez podrške građana i onih koji su razumjeli ovaj način proizvodnje struje iz obnovljivih izvora ne bismo uspjeli“, kazao je Fatić.

Selmir Fatić, direktor Eko energije (Foto: S. Mujakić)

Kaže da je putujući Evropom vidio sam da se u Njemačkoj, Sloveniji, Austriji sve više grade solarne elektrane.

„U zemljama koje imaju manje sunčanih dana od nas imaju solarne elektrane jačine do hiljadu megavata, pa zašto ne bismo i mi u Bosni i Hercegovini napravili jednu takvu elektranu. Nisu oni ništa pametniji od nas. I tako sam s ocem odlučio da investiramo u ovaj posao. Inače, kako bi Bosna i Hercegovina prilikom prijema u Evropsku uniju imala prema kriterijima za obnovljive izvore energije EU, mora imati između 60 i 70 posto proizvođača s obnovljivim izvorima energije“.

Otkupne cijene u BiH, kaže naš sagovornik, bile su presudne da ulože 800.000 KM u izgradnju elektrane.

„Uloženi novac vratio se za nepunih sedam godina. Izgradnja i održavanje solarne elektrane nije zahtjevno ni skupo. Za razliku od vremena kada smo otac i ja počeli s poslom, sada je oprema jeftinija. Za solare se ne plaća koncesija. Održavanje nije skupo, kiša spere prljavštinu a nekada treba očistiti snijeg sa panela što sam radim. Ponekad se snijeg i sam otopi“, kaže Fatić.

HUKIĆ: ZAKON TREBA UREDITI

Uredba za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije donesena je sredinom 2010. godine čime je Federalna vlada ovlastila javna preduzeća Elektroprivredu BiH dd Sarajevo i Elektroprivredu HZ HB u Mostaru da potpisuju ugovore sa vlasnicima solara o garantovanom otkupu struje. Ugovori su mogli biti potpisani na dvanaest godina.

Istovremeno se radilo i na kreiranju Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije. U kreiranju teksta Zakona učestvovao je i Ahmet Hukić, diplomirani inženjer elektrotehnike iz Tuzle. Za Megafon kaže da nove tehnologije i novo vrijeme traže i da se ovaj Zakon uredi.

,,Kada je Zakon rađen prije skoro deset godina, kada su se pravili propisi i poticajne mjere fotonaposki paneli su bili  skupi. I tada je trebalo poticati privatne investitore da ulažu svoja sredstva u fotonaponske elektrane kako bi se postepeno smanjivao ugljen dioksid i dekarbonizacija čvrtih izvora energije.Time se htjelo poticati na ulaganje davanjem poticaja na 12 godina ugovorm o otkupu električne energije po nekoj cijeni kojom će povratiti uloženi novac i mogućnost da se nešto i zaradi. Svaki proizvođač elekrične energije, da bi mogao prodavati električnu energiju, mora se na neki način registrovati kao pravno lice, bilo kao obrt ili kao d.o.o, iz razloga što se električna energija smatra robom. Ko god prodaje robu mora da plaća i porez na dodatnu vrijednost“ kazao je Hukić.

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.