Četvrtak, 13 Juna

Ekonomski stručnjak Čavalić: Oporavka od pandemije ima ali ne zbog Vladinih mjera nego zbog otpornosti privrede

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

„Vlade obično nastoje preko javnih poziva ovog tipa favorizirati određena poduzeća“, kaže Čavalić govoreći o manjkavosti javnih poziva na koje privrednici moraju aplicirati da bi dobili pomoć.

Razgovarao: Samir Mujakić

Godinu i po je prošlo od usvajanja Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa u Federaciji Bosne i Hercegovine, kroz koji je trebalo osigurati stabilnost privrede i radnih mjesta.

ISTICANJE DOBRIH A SKRIVANJE LOŠIH STRANA

Ocjena ekonomskog stručnjaka Admira Čavalića, koju je iznio u razgovoru za Megafon je da mjere iz „antikorona zakona“ nisu bile dovoljne, da kriteriji za dodjelu novca imaju i manjkavosti ali i da se dodatni novac od finansijskih institucija namijenjen privredi trošio za održavanje budžeta.

Gospodine Čavaliću, da li su mjere Vlade FBiH koje je poduzela s ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije na privredu, odnosno, za održavanje nivoa zaposlenosti, prema vašoj ocjeni postigle cilj?

„Mjere Vlade Federacije Bosne i Hercegovine su bile veoma skromne i apsolutno neinovativne u odnosu na izazove Covid-19 pandemije. Posljedično, nisu definisale i adekvatno u javnosti artikulisale specifične ciljeve ili određeno povjerenje.

Istina je da je došlo do ekonomskog oporavka u ovoj godini, ali ne zahvaljujući datim mjerama, već prije svega otpornosti domaće privrede.

Vlade imaju običaj da precjenjuju značaj ekonomskih intervencija, pritom naglašavajući dobre strane, a sakrivajući loše strane date intervencije“.

Mislite li da su javni pozivi mogli biti fleksibilniji i obuhvatati širu kategoriju poduzetnika? Mislim na poduzetnike koji, primjera radi, nisu imali pad prometa što se uglavnom tražilo u javnim pozivima, ali su imali pad naplate zbog problema njihovih klijenata te su zbog toga danas mnogi nelikvidni.

„Nekoliko je načina za unaprjeđenje spomenutih javnih poziva – prije svega uvođenje odrednice „automatizma“, kao što se to po par pitanja radilo u regionu. Šta to konkretno znači? Da po automatizmu poduzeća dobiju benefite koji su definisani zakonom odnosno datim javnim pozivom. Na ovaj način bi učinili čitav proces inkluzivnijim i komunicirali iskrenu namjeru podrške. To nažalost nije bio slučaj.

Vlade obično nastoje preko javnih poziva ovog tipa favorizirati određena poduzeća. Vezano za kriterij pada prometa jedina dobra stvar kod istoga je relativna objektivnost u smislu da su sva poduzeća tretirana na isti način – nije bilo industrijskih diskriminacija.

Loša strana se odnosi na izuzetno nizak potencijal obuhvata po osnovu ovog kriterija. Zbog toga su kantoni sa vlastitim mjerama nastojali „popuniti prazninu“.

Vlada FBiH se samo do septembra 2020. godine zadužila za 333 miliona eura od MMF-a i Svjetske banke. Pa je Bosna i Hercegovina u augustu 2021. godine dobila 308 miliona eura od kojih veći dio ide u FBiH. Da li su vam poznati pokazatelji u kojem je procentu novac potrošen za pomoć oporavku privrede a koliko je usmjereno na nadoknađivanje manjkova u punjenju budžeta? 

„Ova sredstva najvećim dijelom idu u tekuću budžetsku potrošnju. Cilj je budžetska stabilnost. Istina, Covid-19 pandemija je uvjetovala veće potrebe velikih socijalnih sistema, poput zdravstvenog, obrazovnog, sistema socijalne zaštite i slično. Međutim, vlasti uglavnom koriste dodatna finansijska sredstva kako bi održavali postojeće budžete, naročito u jeku opštih izbora 2022. godine. Isto vrijedi i za entitet RS“.

Mislite li da su najnoviji predloženi propisi iz oblasti doprinosa i poreza na dohodak u službi stvaranja povoljnije ekonomske klime za privrednike ili su i oni u funkciji popunjavanja „budžetskih rupa“?

“Problem ovih zakona što su zastarjeli. Predložena forma je napravljena 2016. godine, što znači da kasni po dva osnova – protok pet godina i Covid-19 pandemija.

USKLADITI ZAKONE SA POTREBAMA „NOVE NORMALNOSTI“

Potrebno je modernizirati ova zakonska rješenja odnosno uskladiti ih sa potrebama modernog biznisa i „nove normalnosti“.

U postojećem obliku, zakoni naglašavaju ekstraktivnost institucija tj. dodatni transfer sredstava od privatnog, realnog sektora ka javnom. To nije dugoročno dobro i ne donosi rezultate. Zbog toga sam zajedno sa kolegama predložio širu javnu raspravu po pitanju datih zakona. Isti su nužnost, ali ne pod svaku cijenu“, kazao je u razgovoru za naš magazin ekonomski stručnjak, Admir Čavalić.

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru(ima).

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.