Utorak, 10 Decembra

Čović, matematika i hrvatsko pitanje

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Piše: Nedžad Kušljugić

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH nakon što su izborni rezultati pokazali da je, u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kandidat Koalicije DF -GS Željko Komšić odnio pobjedu, izjavio je da ga „žalosti što bošnjaci to nisu razumjeli i što su se opredijelili drugačije“.

Čovićeva matematika

„Mislio sam da to neće uraditi. Mi ćemo u hrvatskom glasačkom tijelu imati 80 posto. Ne mogu Bošnjaci Hrvatima birati legitimne predstavnike, to je put nazadovanja, to nije europski put”.

Nije, međutim, jasno prema kojoj matematici je Dragan Čović došao do podatka o 80 posto podrške Hrvata.

Na biračkim spiskovima ne ističe se nacionalna pripadnost te je jedina mogućnost komparacije Popis stanovništva, naravno računajući na činjenicu da nisu svi stanovnici ujedno i birači.

Prema tome, u kantonima u kojima HDZ BiH ima većinu, prema posljednjem popisu iz 2013. godine živjelo je 407.855 Hrvata. Od ovog broja trebalo bi da je najmanje 300.000 osoba s pravom glasa.

Prema više od 80 posto obrađenih glasova Čović je osvojio 122.891 glas. Dakle, može osvojiti najviše 160.000 glasova. Čović očigledno ima “svoju matematiku” po kojoj je 80 posto od  300.000 glasača, 160.000 glasova. 

Zašto se zanemaruje i činjenica da u Federaciji BiH prema posljednjem popisu stanovništva živi 56.550 Srba kojima Izborni zakon ne dozvoljava da glasaju za Srbina u Federaciji BiH?

Također, u Federaciji živi i 102.415 osoba koje se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi.

U kantonima koje „ne kontroliše„ HDZ BiH: u Sarajevskom živi 17.520 Hrvata, u Tuzlanskom 23.592, u Zeničko – dobojskom 43.819 i u Unsko – sanskom kantonu 5.073 Hrvata.

Nije zanemarljiva ni činjenica da je Komšićeva stranka, odnosno Koalicija DF – GS, prema posljednjim podacima, osvojila 59.804 glasova.

Iz ovih podataka je jasno da postoji mogućnost da veliki broj građana koji su glasali za Komšića, nisu Bošnjaci kako tvrde hrvatski dužnosnici.

Istina, postoji značajan broj Bošnjaka u strankama građanske orijentacije koji su glasali za Komšića, a kojima nacionalna pripadnost nije primarni kriterij kad glasaju za kandidata.

Imajući u vidu ove podatke nejasne su horske konstrukcije hrvatskih političara kojima se nadovezuju na dugogodišnju kuknjavu Čovića o „bošnjačkom nametanju hrvatskog člana Predsjedništva“.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je žaljenje što se „i ovaj put ponovio scenarij koji smo već vidjeli“.

„Ponovno smo se zahvaljujući pravnom okviru doveli u situaciju da pripadnici jednog konstitutivnog naroda na teritoriju Fedearcije BiH biraju predstavnika drugom, odnosno hrvatskom narodu“.

Na nepravdu udri fašizmom

Predsjednik Mosta i zastupnik u Hrvatskom saboru Božo Petrov je na svom facebook profilu bio još „precizniji“.

“Dragi Hrvati u BiH, niste sami! Nametanje Komšića voljom bošnjačkih birača već treći put pokazuje nam bolnu činjenicu kako se ovakav izborni zakon zloupotrebljava kako bi se dokidala prava hrvatskom narodu. Željko Komšić, za razliku od sramotne saradnje koju je u prošlosti imao s određenim hrvatskim političarima, ne smije biti primljen u Zagrebu kao predstavnik Hrvata, jer on to nije”, napisao je Petrov.

Zar visokorangirani hrvatski političari zaista vjeruju da se ovakvim izjavama doprinosi dijalogu i novom izbornom rješenju u BiH?

  Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.