Četvrtak, 13 Juna

Brinu li autori Deklaracije i o bh. Hrvatima kojima je nakon rata naseljena Glina u Hrvatskoj?

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Piše: Nermina Šunj – Kušljugić

Deklaracija o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini vrlo licemjerno nadograđuje već postavljenu tezu o navodnoj ugroženosti i političkoj obespravljenosti hrvatskog naroda u BiH. Prst u oko bio im je zapravo izbor člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda Željka Komšića (DF), a ne Dragana Čovića iz HDZ-a BiH. Ali kada bi se analizirali suštinski uzroci sve manjeg broja Hrvata u BiH pa time i manje glasačke, političke i ekonomske moći, došlo bi se do rezultata koji nisu baš na obraz današnjim zabrinutim političarima za Hrvate u BiH.

Kuće za Hrvate iz BiH

Poslijeratnu demografsku sliku kreirala je itekako i politička (ne)briga za Hrvate u BiH, odnosno i politika „humanog raseljavanja“ Hrvata iz BiH. Umjesto rada na tome da se Hrvati vrate svojim kućama, da im se izgrade razrušeni i spaljeni domovi, da ih se zaposli, vodilo ih se što dalje iz BiH.

Niko ne spori da su Hrvati stradali u proteklom ratu, da su nad njima počinjeni ratni zločini i da počinioce treba kazniti.

Niko ne spori da su vlasnici domovnica iskoristili izbor pa trbuhom za kruhom napustili svoja ognjišta.

Međutim, hiljade, a navodno i desetine hiljada Hrvata, posebno iz Srednje Bosne, u poslijeratnom periodu su nove adrese dobili u Hrvatskoj upravo zahvaljujući hrvatskoj politici koja danas nariče nad izgubljenim narodom u BiH.

Nije tajna Tuđmanov ratni projekat „preseljavanja stanovništva“ a etnički inžinjering imao je za cilj isključivo stvaranje etnički čistih teritorija koje bi se kasnije mogle pripajati „zemljama maticama“.

U jesen 2007. godine šutjele su vlasti u BiH ali i susjednoj Hrvatskoj zbog oštrih optužbi na račun Vlade Hrvatske pristiglih od katoličkog svećenika iz Drvara. Tadašnji župnik drvarski Žarko Vladislav Ošap reagirao je zbog „pomoći” Vlade Hrvatske iseljavanju Hrvata iz BiH.

Naime, tog je ljeta u kratkom vremenskom periodu Drvar napustilo oko 300 Hrvata i otišlo živjeti u Glinu.

Riječ je o Hrvatima mahom iz Srednje Bosne, a koji su od 1995. godine bili nastanjeni u Drvaru. Nije im se pomagalo da se vrate kućama u BiH već im je hrvatska Vlada napravila kuće u Glini, općini smještenoj nedaleko od sjeverozapadne granice sa BiH, na teritoriji Hrvatske.

A nisu tih 300 ljudi jedini jer je kroz Drvar i tamošnji kolektivni centar svojevremeno prošlo oko 12.000 Hrvata.

Prema posljednjem Popisu stanovništva u Drvaru danas živi svega 552 Hrvata.

Župnik Ošap je u razgovoru s potpisnicom ovih redova, tada novinarkom printanog izdanja Slobodne Bosne, bez zadrške krivio politiku iz Hrvatske što Hrvati dolaze i prolaze kroz Drvar. Bilo im je lako provoditi takvu politiku jer u Drvaru za Hrvate nije bilo života, bar ne onog što ga danas zovu „održivim“. Međutim ni u Glini ih nije čekala sjajna budućnost, posebno mlade ljude. Novopečeni stanovnici Gline s kojima je tada, u njihovim tek izgrađenim kućama razgovarala potpisnica teksta, najblaže kazano bili su dezorjentirani i uplašeni.

Kako nazad nisu mogli jer su im kuće u Travniku, Varešu, Zenici… bile uništene, pristali su živjeti u novoj domovini. Mahom su to bivše radničke porodice sa skromnom porodičnom imovinom bez koje su mnogi ostali u ratu.

Kada su stigli u Glinu, bilo im je bolje nego u kolektivnom centru u Drvaru, ali ni na novim adresama mnogi od doseljenika, 12 godina nakon rata, nisu imali osigurane osnovne uvjete za život.

Život u izgradnji

Najbolja bi ilustracija mjere do koje je dosezala pomoć nove domovine pridošlicama bila kanalizaciona cijev koju nam je tada pokazao jedan domaćin, a koja je virila ispod temelja kuće i vodila u baštu. Dalje su valjda novi mještani Gline trebali sami da se snađu.

Došli su živjeti u Hrvatsku ali niko ih nije pitao šta zapravo žele.

Crkveni zvonar imao je prijavljeno boravište u Drvaru a njegova supruga u Glini. On je ostao u Drvaru da bi sačuvao posao, a vikendom je išao u posjetu porodici. Kako je tada rekao, bio je to jedini mogući izbor koji je imao.  

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.