U proteklom periodu na Megafon.ba objavili smo serijal tekstova o problemu nedostatka kadrova zanatskih zanimanja u Tuzlanskom kantonu (vidjeti linkove pri dnu teksta). Tržište rada u Bosni i Hercegovini vapi za majstorima i kroz razgovore sa vlasnicima firmi, direktorima srednjih škola, firmama za prekvalifikaciju radnika, predstavnicima Službe za zapošjavanje TK te direktorima rudnika, pokušali smo istražiti uzroke ovakve situacije.
U razgovoru koji slijedi, ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović govori o tome šta su resorno ministarstvo, odnosno, Vlada TK učinili na rješavanju ovog problema.
Razgovarala: Maja Nikolić
Vlada Tuzlanskog kantona, uz stipendije koje će od septembra dobiti skoro svi upisani učenici u srednje stručne škole koje obrazuju deficitarne kadrove, radi na izmjeni nastavnih planova i programa i, kako u razgovoru za Megafon kaže ministar obrazovanja TK Ahmed Omerović, problem je detektiran, radi se na nekoliko segmenata ali predstoji još posla na rješavanju ovog problema.
Ministre Omeroviću, Vlada Tuzlanskog kantona je uočila da imamo deficitarna zanimanja, da nam fali majstora ili strukovnih škola. Na koji je način ove godine Vlada pristupila tom problemu, odnosno, toj spoznaji?
„Vlada Tuzlanskog kantona je planirala ukupno 150.000 KM za stipendiranje učenika koji upisuju zanimanja sa liste deficitarnih zanimanja. To su zanimanja zidar, tesar, armirač, keramičar, moler, bravar, tapetar, stolar, krojač i rukovalac rudarske mehanizacije poršinskog kopa. U ovom kontekstu moram kazati da smo mi planirali upis 272 učenika. Tokom prva dva upisna roka ove godine za ova zanimanja prijavilo se 137 učenika, što je pola od planiranih, nažalost.
STIPENDIJE OD SEPTEMBRA
Konkurs za dodjelu stipendija bit će rapisan u septembru. Planirana je dodjela 100 stipendija, koje će biti isplaćene u devet jednakih rata od po 130 KM mjesečno. To znači da će gotovo svi ovi upisani dobiti stipendije. Kriteriji za dodjelu stipendija se odnose na postignute rezultate u 9. razredu osnovne škole, rezultate mature te materijalni položaj.
Ovdje moram kazati jednu ohrabrujuću stvar koju smo imali u ovom upisnom roku a to je da je Vlada donijela odluku o revidiranju plana upisa na način da smo prvi put nakon dugo godina povećali broj mjesta za upis u stručnim školama, da stabiliziramo stvari i da možemo krenuti u drugi proces“.
Koliko je važno poticati učenike osnovne škole da budu dobro majstori a ne da svi teže školama za kojima tržište rada uopće ne pokazuje potrebu?
„Ova stipendija može biti motiv ali najveći im je motiv da će imati zaposlenje nakon završetka obrazovanja i da će moći da imaju posao kojim će zarađivati dovoljno sredstava za život i da imaju kvalitetan posao. Ova prva faza u našem ministarstvu može djelovati, druga faza je dosta složenija.
Generalno u BiH sad imamo borbu za kvalitet života, da našim građanima obezbijedimo kvalitetnije uslove za život kako bi ostali da žive i rade u Bosni i Hercegovini. Također, u kontekstu priče o stipendijama, mi ćemo formirati jedan tim koji će napraviti evaluaciju ranije dodijeljenih stipendija, da vidimo kakvi su rezultati. Možda je to uticalo na trend većeg interesovanja za upis u stručne škole, to još ne znamo i moramo dobiti jasne pokazatelje“.
Kao dugogodišnji profesor, neko ko je svakodnevno radio s djecom, prema vašem mišljenju kakav je danas kvalitet obrazovanja i u kojem pravcu trebamo usmjeravati našu djecu?
„Moram pomenuti da sam radio u ukupno 12 škola na području Tuzlanskog kantona, na području četiri općine. Radio sam i u stručnoj i tehničkoj školi, tako da znam koje su poteškoće, koji su izazovi. Naš obrazovni sistem, generalno kao i bosanskohercegovačko društvo, ima određene probleme, izazove i rizike sa kojima se suočava. Ono što mi nastojimo da radimo jeste da provodimo određene reformske procese. Jedan važan proces koji smo priveli kraju jeste donošenje pedagoških standarda. To je zaista bio težak posao, ako vam kažem da će do 2025-te ukupno biti uloženo 18 miliona KM dodatnih u obrazovanje, to je veliki iznos. To će ići našim učenicima, našim nastavnicima i ovaj benefit trebali bi i roditelji da osjete.
Drugi važan segment je što mislimo i na socijalnu komponentu. Mi ćemo prvi put ove godine imati besplatne udžbenike za sve osnovce. Naravno, mi ovdje razgovaramo o deficitarnim zanimanjima ali imat ćemo besplatne knjige za sve učenike i to je dodatno poboljšanje kvaliteta života za roditelje ovih osnovaca, pogotovo roditelje koji imaju više osnovaca.
Ministar Omerović: U pripremi je Pravilnik o stručnoj praksi (Foto: M.N./Megafon)
Ono što bih volio da uradimo je još jedna reforma koju trebamo provesti a to je donošenje novih nastavnih planova i programa baziranih na ishodima učenja za osnovne i srednje škole. Za osnovne škole je dobrim dijelom završen materijal, završena je javna rasprava a ostalo je još posla. Formirane su komisije za izradu nastavnih planova i programa za teoretsko –stručne predmete jer su opći obrazovni predmeti za tehničke škole završeni. To je značajan dio posla koji nam je preostao da pokušamo poboljšati kvalitet obrazovanja.
Jedna važna stvar je da imamo eksterna testiranja. Mi smo vidjeli šta se desilo na posljednjim međunarodnim testiranju koje je provedeno i u BiH. Mi smo u Tuzlanskom kantonu pioniri u smislu da imamo eksterne mature za gimnazije, za tehničke škole i imamo mature za osnovne škole. To je napredak jer to je jedna vrsta eksternog testiranja da vidimo na kojem smo nivou i gdje moramo popravljati. Imat ćemo ubrzo egzaktne pokazatelje gdje su nam problemi“.
Šta prema vašem mišljenju trebamo učiniti da usmjerimo djecu prema strukovnim zanimanjimakoja su lijepa i kreativna ai jer je na tržištu rada velika potreba za tim zanimanjima?
„Naravno, potreba za ovim zanimanjima na tržištu je velika. Znamo da postoje struke koje su, na svu sreću, dobro plaćene, što je dodatna animacija ljudima. Postoje ljudi koji vole određena zanimanja ali kada djeca upisuju srednje škole, niz je faktora koji utiču na odluku. To su roditelji, društvo, određene reference koje učenici imaju ali postoje učenici koji žele da budu npr. frizeri, koji uživaju u tome i to je dobro jer će biti sretni kada budu radili taj posao. Postoje osobe koje vole da se bave mehanikom kod automobila i oni će sutra biti dobri automehaničari. To je pored materijalnog, također faktor da ljudi budu sretni u onome što rade“.
Kako vidite cijeli proces i kakav je vaš uticaj kao ministra da Vlada TK ove godine odvoji sredstva za stipendije za deficitarna zanimanja?
„Iskren da budem, stipendiranje postoji već nekoliko godina. Ono što je specifično za Vladu u kojoj i ja participiram je što smo uveli i stipendije za posebno nadarene učenike u srednjim školama i za studente. Na ovaj način ćemo dodatno podstaći naše učenike da budu dobri jer ćemo pri dodjeli stipendija posebno nadarenim voditi se isključivo uspjehom. Tu neće biti ovih socijalnih komponenti. Socijalne komponente su uključene u drugim segmentima, mi ove godine prvi put imamo stipendiranje romskih i drugih nacionalnih manjina i imamo stipendiranje koje provodi Ministarstvo za boračka pitanja. Ovo o čemu govorim će biti isključivo nadarenim učenicima.
Koliko bi bilo važno ući u osnovne škole i pitati učenike što žele biti i educirati ih o tome šta mogu dobiti opredjeljenjem za zanatska zanimanja?
„Postoji promocija u školama. Ove godine smo imali u planu napraviti veliki sajam srednjih škola ali nismo realizirali. A htjeli smo to uraditi sa Pedagoškim zavodom koji bi tu bio lider, Ministarstvo obrazovanja bi se uključilo ili na primjer Ministarstvo privrede. Kantonalna privredna komora je bila zainteresirana.
POREMEĆAJ NA EVROPSKOM TRŽIŠTU RADA
Generalno, srednje škole provode promocije po osnovnim školama, ali je važno da imamo sistematski pristup da se učenici upoznaju sa svim detaljima koji ih čekaju nakon završetka školovanja. Posebno nakon stručne škole kada treba da rade i ako budemo u mandatu radit ćemo, a to sam kazao i predstavnicima međunarodnih organizacija, mi trenutno radimo izradu Pravilnika o stručnoj praksi i bili bi među prvim administraivnim jedinicama u FBiH koje to uvode. To već ima u RS-u, to postoji i u još nekim kantonima a evo i mi finaliziramo posao, u narednom periodu ćemo poseban naglasak u radu dati stručnom obrazovanju i kvalitetnijem pristupu stručnom obrazovanju“.
Vidimo da se i ljudi koji završe fakultete prekvalificiraju za majstorska zanimanjai u tom kontekstu, zašto je važno strukovne škole vratiti u punu funkciju?
„Tržište rada ima potrebu za stručnim zanimanjima ali dva su se faktora desila. Desio se poremećaj na evropskom tržištu rada i naši su ljudi otišli tamo da rade. Duga stvar je da smo posljednjih godina imali tendenciju da učenici upisuju, posebno tehničke škole i da je smanjena zainteresiranost za stručne škole tako da se osjeti nedostatak određenih kadrova na tržištu. Takođe imamo i određeni paradoks da u Zavodu za zapošljavanje imamo određene struke prijavljen veliki broj ljudi, a s druge strane Kantonalna privredna komora kaže da poslodavci traže tu struku. To je sad sasvim treći element, kako su ti ljudi plaćeni u tim zanimanjima. Zbog čega neće da se aktiviraju pa da počnu raditi, to su ta pitanja koja nam preostaju u budućnosti da riješimo. Veoma je važno da smo detektovali gdje je problem, to je prva tačka u rješavanju problema“, kazao je ministar obrazovanja TK Ahmed Omerović.
VEZANI TEKSTOVI:
Bez zanata nema ni kravata (3): Najtraženije prekvalifikacije za varioca
Bez zanata nema ni kravata (6) Vejzović, vlasnik vodoinstalaterske firme: Moramo „kupovati radnike“
Bez zanata nema ni kravata (7): Adem Hajdarević, jedini muški krojač u Tuzli
Bez zanata nema ni kravata (8) Priča o firmi koja ima stalno otvorene konkurse za nova radna mjesta
Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.