Srijeda, 24 Aprila

Bez zanata nema ni kravata (8) Priča o firmi koja ima stalno otvorene konkurse za nova radna mjesta

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

„Naravno da trebamo liječnike, ekonomiste, inžinjere i pravnike, ali trebamo još više i izvrsne majstore. Problem je što se o tome jako malo govori“, ističe Aneta Vidović, inžinjerka građevine.

Piše: Maja Nikolić

Poslodavci, ali i građani tvrde da majstore ne mogu naći ni za lijeka. Razlog je jednostavan, ljudima je privlačniji uredski posao, iako su plate majstora itekako dobre. Majstor je postao kao suho zlato. Ako se nastavi trend slabog interesovanja djece za zanatska zanimanja, za dvadesetak godina neće imati ko lijepiti keramičke pločice.

TRŽIŠTE RADA TRAŽI MAJSTORE

Posjetili smo „mladu firmu“ izvođačkih radova u Lukavcu, A&M, koja ima četrdeset uposlenih majstora: fasadera, molera, zidara, tesara, armirača i keramičara.

Aneta Vidović, voditeljica i inžinjerka gradnje u firmi A&M  kaže za Megafon da i dalje trebaju dobrih i kvalitetnih majstora.

„Nekada imamo poslova koje ne možemo uopće stići završiti, pogotovo sada kada krene sezona. Bilo bi dobro da imamo još ljudi i mi smo uvijek u potražnji za novim radnicima.“

Ova firma, kaže Vidović, trenutno ima četiri zaposlena keramičara, majstora koji kvalitetno rade svoj posao.

Keramičari među najdeficitarnijim zanimanjima u TK (Foto: A.V./M.N./Megafon)

„Oni su jako zadovoljni, dobro su plaćeni. Budimo iskreni, danas keramičari u našoj zemlji mogu pristojno zaraditi i pristojno živjeti. Također, oni imaju jako puno posla, jer se dosta gradi. Drago nam je da su zadovoljni onim što im mi nudimo i to je dobar pokazatelj“, kaže Vidović.

Smatra da je veoma važno to što su institucije vlasti u Tuzlanskom kantonu prepoznale da tržištu nedostaje radne snage, konkretno majstora te da je obrazovna politika to prepoznala.

„Mislim da je odličan potez Vlade TK što će stipendirati buduće majstore. Mi sad imamo situaciju da je u Medicinskoj školi najviše učenika, a da se u strukovne škole upisuje veoma malo učenika ili nikako. To je tako u jednom trenutku tržište zahtjevalo, ali evo sada tržište već treba majstore i nadam se da će se taj trend upisne politike promijeniti. Mi danas vidimo da nam fali keramičara i kasnimo u tim poticajima, zato se ovo stipendiranje pokazalo izvrsnim“, smatra ova građevinska inžinjerka.

Bilo bi važno, kaže naša sagovornica, da se djeca usmjeravaju i educiraju od osnovnih škola da su strukovna zanimanja itekako važna, posebno za naše podneblje.

„Naravno da trebamo liječnike, ekonomiste, inžinjere i pravnike, ali trebamo još više i izvrsne majstore. Problem je što se o tome jako malo govori“, ističe Aneta Vidović i dodaje da se i oni suočavaju sa problemom što mladi izbjegavaju majstorska zanimanja.

Iz menadžmenta firme kažu da radnici imaju dobre plate i uvjete rada (Foto: A.V. M.N./Megafon)

„Jedan od razloga je što se većina njih ne vidi ovdje, jer se ovdje ne pruža sigurna egzistencija. Međutim, ključni potez je sada na poslodavcima, da naprave sporazum sa stručnim školama i da sebi dovode na praksu keramičare i nakon škole im ponude siguran posao“.

Pitali smo i zašto majstori odlaze ako su plate i ovdje dobre, jesu li bolje plaćeni u zapadnim zemljama?

„Ja mislim da je ovdje dobro, barem su u našoj firmi plate majstorima dobre. Imaju jasno zacrtano radno vrijeme bez nedogovorenih produžavanja, osiguran je kontinuiran posao, plaćen je prekovremeni rad, imamo i stimulacije. Zato ja  mislim da je napravljen jedan trend da svi trebamo otići odavde zato što ovdje kao ništa ne valja“, ističe Aneta Vidović.

Posao građevinskih radnika je oduvijek bio jedan od najtraženijih, a velika je potražnja i za građevinskim inžinjerima za kojima tržište vapi.

„U samo nekoliko dana vidjela sam dvadesetak oglasa gdje se traže građevinski inžinjeri. Zamislite onda kolika je potražnja za majstorima. Važno je zaista da se naše strukovne škole vrate u puni pogon. Nema veze, neka djeca upisuju fakultete, ali sa zanatima uvijek imaju znanje i posao.“

Vidović naglašava da su keramičarima kao i svim zanatlijama danas itekako olakšani uslovi rada i da mogu izražavati svoju kreativnost.

Zbog nedostatka radnika ponekad ne mogu preuzeti sve ponuđene poslove (Foto: A.V./M.N./Megafon)

„Brojni su noviteti kada govorimo o alatima, zatim imaju slobodu da kroje mozaike prema željama investitora pa onda i oni sami napreduju u svom znanju. I ovdje nauka napreduje i dosta se gleda da se majstorima posao olakša i bude jednostavniji“, pojasnila je.

Vidović kaže da je posebno ohrabrio podatak da je ove godine u prvom roku u Srednjoj građevinskoj školi u Tuzli upisano osam učenika koji žele biti majstori, a godinama se za ta zanimanja nije niko prijavljivao.

„Znači da nešto radimo dobro, trebamo tako i nastaviti. Pokazalo se, znači, odličnim to što će djeca dobijati stipendije. Mislim da smo krenuli na vrijeme mada svi imamo osjećaj da kasnimo. Ako nam za pet godina zafali keramičara znači da smo zakasnili u njihovom obrazovanju“, rekla je Aneta Vidović i pojasnila nam da i oni u A&M gradnji imaju majstore koji nisu školovani za posao koji rade nego su se neki od njih i prekvalificirali.

PREKVALIFIKACIJA JE DOBRA OPCIJA

„Mi imamo majstore koji su se prekvalificirali i to se pokazalo odličnim. Mislim da je važno da se ljudi koji su bez posla prekvalificiraju za zanimanja koja su potrebna. Zašto ne biti kvalitetan majstor, keramičar? Prekvalifikacija je i školovanje, a uvijek je dobro sticati i učiti nova znanja“, kazala je za Megafon inžinjerka građevinarstva Aneta Vidović.

U firmi koju vodi, naša sagovornica kaže da su konkursi za nova radna mjesta stalno otvoreni.

VEZANI TEKSTOVI:

Bez zanata nema ni kravata (1) Mevludin Bijesović, vlasnik firme Tem Color: Djeci bi bilo draže učiti na radilištu nego sjediti u učionici

Bez zanata nema ni kravata (2): Učenici deficitarnih zanimanja imaju stipendije i uvjete za praktičnu nastavu

Bez zanata nema ni kravata (3): Najtraženije prekvalifikacije za varioca

Bez zanata nema ni kravata (4): U Rudniku Banovići radnike deficitarnih zvanja osiguravaju stipendiranjem srednjoškolaca

Bez zanata nema ni kravata (5) Moler Aldin Ibrahimović: Moguće je da zaradim više nego državni službenik koji ima više škole od mene

Bez zanata nema ni kravata (6) Vejzović, vlasnik vodoinstalaterske firme: Moramo „kupovati radnike“

Bez zanata nema ni kravata (7): Adem Hajdarević, jedini muški krojač u Tuzli

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.