Subota, Februar 23

Administracija jede novac od vodnih naknada koje plaćaju građani

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Piše: Maida Varga

Nakon posljedica strahovitih poplava 2014. godine, koje su odnijele i ljudske živote te hiljade ljudi ostavile bez domova, vjerovali smo da je lekcija naučena, te da više nikada nećemo načiniti iste greške. Međutim, demantiraju nas slike koje dolaze iz cijele Bosne i Hercegovine. Potpuno je jasno da za četiri godine nije puno urađeno na prevenciji poplava.

Neiskorišten novac za prevenciju poplava

Kada govorimo o bilo kom problemu u BiH, postavlja se pitanje nadležnosti, zbog neopravdano brojne administracije,  kao i prebacivanja odgovornosti sa jedne institucije na drugu.

Primjena aktuelnog Zakona o vodama FBiH počela je 1. januara 2008. godine osnivanjem agencija za vodna područja. Za vodna područja koja pripadaju Crnomorskom slivu nadležna je Agencija za vodno područje rijeke Save u Sarajevu, a za područje koje pripada Jadranskom slivu Agencija za vodno područje Jadranskog mora u Mostaru.

Zadatak agencija je provođenje aktivnosti upravljanja vodama.

Zakonom je definisana i obaveza plaćanja vodnih naknada iz kojih se uglavnom finansiraju navedene Agencije. Opću vodnu naknadu plaćaju svi zaposleni radnici u FBiH koja iznosi  0,5 posto od iznosa neto plaće. Posebne vodne naknade plaćaju pravna lica za korištenje površinskih i podzemnih voda, za korištenje vode za proizvodnju električne energije, za zaštitu voda kao i za vađenje materijala iz vodotoka.

Mada posebne vodne naknade plaćaju pravna lice, svakako ih plaćaju građani preko cijene električne energije, građevinskog materijala, transporta roba, vode i drugih proizvoda i usluga.

Vodne naknade se uplaćuju na depozitne račune javnih prihoda kantonalnih budžeta i sa tog računa se raspoređuju na slijedeći način: 40 posto nadležnoj agenciji za vodno područje, 45 posto kantonalnim budžetima i 15 posto Fondu za zaštitu okoliša.

Na osnovu Izvještaja o poslovanju Agencije za vodno područje rijeke Save za 2017. god (posljednji objavljeni izvještaj) prihod u 2017. godini je iznosio 15.246.991 KM. Od toga, prihodi od opće vodne naknade (koju plaćaju građani iz plaće) iznose 6.075.065 KM. Ostatak prihoda se ostvaruje preko posebnih vodnih naknada.

Treba naglasiti da i opće i posebne vodne naknade plaćaju građani, direktno ili indirektno.

Međutim, zanimljivo je da je za „preventivne aktivnosti i radove odbrane od poplava na površinskim vodama I kategorije“, iz Plana za 2017. godinu od predviđenih 4.134.687 KM realizirano je tek 2.044.028 KM.

Dakle, ni 50 posto.

Svima je poznato da su upravo aktivnosti na prevenciji najvažnije za građane, te da ušteda na polju prevencije i odbrane od poplava nisu opravdane.

U Izvještaju je prikazana razlika prihoda i rashoda u 2017. godini u iznosu od 1.682.888 KM. Da su ta sredstva upotrijebljena na prevenciju i zaštitu od poplava, ostvarilo bi se 90 posto od predviđenih sredstava što bi kvalitetnije zaštitilo građane i njihovu imovinu.

Istovremeno, u Agenciji na plate i naknade 74 zaposlena, potrošili su 2,9 miliona KM.

Treba naglasiti  da osim Agencije za vodno područje Save,  prihode od vodnih naknada ostvaruje i Agencija za vodno područje Jadranskog mora u svojoj zoni odgovornosti.

Ukupan prihod agencija, kako smo već kazali, tek je 40 posto naplaćenih sredstava po osnovu vodnih naknada u području njihove nadležnosti.

Računajući i dio koji se naplaćuje od vodnih naknada, a koji se raspoređuje prema kantonalnim budžetima i Fondu za zaštitu okoliša, možemo zaključiti da se radi o ogromnim sredstvima koje plaćaju građani.

Glomazna administracija za upravljanje vodama

Većina tog novca „izgubi“ se kroz nenamjensko raspoređivanje javnih prihoda, a što dovodi do toga da se veliki dio naplaćenih sredstava za upravljanje vodama ne koristi za potrebe prevencije i zaštite od poplava iako je to pitanje najvažnije građanima od kojih se uglavnom ta sredstva i naplaćuju.

Dakle, da potcrtamo, većina novca kojeg plaćaju građani namijenjenog za upravljanje vodama u FBiH, a što podrazumijeva i održavanje vodotoka, potroši se na administraciju Agencija. Također, većina novca od vodnih naknada koji završi u kantonalnim budžetima, očigledno nije uložen u prevenciju poplava.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.