Piše: Prof. dr. Izudin Kešetović
U poreskoj terminologiji se upotrebljava riječ teret. Svaki fiskalitet je teret i snosi ga građanin. Naš poreski sistem je loš zbog toga što teret pada na plate. Isplaćene plate ne trpe teret jer direktno povećavaju troškove proizvoda i usluga. Praksa ukazuje da svi izbjegavaju da plate teret poreza i doprinosa na plate. Stoga se teret na plate mora pomjeriti na potrošnju i dobit.
Neto plate sa materijalnim troškovima koji imaju karakter ličnih primanja čine elemenat obračuna dobiti. Dobit je ekonomska kategorija. Stoga na plate mogu biti obračunati samo doprinosi za penzijsko osiguranje. Ključ reformi je kako riješiti pitanje obračuna i plaćanja doprinosa za penzijsko osiguranje. Rješenje je nemoguće izvesti ako se finansiranje zdravstva ne prebaci na porez iz potrošnje. To znači da se direktno iz poreza na potrošnju zahvata dio koji predstavlja izvor prihoda za finansiranje zdravstva na cijelom prostoru FBiH. Na taj način bi imali jedinstven sistem finansiranja zdravstva izravno iz Budžeta FBiH. Seperacija javnih prihoda prema nižim nivoima vlasti bi bila prema kriterijima broja korisnika usluga. Ključna institucija za regulaciju sistema zdravstvene zaštite građana bio bi Fond zdravstvene zaštite FBiH. Fond bi se punio kroz sistem raspodjele javnih prihoda iz Budžeta FBiH. Na taj način bi se znalo koliko se prikuplja i troši javnog novca za zdravstvenu zaštitu građana. Prava na korištenje zdravstvenih usluga bi bila u skladu sa raspoloživim sredstvima. Stoga i sama logika postojanja doprinosa po sadašnjem sistemu gubi smisao i potrebu. Na neto plate bi se obračunavao samo doprinos za penziono osiguranje. Taj iznos bi bio jedini teret.
Ključna rješenja u poreskom sistemu bi bila u domenu direktnog oporezivanja. To bi značilo da se objedini sistem oporezivanja dohotka i dobiti kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje. Oporezivala bi se samo raspoređena dobit po progresivnim stopama. Isto bi se odnosilo i na ostvareni dohodak. Time bi se izbjegla regresivnost oporezivanja dohotka na plate i dohotka iz dobiti. Plaćalo bi se prema visini dohotka i dobiti. Teret bi padao na one koji imaju veće dohotke i veću dobit. Znači, treba povećati javne prihode po osnovu direktnih poreza. Time bi se fokus djelovanja Poreske uprave FBiH pomjerio na obračunski sistem i prikupljanje direktnih poreza.
Sistem prikupljanja doprinosa za penzijsko osiguranje bi se pomjerio na održavanje postojećeg modela koji se zasniva na generacijskoj solidarnosti. Obim i visina prikupljenih sredstva bi se usklađivala sa rastom neto plata i visine stope doprinosa. Složena jednačina raspodjele bi se svela na jednu nepoznatu. Na taj način penzije bi pratile rast plata i potreba penzionera na principu socijalne sigurnosti i životnog standarda.
Sva logika raspodjele DBP (društvenog bruto proizvoda) pokazuje da je oko 30-40% izvan formalnog sektora u zoni sive ekonomije. Obaranjem ove izrazito visoke stope utaje i evazije bi se povećao obim javnih prihoda. Prateće mjere fiskalizacije bi dale efekta pod uslovom fiskalne i finansijske discipline. To znači obavezni stečaj za nelikvidne i nesolventne privredne subjekte. To znači visoke kazne po osnovu prekršaja i krivičnih djela utaje poreza. To znači veće neto plate i penzije. To znači više indirektnih poreza po osnovu PDV-a i akciza. To znači manje kriminala i korupcije. To znači efikasniji sistem javne uprave. To znači više pravde. To znači efikasan i zdrav finansijski sistem. Teret bi se ravnomjerno raspoređivao prema snazi ostvarene dobiti i dohotka. Sva imovina koja nema osnova sticanja po osnovu iskazane dobiti i dohotka bi se morala oporezovati sa visokim stopama, sve do maksimalnog iznosa od 100 posto.
Stavovi izneseni u tekstu isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove redakcije Megafon.ba.
Megafoin.ba
1 komentar
U Engleskoj se svi doprinosi za zdravvstveno osiguranje podmiruju iz poreza. Svi gradjani, be obzira na visinu primanja, pol, starost, rasu su zdravstveno osigurani. Kada je ministar za zdravtsvo USA, jedne prilike poceo nesto spocitavati svom kolegi ministru iz Engleske oko zdravstvenog oosiguranja u Engleskoj, ovaj mu je odgovorio:”Daj suti, vi u Americi imate na desetine miliona ljudi bez zdravstvenog osiguranja, dok mi u Engleskoj sa 10% DBP smopokrili citavo zdravstveno osiguranje, i nemamo ni jednu neosiguranu osobu.
Sto se tice prebacivanja tereta za penziono osiguranje na poreze, ta tema po mom misljenju je diskutabilna, jer se tu mijesaju nteresi kako drzave, tako preduzeca i jos interes pojedinaca. Drzava, vodecei racuna da je penzija licno vlasnistvo svakog radnog pojedinca, obezbjedjuje preko Drzavnih (Socijalnih) Fondova da to licno pravo na penziju bude ostvareno. Drugo, dugorocni inters preduzeca je da njihovi radnici budu penziono osigurani i od strane samog preduzeca. Time preduzeca obzbjedjuju stimulaciju i socijalnu sigurnost svojih radnika. I trece, sami radnici imaju sansu da samoincijativno preko penzionih i drugih osiguravajucih drustava, kroz mjesecnu uplatu tokom rada obezbjede dio penzije. Koliko vidim, ovaj princip je zastpljen kako u Nizizemskoj, tako u Njemackoj cai i SAD.
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.