Zoran Blagojević, kandidat SDA za gradonačelnika Tuzle: Ovaj grad treba reset

“Daću sve od sebe da Tuzla bude moderan, otvoren grad u kojem će se ljudi baviti normalnim, životnim pitanjima, a ne strahovima koji se vještački proizvode. Otvorit ću ovaj grad. Biću pristupačan građanima”.

Razgovarala: Nermina Šunj Kušljugić

Stranka demokratske akcije (SDA) je nakon pauze od četiri izborna ciklusa u utrci za prvog čovjeka Grada Tuzle, odlučila za tu poziciju podržati Zorana Blagojevića, diplomiranog ekonomistu sa bogatom profesionalnom biografijom i izvan sfere politike, Tuzlaka, bivšeg branitelja, nosioca najvišeg ratnog vojnog priznanja Zlatni Ljiljan.

GRAĐANI BI MANJE VREMENA TROŠILI NA „GANJANJE PAPIRA“

U razgovoru za Megafon, Blagojević kaže da je kandidaturu prihvatio tek nakon što je dobio potvrdu da će imati prostor za samostalno djelovanje. Istovremeno, motivi SDA da pokrenu ovu priču su i činjenica da je SDA porasla u Tuzli, te da postoji i koalicioni potencijal u Demokratskoj fronti i Nezavisnoj listi Sloboda.

Šta je vas gospodine Blagojeviću motiviralo da prihvatite ponudu i krenete u izbornu utrku za gradonačelnika Tuzle?

„Ponudu nisam odmah prihvatio već sam tražio od Predsjedništva Gradskog odbora SDA deset dana da odlučim. Prethodno sam rekao da nisam neko ko će biti nečiji pijun. Ja sam ostvarena osoba, imam veliko radno iskustvo, veliko međunarodno iskustvo. Prihvatili su moje argumente, a osim toga, većinsko mišljenje ljudi koji su odlučivali o mojoj kandidaturi je da SDA želi pokazati da su ozbiljna politička stranku koja se primiče građanskom principu djelovanja, a ne politička stranka koja zastupa samo jednu naciju.

Odluka je za mene bila prilično teška zbog ličnih razloga, zato što sam i profesionalni i porodični život već poredao. Imam veoma kvalitetan i veoma dobro plaćen posao, tako da je prihvatanje kandidature izlazak iz zone komfora i ulazak u neizvjesnost.

Zoran Blagojević (Foto: N.Š.K./Megafon)

Prije nego sam donio odluku, razgovarao sam s ljudima do čijeg mi je mišljenja stalo, kako bi dobio kvalitetne informacije o problemima koje Grad ima. Naravno, za neke sam i sam znao. Kada sam shvatio u šta ulazim, onda sam postavio sebi i pitanje: Zorane zar ti sve ovo treba? Jer, problemi ovog grada nisu mali, mada je većinska percepcija grada „ne pričajmo o problemima“, ostavimo to kao tabu. Ali, ako se mi svedemo na priču o košenju trave što je najnormalniji posao gradske firme, ako je to grad, onda zaista imamo ozbiljnih problema“.

Šta vi nudite glasačima, imate li viziju kako riješiti te probleme za koje kažete da ih nije malo?

„Prije svega ću ponuditi jedan potpuno drugačiji otklon. Pod broj jedan, otvorit ću grad i gradsku kuću, postaviti je pristupačnijom svakom građaninu. Samog sebe, kao gradonačelnika ću postaviti kao pristupačnijeg svakom građaninu. Uradit ću sve što je potrebno za digitalizaciju svih procesa i procedura unutar gradske kuće. Tako da građani što manje vremena provode u, kako mi to kažemo „ganjanju papira“.

Druga stvar, ovaj grad ima ozbiljnih problema po pitanju dvije rijeke, Solina i Jala. Ko god živi pored njih, ima ozbiljne probleme koji nisu samo smrad koji se ne može sakriti, nego predstavljaju i moguće uzroke za zdravstvene probleme. Zagađene rijeke imaju i nuspojave, primjera radi u miševima, insektima“.

OKUPIT ĆU STRUČNJAKE KOJI ĆE PISATI PROJEKTE ZA IPA FONDOVE

„Da bi se uradila ispravna čišćenja rijeka moramo napraviti pokretne mini brane, koje će kompanijama koje održavaju korita rijeka, omogućiti da zadržavaju vodu neki vremenski period i da tako mogu da urade posao. To je posao koji se radi svugdje u svijetu. Tokom Olimpijade, vidjeli smo kako su Francuzi očistili Senu široku preko 120 metara. Ako su oni očistili toliku rijeku, onda možemo i mi očistiti rijeku koja u najvećem naboju nema ni šest metara širine. Dakle, može se to uraditi.

Mi smo i jedan od rijetkih gradova koji nemaju riješene kanalizacione tokove, pa kanalizacija direktno ide u ove rječice“.

Imamo i rubna područja Tuzle koja nemaju ni gradski vodovod, a ni kanalizaciju. Tek se najavljuju projekti.

„Porazno je da o tome uopće pričamo u 21. vijeku. Puno se toga najavljuje godinama. Mi, građani Tuzle, naslušali smo se raznih najava, obećanja. Zato ja pokušavam biti što konkretniji, da ne ulazimo u tu sferu ogromnih obećanja. Profesionalno sam se bavio izbornim kampanjama, radio sam preko 55 kampanja u 33 zemlje svijeta. Obučavao sam ljude kako da budu i populisti, ali sve to što sam učio druge, ja to neću da radim. Po bilo koju cijenu, jer ovo je moj grad, ne želim davati obećanja koja se ne mogu realizovati“.

Određeni projekti zahtijevaju novac i izvan okvira gradskog budžeta, jer realno budžet to ne može pokriti. Imate li viziju kako u tom smislu razvijati projekte?

„Inače je problem u Bosni i Hercegovini, a za Grad Tuzla isto tako, što mi ne koristimo IPA fondove onoliko koliko su nam dostupni. Ne koristimo jer ne pišemo projekte i ne prijavljujemo se. Ima tu nekoliko svijetlih slučajeva u BiH, kako su u nekim gradovima uz pomoć IPA fondova riješeni dugogodišnji problemi. Planiram napraviti tim ljudi koji će raditi na projektima za IPA i druge evropske fondove. Moram naći način kako da ih zakonski angažiram, jer te ljude neću tražiti među državnim službenicima. Moram naći način kako da valorizujem njihov rad, jer niko ozbiljan ko zna pisati te projekte, neće ih napisati besplatno. Već pregovaram sa nekoliko osoba, koje imaju veoma dobro znanje o tome, oni su naučnici u različitim segmentima.

Ima tu i drugih fondova osim IPA, jer ako pričamo recimo o stadionu Tušanj, ne mogu da vjerujem da iz ovog grada niko nikada nije otišao u UEFA-u i razgovarao. UEFA ima ozbiljne količine novca koje dijeli gradovima i sportskim klubovima, pomaže im u izgradnji infrastrukture. Mislim da bi sa ozbiljnom ekipom koja bi otišla u UEFA-u uspjeli isposlovati pomoć da izgradimo naš stadion, na kojem bi se mogle igrati i utakmice međunarodnog karaktera“.

NIKO NE SMIJE DA KAŽE DA MI NEMAMO GRADSKI PREVOZ

„Vraćam se opet na prvo vaše pitanje, pitali ste me šta me je ponukalo da se kandidujem. Mislim da se u ovom gradu ljudi predugo zadržavaju na funkcijama i postaju sami sebi svrha. Ono što mogu obećati građanima je da kad budem izabran, neću biti gradonačelnik pet mandata. Ono što ja planiram može se uraditi u osam godina, a na tim izborima nakon osme godine neću se pojaviti na izborima“.

Dugogodišnji problem je gradski prevoz koji je sigurno najskuplji u BiH. Imate li plan kako na tome raditi, uz uvažavanje činjenice nad kojom se žmiri, da brojni građani Tuzle svakodnevno odlaze na posao izvan grada, u susjedne gradove Živinice, Lukavac i Kalesiju?

„Skuplji smo i od zemalja u okruženju. Za Crnu Goru ne znam tačno, ali od Srbije i Hrvatske znam da smo skuplji. To je ono o čemu sam vam pričao na početku, dakle, neke stvari se stavljaju kao tabu teme. Mi ne smijemo reći da mi nemamo gradski prevoz, da je naš gradski prevoz čiji je vlasnik bio Grad Tuzla, neko nekada prodao.

Zoran Blagojević (Foto: N.Š.K./Megafon)

Nisam upoznat o tome šta sadašnji menadžment grada radi na tome, ali znam da se ne mora izmišljati topla voda. Neki gradovi su na fantastičan način riješili to pitanje. Geteborg mi je broj jedan primjer kako bih uredio gradski prevoz, ali mi smo svjetlosnim godinama daleko od toga.

Grad Tuzla moramo posmatrati kao grad koji je naslonjen na tri opštine, odnosno, Živinice i Lukavac imaju status grada. Mi smo prilično naslonjeni jedni na druge, tako da vjerujem da svi ovi problemi o kojima ćemo govoriti, ukoliko se budu gledali samo iz prizme grada Tuzla, neće biti kvalitetno riješeni. Mislim da se mora napraviti ozbiljna saradnja između Grada Tuzla, Grada Lukavca i Općine Kalesija i moraju se prevazići ti lokalizmi, ono“Mi smo Tuzlaci“, „oni su Živiničani, Lukavčani“. Ne bolujem od toga“.

Kako inače prevazići te lokalizme, kako ste ih nazvali, taj nazovimo ga lokalpatriotizam, koji je vrijedan poštovanja, ali u razvojnom smislu ograničavajući?

„Ne bih ja to nazvao patriotizmom, nije to patrotizam ako vi s tim komplesom koji imate ugrožavate grad. Da, ja to zovem kompleksom. Mislim da se mora napraviti dobra saradnja sa menadžmentima dva grada. To je do prvog čovjeka kako će urediti odnose sa komšijama, to nije pitanje ni Gradskog vijeća ni građana. Građani će na kraju, kada vide benefite, koliko god imaju tu vrstu „alergije“ prema drugima i drugačijima, ako vide benefit od toga, niko se neće buniti, vjerujte.

U ROKU MJESEC DANA RASPISAO BIH IZBORE U MJESNIM ZAJEDNICAMA

“Jedna od stvari koja se može riješiti kvalitetno jeste i korištenje deponije otpada na području Grada Živinice. Oni imaju deponiju po svim evropskim uzusima. Građani bi kroz to mogli vidjeti da saradnja sa gradovima donosi benefite i ja ću raditi na tome. Razgovarat ću sa gradskim vlastima Živinica i ako treba, sufinansirati taj projekat“.

Istina, ljeto je bilo sušno, nedostatak vode je bio globalan problem, ali generalno imamo sporu obnovu vodovodnog sistema, šta će te po tom pitanju raditi?

„Mi imamo takozvani bekap, ukoliko voda sa izvorišta ne ide u dovoljnim količinama, mi imamo Modrac, koji pored vode iz Fabrike za preradu vode Cerik, ide u naš sistem. Tako da je samo izgovor da ta Fabrika ne radi izvjesno vrijeme ili da radi smanjenim kapacitetom, a to je bilo navedeno kao problem za nestanke vode u Gradu Tuzla. Ta fabrika je prije 20 godina bila moderna, ali mora se poraditi na kapacitetima ako nisu dovoljni, da nam se ne dešava da moramo čekati majstore iz Hrvatske da nam dođu i poprave jedan ventil“.

Veoma je važno za sve ono što namjeravate raditi, da imate podršku Gradskog vijeća. Tuzla je trenutno specifična zbog toliko nezavisnih vijećnika, kakva su vaša predviđanja, da li će se nešto promijeniti?

„Moja vizija nije striktno vezana za neku klasičnu podršku u Gradskom vijeću i neću od toga patiti. Jako je važno da imate 16 ruku, ja to znam, ali…“

Primjera radi, Tuzla nema izbore u Mjesnim zajednicama i po tome je specifična.

„To je godinama tako i o tome niko ne smije da priča. U posljednje vrijeme se malo više o tome priča“.

Nevladin sektor je to malo potaknuo

„Jeste, ali ne dovoljno glasno i meni je tu veći problem što političke stranke koje participiraju u Gradskom vijeću kao opozicione, što su one bile poprilično tihe po tom pitanju. Da ih sutra pitate, reći će da su bili glasni“.

Važni su ti izbori jer se Tuzla deklariše kao otvoren grad

„Nemamo se mi šta deklarisati, postoji Zakon o lokalnim samoupravama, koji je striktno propisao sve ovo o čemu govorite. Dakle, ovdje je samo pitanje poštivanja zakona. Zato ja ne bih to dovodio u neke političke dimenzije, nekakvu dobru volju Vijeća, ovdje je samo u pitanju poštivanje zakona i to je to. Onog momenta kad ja budem gradonačelnik, ja ću kroz 30 dana raspisati izbore u svim mjesnim zajednicama, po principu kako to rade i drugi gradovi“.

Zoran Blagojević (Foto: N.Š.K./Megafon)

Opet moram pitati, vjerujete da ćete imati podršku u Gradskom vijeću?

„Mislim da hoću, jer vjerujem da bi ih bilo sramota. U Gradskom vijeću će se desiti promjene, očekujte promjene i druga stvar koju želim da kažem, neće pozicije političkih stranaka koje su sada u Gradskom vijeću biti identične u narednom sazivu.

Imamo nekoliko istraživanja javnog mnjenja koja nam to pokazuju. Na sreću nisu to radile agencije lokalnog karaktera, već su to radile međunarodne agencije, vidjeli smo rezultate i rezultati pokazuju ono o čemu ja govorim”.

KREIRANJE STRAHOVA U GRAĐANIMA

“Ono što ja svjedočim zadnjih dana, kako je krenula kampanja, jeste jedan fenomen u Tuzli, a to je da imate neke snage koje su sada na vlasti u Gradu Tuzla i neka udruženja i grupe ljudi oko njih, koji jedan demokratski proces pokušavaju prikazati kao da ovaj grad neko napada. Malo sam tu iznenađen, pogotovo kada vidim na društvenim mrežama da kao Zoran Blagojević napada. Ljudi moji, ja sam ovdje rođen, moja tata je ovdje rođen, moja mama je ovdje rođena. U ratu sam bio četiri godine, ostavio dio sebe i kako ja mogu napasti ovaj grad?“

Šta znači to napadanje, možda napad na neke postojeće vrijednosti, postojeći sistem?

„Kada bi mi ušli u suštinu, ti koji govore o tim napadima, nemaju argumente. Samo pokušavaju da jednim lošim populizmom kreiraju strah među građanima. To je cilj tih koji to kreiraju, jer je strah najača emocija koju proizvodi ljudsko biće“.

Sve je to ipak percepcija ljudi bliskih gradskim vlastima, aktivnih na društvenim mrežema.

„Ono što smo učinili u ovom periodu prije oficijelne predizborne kampanje jeste da smo razgovarali sa hiljadama ljudi. Zadnjih četiri mjeseca smo razgovarali sa ozbiljnim brojem ljudi o svim ovim temama o kojima ja sad razgovaram s vama. Čuli smo njihova mišljenja, čuli smo njihove probleme i znamo da ih je puno, i znamo da ih neće biti lako i brzo, preko noći riješiti. Ovaj grad treba jedan reset ako mislimo sebi dobro. Nije tu više u pitanju moje mišljenje, ovaj grad mora doživjeti reset da bi dobio novu svježinu, novi zamah. Kako ja vidim, nešto što je dominantno u ovom gradu, to je letargija, to je osjećaj koji provejava kroz ovaj grad“.

Šta onda poručujete vašim glasačima

„Reći ću svojim glasačima da ja neću okupirati Tuzlu, jer zadnji put kad je neko pokušao da je okupira ja sam je među prvim branio. Daću sve od sebe da Tuzla bude moderan grad, otvoren grad u kojem će se ljudi baviti normalnim, životnim pitanjima, a ne strahovima koji se vještački proizvode. Otvorit ću ovaj grad. Biću pristupačan građanima. Moći će mi se obratiti kada žele, naravno neće mi prilaziti kada sam za stolom i kad jedem i vjerujem da će postojati ta granica pristojnosti. Ali, mora se otvoriti i percepcija o tome da gradonačelnik ne vlada, nego služi. Eto tu razliku ja mislim napraviti“, kazao je u razgovoru za Megafon, kandidat SDA za gradonačelnika Tuzle na predstojećim lokalnim izborima, Zoran Blagojević.

Biografija

(Foto: SDA Tuzla)

Zoran Blagojević, diplomirani ekonomista, rođen je 19.10.1970. godine u Tuzli. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banja Luci.

U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu sa nepune 22 godine priključio se Armiji BiH. Bio je komandir Izviđačko diverzantske jedinice, Divizije PANTERI i komandir IDČ 2. Korpusa Lavovi, Armije BiH.

Nakon ranjavanja, u komadi 2. Korpisa bio je zadužen  u obavještajnoj službi.

Nakon rata je bio gradski vijećnik u prvom sazivu Gradskog vijeća Tuzle.

Stručnjak je za istraživanje javnog mijenja.

Od 1998. do 2012. bio je uposlenik Nacional Democratic Institute Washington u 33 zemlje svijeta kao politički konsultat. Od 2012. do 2015. obnašao je funkciju direktora SDPBiH. Nakon toga odlazi na Bliski istok gdje je radio kao politički konsultant u Siriji. Bio je angažiran od Britanske ambasade kao savjetnik za odnose s javnošću. Kao savjetnik za odnose s javnošću radio je i u kabinetu bivšeg  federalnog premijera.

Obnašao je funkciju ministra za boračka pitanja Vlade TK od 2022. do 2023. godine. Radio je i radi za brojne privatne PR agencije, a trenutno obnaša funkciju savjetnika za odnose sa javnošću premijera TK.

Ratni vojni invalid je i dobitnik je najvećeg ratnog vojnog priznanja Zlatni ljiljan.

Govori engleski, a uspješno se služi bugarskim, arapskim, albanskim i ruskim jezikom.

Blagojević je oženjen, ima kćerku i unuku.   

Megafon.ba