Funkcioniranje državne i federalne vlasti, zahvaljujući nesmetanom finansiranju, samo je privid; BiH proživljava najdublju krizu vlasti nakon rata
Autor: Megafon.ba
Naša vlast upravo ruši svoj neslavni rekord u trajanju formiranja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine nakon pretposljednjih općih izbora 2014. godine. Smatralo se tad sramotnim da im pet mjeseci treba za formiranje federalne vlasti jer smo tek 31. marta 2015. godine dobili novu Vladu FBiH. Međutim, pokazalo se da može i gore od toga jer nam isti taj saziv čini Vladu i danas, a skoro je i 15 mjeseci od posljednjih izbora 2018. godine.
Formiranje Vlade FBiH nikad neizvjesnije
Novi saziv Vlade FBiH je zapravo neizvjesniji nego ikad u poslijeratnom periodu jer HDZ BiH, odnosno njihov predsjednik Dragan Čović, dogovor uslovljava izmjenom Izbornog zakona BiH ali na način koji će teško proći u političkom korpusu druga dva konstitutivna naroda u BiH, odnosno u Bošnjaka u Federaciji. Pod krinkom borbe za ljudska prava Hrvata zagovara se zakonsko rješenje kojim bi Čović isposlovao sebi „vječnu“ političku poziciju vlasti. A da se ljudska prava stvarno žele poštovati ne bi presuda „Sejdić i Finci“, po čemu smo također rekorderi, duže od 10 godina čekala na implementaciju. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je jasno rekao da je Ustav BiH diskriminirajući jer ne dozvoljava nekonstitutivnim narodima da se kandidiraju za funkciju člana Predsjedništva BiH ili delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Umjesto težnje da se Ustav, odnosno Izborni zakon učine pravednijim, rješenje koje želi HDZ BiH zapravo bi još jače zagarantiralo pozicije isključivo konstitutivnim narodima.
Federalni Parlament je usvojio je Budžet za 2020. godinu, tako da je finansiranje institucija stabilno i niko više ne postavlja pitanje formiranja nove vlasti. Zavod za PIO/MIO počinje trezorski poslovati što je za penzionere dodatna garancija za redovne i stabilne penzije.
Vlada funkcionira pa se u javnosti stiče dojam da uopće nije problem što rezultati posljednjih općih izbora još nisu implementirani u zakonskim rokovima.
Na nivou BiH, državni zastupnici su tek odnedavno počeli zasjedati i tako opravdati platu koje se niko nije odrekao mada godinu nisu ništa radili, izuzev dvije hitne sjednice. Neki čak nisu ni boravili u Sarajevu za to vrijeme.
Politička trakavica u Vijeću ministara
Naprasnom odlukom Milorada Dodika (SNSD) iz decembra 2019. godine da prihvati uvjet ( Šefika Džaferovića (SDA) i Željka Komšića (DF)) za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije (SNSD), tako što će prethodno pristati na slanje Programa reformi u sjedište NATO-a, stvorena je iluzija konačnog dogovora na državnom nivou. Međutim, državna vlast je daleko od funkcionalne. Novi saziv Vijeća ministara, nakon što se 14 mjeseci čekalo na njegovo formiranje, potvrđen je u državnom Parlamentu 23. decembra 2019. godine, a da do danas nije kompletiran.
Vezani tekst: Dodik i Čović preuzimaju kontrolu nad Vijećem ministara BiH
Još traje trakavica oko imenovaja DNS-ovog kandidata Mlađena Božovića za ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Zoran Tegeltija je sa posljednje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH (16. januara) čak povukao imenovanje Božovića a problem oko imenovanja nastao je jer je Komisija za imenovanje Vijeća ministara ranije odbila dati preporuku za njegovo imenovanje zbog afera i sudskih postupaka u kojima se Božović spominje.
Mlađen Božović je za ministra predložen iz reda DNS-a, koji u RS-u, uz SNSD, čini vladajuću koaliciju.
U najbogatijem kantonu u FBiH, Sarajevskom, imamo zapravo pravu sliku odnosa politike prema građanima. Oba politička bloka, jedan koji čine Narod i Pravda, Naša stranka, SDP BiH i Nezavisna bosanskohercegovačka lista i drugog koji čine SDA, DF i SBB, a nakon što su nakon izbora krajem 2018. godine DF i SBB i sami bili dio koalicije prvog bloka, pozivajući se na Ustav i zakone, svako iz svog ugla, tumači i manipulira propisima. A cilj je jedino vlast.
Kanton sa budžetom od skoro milijardu maraka živi političku trakavicu u kojoj se vidi sva snaga borbe za vlast ili njenog očuvanja, pri kojoj niti jedna strana nije spremna ustuknuti pred drugom čak i ako je interes građana u pitanju.
Samo što se u ovom slučaju ne može govoriti o problemima u funkcioniranju vlasti za koje su krivi srpski ili hrvatski predstavnici. U pitanju je isključivo borba za vlast, politički uticaj i kontrola nad izdašnim budžetom i javnim resursima.
Interesi građana „na čekanju“
Dok su trajali mučni pregovori o formiranju vlasti nakon izbora, govorilo se o 2 milijarde KM „zarobljenih investicija“ na državnom nivou. Milijarde više niko i ne spominje. Potpuno je utihnula priča o evropskim integracijama i reformama neophodnim na tom putu.
Velike priče o ulaganjima, izgradnji, reformama, prividnim formiranjem vlasti su prestale.
Vjerovatno smo jedina zemlja na svijetu u kojoj je postalo svejedno imali ili nemali vlast.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.