Četvrtak, 28 Marta

Zašto ove godine neće biti ukopa Prijedorčana ubijenih na Korićanskim stijenama?

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Piše: Nermina Šunj – Kušljugić

Neće 20. jula, kada se u Prijedoru klanjaju kolektivne dženaze, biti ukopani i Prijedorčani žrtve pokolja na Korićanskim stijenama, ekshumirani prošle godine. Iz Instituta za nestale osobe BiH rečeno je medijima da identifikacija 135 ekshumiranih neće biti okončana do tada jer još nema niti jednog DNK nalaza za pronađene posmrtne ostatke žrtava.  

Prebacivanje odgovornosti

Porodice ubijenih duže od dvije decenije čekaju da pronađu i ukopaju svoje bližnje. Godine prolaze a strpljenja, svjedoka i bližnjih za DNK uzorke je sve manje.

Edin Ramulić iz prijedorske Fondacije za izgradnju kulture sjećanja, za Megafon je kazao da izmještanjem DNA laboratorije iz BiH u Holandiju jeste došlo do usporavanja procedura identifikacije, ali da to nije glavni razlog što žrtve na Korićanskim stijenama još uvijek nisu našle smiraj.

„Na istom lokalitetu je tadašnja Federalna komisija za traženje nestalih 2003. godine vršila ekshumacije i pravo je pitanje zašto još tada nisu detaljno pretražili teren i zašto su porodice morale čekati još 14 godina da se tijela žrtava na Korićanskim stijenama ekshumiraju. Labaratorije za DNA analizu imamo od 2001. godine, a tijela su mogla biti ekshumirana još 2003. godine.

Najlakše je reći da je razlog preseljenje laboratorije i krivicu prebaciti na Međunarodnu komisiju za traženje nestalih.

Odgovornost za kašnjenje identifkacije imaju službenici tadašnje Federalne komisije za traženje nestalih osoba na čelu s Amorom Mašovićem te službenici Kantonalnog tužilaštva iz Travnika koji su napustili taj lokalitet, a da nisu ekshumirali sve posmrtne ostatke koji su se tu nalazili. Da su oni radili svoj posao kako treba danas bi te žrtve bile i identifikovane i ukopane“, kazao je Ramulić.

Bliži se Dan bijelih traka, a potom i 20. juli kada se kolektivno ukopavaju žrtve i nesumnjivo je će se građani u BiH i brojnim evropskim gradovima i ove godine prisjetiti stradanja 3.176 stanovnika prijedorskog kraja. Nosit će na rukavu bijele trake kao što su Prijedorčani morali po naređenju srpskih vlasti od 31. maja 1992. godine.

Međutim, osim zvaničnih datuma kada se cjelokupna javnost u BiH solidarizira s Prijedorčanima, ostatak godine teret traganja za istinom uglavnom nose sami.

„Današnji stanovnici Prijedora su ponekad suočeni s onim što se dešavalo u njihovom gradu devedesetih i to najčešće kroz neki oblik komemoracije sjećanja. Daleko više kroz obilježavanje Dana bijelih traka, a mnogo manje kroz kolektivni ispraćaj žrtava 20. jula, jer se ukopi dešavaju izolovano, bilo da se organizuju u povratničkim bošnjačkim naseljima ili na stadionima, uglavnom prođu nezapaženo u javnosti, kazao je Ramulić.

Posvetili se (su)životu

Kako su neki ratni zločinci još uvijek na slobodi, Ramulić je kazao da se Prijedorčani najsnažnije suočavaju s prošlošću i ratnim dešavanjima onda kada SIPA uhapsi nekog u njihovom komšiluku pod sumnjom da je počinio ratni zločin.

„To dopre do svakog srca i uznemiri ili obraduje sve one koji su na bilo koji način imali veze sa ratnim zločinima. Međutim, najveći dio stanovnika, naročito mlade generacije ne osjećaju nikakvo breme ratnih zločina iz prošlosti. Bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, čak i na ulogu u ratu, ljudi su se okrenuli životnim pitanjima i suživot se uspostavlja spontano bez ikakvog posebno naglašenog dijaloga koji bi vodio ozdravljenju društva i uspostavljanju povjerenja među ljudima“, kazao je Ramulić

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.