Robne rezerve za koje se troše milioni KM, kao i za poslovanje direkcija i plate uposlenika, treba da osiguravaju stabilnost tržišta i životni standard stanovništva u situacijama ratnog stanja, prirodnih katastrofa i za intervencije na tržištu kada, kao što je to danas slučaj, dođe do poremećaja cijena i inflacije. Međutim, u Federaciji su intervencije robnim rezervama potpuno izostale.
Autor: Nermina Šunj Kušljugić
U proteklim godinama itekako je bilo vanrednih okolnosti na tržištu u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji BiH, koje su zahtijevale intervencije robnim rezervama. Sjetimo se nestašica određenih proizvoda izazvanih pandemijom COVID-19, a i danas su aktuelna enormna poskupljenja osnovnih životnih namirnica.
Primjera radi, cijena ulja u maju 2022. godine bila je za 66% viša u odnosu na maj 2021., brašna 49%, šećera 48,7%, pilećeg mesa 35,10%, tjestenine i riže oko 25%.
ROBNE REZERVE DRŽAVNA TAJNA
Međutim, „uprkos povremenim nestašicama i enormnim poskupljenjima osnovnih prehrambenih artikala, direkcije robnih rezervi u FBiH nisu na odgovarajući način vršile intervencije robama iz robnih rezervi kako bi se ublažile posljedice poremećaja na tržištu“, zaključuju iz Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine, u izvještaju o upravljanju robnim rezervama u Federaciji BiH.
„Programi/planovi, odnosno poslovanje direkcija robnih rezervi je, prema zakonima o robnim rezervama, državna tajna, tako da javnosti nisu poznate i dostupne informacije o tome kojim vrstama i količinama roba Federacija BiH i kantoni raspolažu te za koji period su dostatne postojeće rezerve. Također, ekonomski analitičari ističu kako je oznaka „državna tajna“ u FBiH nepotrebna, te kako nam je u vrijeme krize jako potrebna transparentnost, kao karakteristika demokratije i tržišne ekonomije. U nedostatku transparentnih podataka o stanju robnih rezervi, kod građana je prisutan strah od nestašica i velikih poskupljenja, zbog čega su u posljednjim godinama evidentirane prekomjerne kupovine osnovnih životnih namirnica. Shodno dostupnim podacima, u zemljama regiona informacije o raspoloživim robnim rezervama značajno su transparentnije i dostupnije građanima“, pišu revizori.
Građanima nedostupne informacije o robnim rezervama (Foto: S.M./Megafon)
Upravljanje robnim rezervama u FBiH posebno i na različite načine uređeno je Zakonom o federalnim robnim rezervama i zakonima koji su doneseni u sedam kantona (TK, ZDK, KS, USK, BPK, SBK i HBŽ). U tri kantona (PK, HNK i ZHK) nisu doneseni zakoni, dok je u SBK donesen Zakon o robnim rezervama 1998. godine, koji se ne provodi jer direkcija nikada nije uspostavljena.
Revizori kažu da saradnje među kantonalnim, odnosno sa federalnom direkcijom nema, podaci o robnim rezervama se ne razmjenjuju.
Postojećim zakonima nije precizirano ko i na koji način treba izraditi normative za utvrđivanje potrebnih količina i vrsta robnih rezervi po stanovniku.
Nadalje, zakonima o robnim rezervama propisano je da su direkcije obavezne odrediti vrstu, količinu i vrijednost robnih rezervi, odnosno utvrditi bilanse robnih rezervi.
„S obzirom na to da većina direkcija nije izradila bilanse robnih rezervi, nije poznat obim i struktura roba potrebnih za robne rezerve za određeni period, te u kojoj mjeri postojeće količine roba zadovoljavaju potrebe stanovništva u slučaju vanrednih okolnosti. Revizijom je konstatovano da su u posmatranim godinama programi/planovi direkcija izrađivani na osnovu odobrenih finansijskih sredstava, a ne na osnovu definisanih potreba“.
Pojedine direkcije bilanse roba izradile su na osnovu Odluke o normativima za iskazivanje potreba i potrošnje proizvoda po stanovniku u ratu iz 1995. godine. Federalna direkcija je u svojim programima rada stanje robnih rezervi prikazivala u odnosu na ovaj normativ. Nakon 1995. godine na nivou FBiH nisu izrađeni detaljniji i sveobuhvatniji normativi koji se odnose na sve situacije u kojima je potrebno intervenisati robnim rezervama, a ne samo na ratno stanje.
Nije uspostavljeno odgovarajuće planiranje robnih rezervi.
Od postojećih sedam direkcija za robne rezerve u FBiH, tri direkcije ni na koji način nisu vršile planiranje robnih rezervi a srednjoročni plan donesen je samo u jednoj od direkcija.
Revizori su kontaktirali odgovorne u Vladi FBiH, zbog uloge u upravljnju robnim rezervama.
„Vlada FBiH nije ukazivala Federalnoj direkciji rovnih rezervi na kasno dostavljanje programa robnih rezervi, niti je raspravljala o uzrocima i posljedicama neblagovremene izrade i donošenja programa. Također, nije poduzimala nikakve aktivnosti kako bi se izradio i donio Srednjoročni program robnih rezervi za čije donošenje je shodno Zakonu o federalnim robnim rezervama Vlada FBiH nadležna. Osim toga, uprkos brojnim problemima u ovoj oblasti Vlada nije poduzimala aktivnosti na izmjenama zakonske regulative kako bi se osiguralo uspostavljanje funkcionalnog sistema upravljanja robnim rezervama. Konstatovano je da Vlada FBiH ne prati stanje i ne učestvuje u upravljanju robnim rezervama na adekvatan način. Nadležna resorna ministarstva uglavnom ne sudjeluju u izradi godišnjih programa/planova robnih rezervi, jer im kantonalne direkcije većinom ne dostavljaju prijedloge godišnjih programa/planova“.
NETRANSPARENTNE JAVNE NABAVKE
Prilikom nabavki roba pojedine direkcije su nabavke dijelom vršile pozivajući se na član 10. Zakona o javnim nabavkama, po kojem se od primjene ZJN-a izuzimaju ugovori o javnoj nabavci koji su zakonima u BiH proglašeni državnom tajnom.
„Direkcije su nabavke roba vršile na različite načine zbog različitog tumačenja i primjene Zakona o javnim nabavkama. Prilikom provođenja postupaka nabavki robnih rezervi po izuzeću, direkcije nisu u svim situacijama osigurale dovoljnu transparentnost i ispoštovale princip jednakog pristupa i konkurencije“.
Direkcije uglavnom unajmljuju skladišne prostore, pišu revizori, te da su za ovu namjenu utrošena značajna finansijska sredstva.
Pomenuli su mogućnost ugovaranja rezervisanja robe sa proizvođačima ili trgovcima, čime bi se značajno smanjili troškovi. Međutim, s obzirom na važeće propise ovakav pristup upravljanju robnim rezervama nije u primjeni.
Obaveza redovne kontrole roba koje se nalaze u skladištima propisana je zakonima o robnim rezervama u FBiH i Uredbom koja se odnosi na FDRR, a precizirana pojedinačnim ugovorima o skladištenju i obnavljanju. Direkcije su uglavnom dužne vršiti redovnu kontrolu uskladištenih roba kod skladištara dva puta godišnje.
„Međutim, utvrđeno je da pojedine direkcije nisu vršile redovne polugodišnje i godišnje kontrole skladištenja i obnavljanja roba iz robnih rezervi“.
KASNILA PODJELA DIZELA POLJOPRIVREDNICIMA
Direkcije robnih rezervi su u periodu 2019 -2021. godine utrošile značajna sredstva za svoje poslovanje, odnosno za plate i naknade troškova zaposlenih, doprinose, izdatke za materijal, sitni inventar i usluge, uključujući skladištenje i obnavljanje, te ostale tekuće rashode. Rashodi i izdaci direkcija bili su značajni, čak i kod onih koje u navedenom periodu nisu nabavljale robe.
U periodu od 2019. do jula 2022. godine nije bilo intervencija robnim rezervama na tržištu. Šta se smatra većim poremećajem na tržištu i koje mjere intervencije na tržištu treba preduzeti odlučuju Federalna i kantonalne vlade na prijedlog direkcija. Uprkos krizi izazvanoj pandemijom COVID-19 koja je nastupila u 2020. godini, kao i inflaciji koja je kontinuirano u porastu, vlade nisu donosile odluke o intervencijama robnim rezervama na tržištu.
Poskupljenje goriva dovelo do lančanog poskupljenja roba i usluga (Foto: N.Š.K./Megafon)
Ustanovljeno je da su direkcije vršile određene intervencije koje su bile namijenjene najvećim dijelom socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Od sedam direkcija četiri su vršile određene intervencije robnim rezervama koje su se uglavnom odnosile na ugrožene kategorije stanovništva, dok preostale nisu vršile nikakve intervencije.
Utvrđeno je da je FDRR u 2022. godini započeo hitnu intervenciju robnim rezervama raspodjelom energenata (dizel gorivom) na osnovu prijedloga FDRR-a i Odluke Vlade FBiH, kao pomoć poljoprivrednim proizvođačima. U Informaciji o intervenciji Vlade FBiH dizel gorivom od 21. 3. 2022. godine navedeno je da se, s obzirom na proljetnu sjetvu, podjela goriva treba realizirati što prije kako bi intervencija imala smisla. Iako je Odluka donesena 24. 3. 2022, njena implementacija je počela tek 14. 6. 2022. godine, što znači da se na početak hitne intervencije čekalo gotovo tri mjeseca.
Također, nije definirano ko će i kako vršiti nadzor nad podjelom goriva.
ISHITRENA UREDBA O POMOĆI STANOVNIŠTVU
Vlada FBiH je u drugoj polovini 2022. godine donijela Uredbu o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena. Međutim, utvrđeno je da je ova Uredba donesena bez provedenih analiza stanja robnih rezervi i potreba stanovništva, kao i bez propisanog načina nadzora nad njenim provođenjem. Iako je navedeno kako će paketi pomoći biti uručeni korisnicima u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Uredbe, ustanovljeno je da rok nije ispoštovan, odnosno da je do kraja septembra 2022. godine podijeljena samo jedna trećina ove vrste pomoći socijalno ugroženim porodicama.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.