Zašto je VSTV jedina „nametnuta“ državna institucija koju Dodik brani?

VSTV je najmoćnija pravosudna institucija u Bosni i Hercegovini jer biraju, razrješavaju, kažnjavaju sudije i tužioce, širokim ovlastima „pokrivaju“ kompletnu pravosudnu zajednicu u BiH

Piše: Nermina Šunj – Kušljugić

Kako to da aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD) svako malo osporava državne institucije poput Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Suda BiH, pa i Oružanih snaga, jer ih smatra nametnutim od Međunarodne zajednice i visokog predstavnika, a tokom izbijanja „afere potkivanje“ pruža bezrezervnu podršku predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Milanu Tegeltiji? Bez ustezanja, uvida u rezultate istrage Tužilaštva i drugih činjenica, aferu je okvalificirao isključivo kao hajku na „srpske kadrove“ u Sarajevu.

Nastanku VSTV-a prethodila uputa visokog predstavnika

I VSTV je „nametnuta institucija“, formirana pod uticajem međunarodnih faktora i objedinjavanjem tijela koja su na nivou entiteta prije 2004. godine vršila funciju sadašnjeg VSTV-a.

Samo što za razliku od pobrojanih institucija koje imaju nadležnost u manjim okvirima, VSTV ima nadležnost za imenovanje ali i utvrđivanje disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija u BiH, dakle, nadležnostima „pokriva“ kompletnu pravosudnu zajednicu u BiH. Pa možda u snazi i obimu nadležnosti leži odgovor na postavljeno pitanje. Selektivna Dodikova podrška institucijama nastalim tokom mukotrpnih pravosudnih reformi u BiH, velikim dijelom iniciranim i finansiranim od međunarodnih faktora, ostavlja prostora za takve zaključke.

Uspostavljanje VSTV-a BiH prije 15 godina bio je zahtjev Evropske unije (EU) jer je u Studiji izvodljivosti Evropska komisija (EK) ovaj zahtjev postavila kao jedan od uslova za početak pregovora za zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH.

Prethodno je visoki predstavnik u BiH donio i Uputu nadležnim entitetskim organima da počnu pregovore o prenošenju nadležnosti u oblasti pravosuđa na državu, a kako bi bilo formirano Visoko sudsko i tužilačko vijeće sa cjelovitim nadležnostima u cijeloj BiH.

U martu 2004. godine entitetski premijeri i ministar pravde BiH potpisali su Sporazum o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz utemeljenje VSTV-a BiH, čime su stvorene pretpostavke za donošenje Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.

Zakon je već u junu iste godine usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Zakonom je formirano VSTV BiH koje mora da radi u skladu sa evropskim standardima nezavisnosti, odgovornosti, efikasnosti i kvaliteta pravosuđa.

Nadležnosti VSTV-a propisane su članom 17. Zakona o VSTV-u BiH iz kojeg proizlazi da imaju isključivu nadležnost za imenovanje i utvrđivanje disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija. Pored toga, VSTV partnerski radi sa izvršnom i zakonodavnom vlašću u određenim oblastima poput kreiranja sudskih i tužilačkih budžeta, zakonodavnih inicijativa, pravosudne uprave, utvrđivanja sistematizacije sudijskih i tužilačkih pozicija.

VSTV predstavlja cjelokupnu pravosudnu zajednicu BiH

Dakle VSTV imenuje sudije, uključujući predsjednike sudova, sudije porotnike i dodatne sudije u sve sudove na državnom, entitetskom, kantonalnom, okružnom, osnovnom i općinskom nivou u Bosni i Hercegovini, uključujući Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, sa izuzetkom ustavnih sudova bh. entiteta.

VSTV imenuje glavne tužioce, zamjenike glavnog tužioca i tužioce u sva tužilaštva na državnom, entitetskom, kantonalnom i okružnom nivou u BiH, uključujući i Brčko Distrikt BiH.

VSTV prima pritužbe protiv sudija i tužilaca, vodi disciplinske postupke, utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče disciplinske mjere sudijama, sudijama porotnicima, dodatnim sudijama i tužiocima.

Dakle, VSTV ima daleko veću moć i nadležnost od institucija koje Dodik nerijetko osporava i naziva „nametnutim“ i nastalim pod uticajem visokog predstavnika.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće čini 15 članova biranih od sudija ili tužilaca Suda BiH, Tužilaštva BiH, Vrhovnog suda FBiH, Federalnog tužilaštva, Vrhovnog suda RS, Republičkog tužilaštva RS, kantonalnih i općinskih sudova iz FBiH, kantonalnih tužilaca iz FBiH, okružnih i osnovnih sudova RS, Pravosudne komisije Brčko Distrikta BiH, Advokatske komore FBiH, Advokatske komore RS, jednog člana bira Predstavnički dom Parlamenta BiH, te jednog člana Vijeće ministara BiH.

Dakle, u postupku izbora članova VSTV uključena je cjelokupna pravosudna zajednica u Bosni i Hercegovini.

Ipak, članovi VSTV-a birani od takve pravosudne zajednice dali su bezrezervnu podršku Tegeltiji iako je jasno da ima elemenata koji, najblaže rečeno, nepopravljivo štete ugledu VSTV-a kao institucije. Mada je ugled VSTV-a ranije narušen pod hipotekom nagomilanih predmeta, neriješenih korupcijskih afera u sudovima širom BiH, političkih ubistava, neriješenih slučajeva ubistava Davida Dragičevića i Dženana Memića, policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića…

Depolitizacija pravosudne zajednice

Dakle, VSTV ima ogromnu moć u cijeloj Bosni i Hercegovini, ali je istovremeno i vrh ledenog brijega cjelokupne pravosudne zajednice koju predstavlja.

Iako je jedan od temelja ugrađenih u VSTV i depolitizacija pravosuđa, svakodnevna realnost nas demantira. Dodik javno izražava podršku Tegeltiji kojeg se dovodi u vezu s „aferom potkivanje“ zato što je, kako je rekao, Tegeltija „srpski kadar“. U tom kontekstu možda leži i odgovor na pitanje zašto i unutar cjelokupne pravosudne zajednice, na višim, ali i nižim nivoima, u kojoj se brojna imena dovode u vezu s vladajućim političkim strankama, nema trunke kritike prema akterima afere u VSTV-u.

Megafon.ba