Zašto HDZ BiH preferira poslijeratni popis stanovništva?

Piše: Nedžad Kušljugić

Mada je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović mandat proveo lamentirajući nad općom demografskom slikom Hrvata u BiH, njegovo viđenje kako bi trebalo birati delegate u Dom naroda kantona, Federacije, odnosno BiH, zorno ilustrira da mu upravo poslijeratne statistike odgovaraju za početak „zacrtavanja“ teritorija u Federaciji.

Zone utjecaja hrvatskog naroda

Nakon Popisa stanovništva 2013. godine, jasno je u kojim je kantonima koncentriran hrvatski narod, odnosno, dobro je poznato u kojim kantonima HDZ BiH ima utjecaj.

Kada bi bile ostvarene nakane o načinu izbora delegata u domovima naroda na svim nivoima, indirektno bi se stvorile pretpostavke da iako najmalobrojniji konstitutivan narod, Hrvati isključivo s teritorija koje preferira Čović, kontroliraju donošenje ključnih zakona i odluka u zakonodavnoj vlasti.

Prijedlog Izbornog zakona BiH kojeg su sredinom prošle godine u parlamentarnu proceduru uputili delegati iz Kluba hrvatskih delegata u Domu naroda Parlamenta BiH, Ljiljana Zovko (HDZ BiH), Bariša Čolak (HDZ BiH), Zdenka Džambas (HDZ BiH), Martin Raguž ( HDZ 1990) i Mario Karamatić (HSS), mada nije podržan u Predstavničkom domu, precizirao je izbor zastupnika iz reda svakog konstitutivnog naroda  i ostalih u kantonima, uzimajući u obzir isključivo posljednji Popis stanovništva iz 2013. godine.

Prijedlog je predviđao da 17 zastupnika iz reda hrvatskog naroda u Dom naroda Parlamenta FBIH bude birano na način da se iz Hercegovačkoneretvanskog kantona bira 5 zastupnika, iz Srednjobosanskog kantona 4, Zapadnohercegovačkog 3 zastupnika,  Kanton 10 bi imao 2 zastupnika, a Zeničko – Dobojski, Posavski i Tuzlanski kanton po jednog zastupnika. U Prijedlogu nije predviđen izbor hrvatskih zastupnika iz Kantona Sarajevo.

Predlagač se vodi rezultatima poljednjeg popisa stanovništva u BiH, a koji je, ne zaboravimo, rezultat i „humanog preseljenja“ Hrvata nakon rata.  

HDZ-ova matematika

Poredeći podatke iz popisa 1991. i 2013. godine vidljiva su demografska kretanja Hrvata po kantonima i to na način da je povećan broj Hrvata u kantonima u kojima HDZ BiH ima političku moć, a smanjen je broj u drugim kantonima.

Tako je u Hercegovačkoneretvanskom kantonu  broj Hrvata od ‘91 godine sa 108.872 povećan na 118.297.  

Na teritoriji koja danas pripada Zapadnohercegovačkom kantonu, ‘91 je živjelo 86.164 Hrvata, a danas ih je 93.725.

U Kantonu 10 živi 64.604 Hrvata, a prema popisu iz ‘91e na području općina koje danas pripadaju tom kantonu živjelo je ukupno 59.556 Hrvata.

Kantoni u kojima je broj Hrvata manji u odnosu na Popis iz ‘91 godine su Sarajevski, Tuzlanski, Zeničko-Dobojski i Posavski kanton.

U Kantonu Sarajevo ‘91 Hrvata je bilo 34.744, a prema Popisu iz ‘13 godine 17.520.

U Tuzlanskom kantonu je sa 38.651 broj Hrvata smanjen na 23.592.

Hrvata je prema popisu iz ‘91 u Zeničko-Dobojskom kanton bilo 85.417, a prema popisu  iz 2013 godine samo 43.819.

Posavski kanton je sa 52.377 Hrvata prema popisu iz 1991 godine, spao na 33.600 Hrvata.

Dakle općine Zeničko – Dobojskog kantona su imale prije rata 85.417 Hrvata i prema prijedlogu HDZ BiH u Domu naroda bi imale 1 poslanika, a općine Zapadnohercegovačkog kantona su prije rata imale 86.164 Hrvata, a prema prijedlogu HDZ BiH trebale su biti nagrađene sa 3 poslanika.

Takođe, predratnih 73.395 Hrvata iz današnjeg Kantona Sarajevo i Tuzlanskog kantona imale bi 1 poslanika, ali je zato predratnih 59.556 Hrvata iz Kantona 10 trebalo imati 2 delegata u Domu naroda FBiH. Predratnih 86.164 Hrvata u općinama Zapadnohercegovačkog kantona trebali su dobiti 3 delegata u Domu naroda. Predratnih 108.872 u Hercegovačkoneretvanskom kantonu trebali su, prema prijedlogu HDZ BiH, dobiti 5 delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Koliko HDZ BiH vjeruje bosanskim Hrvatima najbolje pokazuje podatak da je u općinama Posavskog kantona prije rata živjelo 52.377 Hrvata koji bi prema prijedlogu HDZ BiH imali 1 predstavnika u Domu naroda Parlamenta FBiH, a Kanton 10 imao je 59.556 Hrvata, ali su, po prijedlogu, trebali dobiti 2 predstavnika u Domu naroda Parlamenta FBiH.

U analizi važnosti demografskih kretanja važno je istaći da 122.451 Hrvata koji su živjeli u predratnim općinama Srednjobosanskog kantona prema prijedlogu HDZ BiH trebali su imati 4 predstavnika u Domu naroda Parlamenta FBiH, a 108.782 Hrvata koji su živjeli u općinama Hercegovačkoneretvanskog kantona trebali su imati 5 predstavnika u Domu Naroda Parlamenta FBiH.

Bitka za Dom naroda FBiH

Kantonalna zakonodavna tijela trebala bi po postojećem zakonu da biraju 58 delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, 17 iz reda bošnjačkog, 17 iz srpskog, 17 iz reda hrvatskog naroda, te sedam iz reda ostalih.

Predstavnici iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i reda ostalih u svakoj skupštini kantona biraju delegate iz svog konstitutivnog naroda u tom kantonu.

Trenutni saziv Doma naroda Parlamenta FBiH iz reda hrvatskog naroda čine HDZ BiH, HSS, HKDU, HSP -13 mandata, HDZ 1990 – 1 mandat, Laburistička stranka – 1 mandat, SBB – 1 mandat, Stranka dijaspore 1 mandat.

Dakle, HDZ BiH ima apsolutni uticaj i može blokirati svaki proces u FBiH.

Na nivou BiH, Dom naroda se popunjava sa 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije Bosne i Hercegovine (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).

Bošnjačke odnosno hrvatske delegate u Dom naroda Parlamenta BiH, iz Federacije bira bošnjački odnosno hrvatski klub delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, a delegati iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH biraju delegate iz svog konstitutivnog naroda.

Vladavina manjine

HDZ BiH je, dakle, shvatio da Dom naroda FBiH predstavlja kičmu vlasti u BiH i oni žele da zacementiraju svoju poziciju u vlasti ujedno stvarajući demografske pretpostavke za stvaranje teritorije sa isključivim HDZ-ovskim utjecajem.

Hrvati iz Srednje, Sjeveroistočne Bosne i Posavine su, po svemu sudeći, kolateralna šteta.

S druge strane, Hrvati u Hercegovini su i „više konstitutivni“, jer manjina iz Hercegovine pod palicom HDZ-a BiH diktira kompletan život u FBiH.

To im već omogućava trenutni raspored snaga u FBiH, ali u slučaju eventualnog jačanja ljevice mogli bi u nekom odnosu snaga izgubiti utjecaj u Domu naroda FBiH, a time i na nivou BiH.

Za razliku od Sarajevskog, Tuzlanskog i Zeničko-Dobojskog kantona gdje ljevica, kakva god ali postoji, u Hercegovačkoneretvanskom, Zapadnohercegovačkom, Srednjobosanskom i u Kantonu 10, snage ljevice imaju minorne izborne rezultate, što bi HDZ-u BiH, u slučaju usvajanja njihovog prijedloga izmjena Izbornog zakona, garantovalo dugogodišnju i neprikosnovenu vlast.

Megafon.ba