Ponedjeljak, 22 Aprila

Turistički potencijali TK (4): Jezero Modrac, projekat „na čekanju“

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

„Provedeno je niz studija kojima se htjelo definisati šta bi to trebalo da se uradi i zaštiti jezero Modrac, ali nikada to nije provedeno“, kaže profesor Zvjezdan Karadžin, stručnjak za zaštitu okoliša.

Piše: Mediha Tabaković

Jezero Modrac je najvećim dijelom smješteno u Lukavcu, jedno je od najvećih akomulacionih jezera u Bosni i Hercegovini u koje se ulijevaju rijeke Spreča i Turija. Nastalo je 1964. godine izgradnjom brane na Spreči u mjestu Modrac a prostire se na još dvije općine, Živinice i Tuzlu, u mjestu Kiseljak. Voda iz jezera prerađuje se i koristi za vodosnabdijevanje Tuzle, Živinica i Lukavca.

PLANOVI ZA MODRAC SLOVO NA PAPIRU

Do jezera se može doći skoro sa svih strana, iz pravca Lukavca, Tuzle, Gračanice, Živinica. Zbog pristupačnosti obala sa svih strana, bilo bi idealno za brojne turističke aktivnosti. Međutim, zagađenost vode, nanosi mulja i neuređenost obala, svaki adut za turizam bacaju u drugi plan. Mada je Modrac ili Bosansko more kako su ga posjetioci svojevremeno zvali, bio omiljeno kupalište domaćem stanovništvu.

Struka ocjenjuje Modrac kao veliki neiskorišteni turistički potencijal (Foto: M.T./Megafon)

Zvjezdan Karadžin, bivši ministar prostornog uređenja i zaštite okolice u Vladi Tuzlanskog kantona, profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli i stručnjak za zaštitu okoliša, podsjetio je da je poslije rata bilo nekoliko pokušaja da se od jezera Modrac napravi turistički potencijal. Međutim, istraživanja su pokazala da je nivo zagađenja vode veliki i da voda nije bila za kupanje.

„Provedeno je niz studija kojims se htjelo definisati šta bi to trebalo da se uradi i zaštiti jezero Modrac, ali nikada to nije provedeno. Donesen je zakon o jezeru Modrac kojim se štiti ta vodna akumulacija a koja je i za potrebe vodosnabdijevanja i potrebe industrije jedan od krucijalnih vodnih resursa.

Urađen je plan izgradnje kanalizacionog prstena oko jezera Modrac. Međutim, to je izuzetno skup projekat.

Urađena je studija 2015. godine šta bi sve trebalo uraditi da se zaštiti jezero Modrac. Mislim da je to prekompleksno i preskupo, način na koji je to urađeno“, kazao je Karadžin.

Vlada Tuzlanskog kantona je, kaže nam, 2014. godine osnovala tim na čijem je čelu bio upravo Karadžin a kako bi se krenulo u akciju čišćenja jezera Modrac. Osigurano je 140 hiljada KM za idejni projekat i elaborat snimanja dna i obalnog tla kako bi se počelo sa čišćenjem jezera.

SVE JE STALO ZBOG POLITIKE

„Planirali smo da organizujemo jedan skup na kojem bi bili pozvani svi oni koji na bilo koji način imaju interesa za jezero Modrac, a to su predstavnici opština, raznih nivoa vlasti, Fonda za zaštitu okoliša Federalnog ministarstva okoliša i turizma, stranih organizacija, rudnika, i da vidimo sta oni mogu dati za čišćenje jezera. Na osnovu toga bi mogli da definišemo šta bi se dalje moglo raditi“, kazao  je Karadžin.

Karadžin navodi da je definisan plan za sanaciju i čišćenje jezera Modrac kao i sama objava konkursa za elaborat snimanja dna. Međutim, politička situacija u Tuzlanskom kantonu zaustavila je radove na projektu.

Štapovi za pecanje na obalama Modraca svakodnevni su prizor (Foto: N.Š.K./Megafon)

„Ono što je bitno, mi smo izdefinisali i došli smo do toga da se objavi konkurs za elaborat snimanja dna i priobalja i onda se desilo ovo što se desilo sa Vladom i šta će dalje biti ne znam, uglavnom imali smo plan. Ono što je bila moja intencija jeste da se spram raspoloživih sredstava napravi više planova i da se krene u sanaciju bez obzira na količinu novca.

Stupio sam u kontakt sa nizom firmi koje se bave i korištenjem mulja koje bi koristile iz Modraca ili kao energente i mineralno đurbivo, tako da bio je napravljen plan koji smo s početkom ove godine trebali realizovati, ali desilo se što se desilo“, podsjeća Karadžin da je nedavno pala Vlada TK te da su brojne aktivnosti zaustavljene.

Naš sagovornik iznosi podatke da Termoelektrana Tuzla koristi deset miliona metara kubnih vode godišnje, GIKIL Koksara Lukavac, sedam do deset, Soda Lukavac oko dvanaest miliona i Fabrika cementa Lukavac oko dva miliona metara kubnih vode godišnje.

 „Sprečansko polje je siromašno vodom i to nam je krucijalni vodni resurs za snabdijevanje Tuzle, Živinica i Lukavca. Međutim, što je manja zapremina jezera Modrac to je veća šansa da nakon povećanih padavina bude poplava nizvodono od brane. Po elaboratu snimanja dna i priobalja iz 2015. godine jezero je bilo napunjeno sa 15 miliona metara kubih taloga. Kada uzmemo u obzir da se godišnje puni i do 300 hiljada metara kubih, uzmite sve godine između i vidjet ćete koliko je tu taloga i koliko je smanjena zapremina jezera i to je jedan od krucijalnih razloga zbog kojeg smo ušli u proces čišćenja jezera Modrac, a i strategija Tuzlanskog kantona je do 2027. godine očuvanje jezera Modrac. Dakle, to je jedan od strateških ciljeva Tuzlanskog kantona“.

Karadžin navodi da su imali cilj raditi na čišćenju Modraca, ali da ne zna da li će naredna Vlada imati isti cilj. Također, ističe da je ponudio saradnju kada je odlazio sa ministarske funkcije i stavio svoje iskustvo u dosadašnjem radu na ovim pitanjima, na raspolaganje.

„Nas je premalo da se dijelimo na ove i one jer imamo iste probleme, ali eto nisam baš imao pozitivna iskustva po tom pitanju kada sam 2014. godine bio u prelaznoj Vladi, sve projekti koje sam započeo nisu završeni“, istakao je Karadžin.

ŽIVINIČANI IMAJU VOLJU ALI NEMAJU NADLEŽNOST

Asmir Nišić iz Službe za komunalne poslove Živinica, kaže da su imali nekoliko firmi koje su bile spremne da samostalno očiste jezero, međutim, Grad Živinice nije dobio studiju čišćenja, jer nisu bili nadležni za takav projekat.

„Mislim da se radi oko 15 do 17 miliona kubika nanosa raznoraznih slojeva i ugljene prašine na samom ušću rijeke Spreče u Modrac. Mi nismo dobili tu studiju šišćenja, to su  radili preko nekih stranih agencija. Naručena su dva ultrazvučna snimanja i ta su snimanja veoma precizna. Imamo problem tamo sa Šerićima i ovim dijelom koji gravitira i Šerići, Priluk, Suha, gdje nam je puno površine pod tim nanosima. Što se tiče pitke vode, mi se nismo nikada bavili time, Općina Živinice jeste radila svoje bunare gore i imamo neke količine pitke vode koju želimo da pumpamo u sistem jer je dobra. Da li je voda iz Modraca dobra, to baš i ne znamo, to je radio grad Tuzla“.

Vodni taksi je turistička atrakcija na Modracu tokom ljetne sezone (Foto: Ljeto 2021. N. Š. K./Megafon)

Nišić navodi da su resorna kantonalna ministarstva nadležna za sanacije i uređenje jezera Modrac, te da gradovi kojima Modrac pripada ne mogu puno uraditi po pitanju samog jezera.

„Mi smo se s naše strane imali neke firme koje su bile spremne, da mi o vlasitiom trošku čistimo Modrac i zbog svojih potreba vađenja nekih materijala iz jezera, ali mi ne možemo dati saglasnost. To može isključivo madležno kantonalno ministarstvo. Oni (kantonalni novo vlasti op.a.) mogu putem javnog poziva odobriti vađenje materijala, kao što je bilo sa sa Gosteljom“, kazao je Nišić.

Iz Živinica kažu da su kao grad zainteresovani za čišćenje i uređenje jezera Modrac jer bi to za njih moglo predstavljati turistički potencijal koji do sada nije mogao da se iskorsiti. Ali, kako i sam Nišić kaže, bez saglasnosti za rad, turistički aspekt ipak će morati da sačeka.

„Ono više tamo nije jezero, iz Šerića se ne vidi da je jezero. Imamo interesovanja da se to radi, ali bez saglasnosti ili nekih izmjena propisa, nama su na ruke vezane. Nisu nam ruke vezane da ne možemo tražiti neke zahtjeve ali na ovaj način ne možemo mi biti inicijatori, čak ni Lukavac koji ima 70% površine jezera“, navodi Nišić.

Ovako neuređen Modrac, kaže naš sagovornik, predstavlja prijetnju za stanovništvo, kako Lukavca tako i Živinica.

„Za Grad Živinice uređenje jezera bi mnogo značilo. Otvorili bi turistički dio jezera, imali smo to nekada a sada se ne vidi. Značilo bi sa aspekta prihvatanja vode, jer Živinice su prve gore uzvodno i značilo bi nam. Imamo interes da se taj dio očisti i uredi. Ovo jezero ne može da prihvati vodu, ili će stradati ljudi ispod brane koja se mora pustit ili će se nama ovdje izliti blizu grada i blokirati Oskovu i Gostelju, nama je itekako u interesu“, kazao je Nišić.

U LUKAVCU MODRAC SMATRAJU VELIKIM TURISTIČKIM POTENCIJALOM

Iz općine Lukavac nam kažu da akumulacijom Modrac upravlja JP Spreča koje je u ingerenciji Vlade Tuzlanskog kantona, a sadašnji propisi uveliko ograničavaju lokalne zajednice da se bave bilo kakvim aktivnostima vezanim za obalu i jezero.

„Ulažemo ogromne napore da se to promijeni i da što prije dođe do konkretnih radova. Imamo vizije i prijedloge šta prvo i kako raditi, spremni smo kao lokalna zajednica čak i finansirati izradu projektno-tehničke dokumentacije, ali to ne može bez JP Spreča. Naše mišljenje je da se nedopustivo zanemaruje akumulacija Modrac i obalni pojas a osim toga naknada koja se daje lokalnim zajednicama za potopljene površine je zanemariva u odnosu na onu koju npr. za te namjene primaju Jablanica ili Konjic.

To je velika nepravda prema ovom resursu i građanima naših lokalnih sredina i nastojat ćemo je ispraviti“, navode iz Stručne službe općinskog načelnika.

Strategija integriranog razvoja općine Lukavac 2019.-2027. prepoznaje uslove za razvoj lovnog, ribolovnog, rekreativnog, religijskog, kulturnog i sportskog turizma na području općine. U kontekstu važnih turističkih potencijala, jezero Modrac je identifikovano kao poseban turistički potencijal koji nije u potpunosti iskorišten, iako postoje razvijeni turistički sadržaji.

„Sadašnja percepcija općine Lukavac kao turističke destinacije  (asocijacije; Modrac, industrija, zagađenje) se mora promijeniti i kod gostiju izazvati asocijaciju na Modrac kao vodni resurs, uređene plaže, ugodnu prirodu, dobru hranu,  gostoljubivost, sport i druge događaje. Na industrijski dio grada Lukavca, punog dima i prašine, nadovezuje se drugi, nestvaran dio, čist, svjež, okupan plavetnilom jezera Modrac, “bosansko more” kako su ga, s pravom, nazivali krajem devedesetih godina. Modracu opet treba vratiti stari sjaj, povezati nepovezivo – industriju i turizam, jer smo jednom dokazali da je sve moguće“, rečeno je za Megafon iz Službe općinskog načelnika Lukavac.

POSJETIOCI  DOLAZE SAMOINICIJATIVNO

Na obalama jezera Modrac izgrađeno je mnogo ugostiteljskih objekata iz kojih posjetitelji imaju pogled na veliku vodenu površinu, bogatu životinjskim svijetom.

Brojnim ribolovcima je Modrac česta destinacija.

Na površini jezera Modrac nerijetko se mogu vidjeti i bijeli labudovi.

Iz nadležnih službi  Grada Tuzla, uprkos brojnim upitima i pozivima, nisu željeli da govore o Modracu.

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.