Petak, Decembar 9

Slovenci u Tuzli su mala ali aktivna kulturna zajednica

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Udruženje građana slovenačkog porijekla koje će naredne godine obilježiti tri decenije rada, orijentirano je uglavnom na umjetnost i kulturu, kaže predsjednica Jasmina Husanović. Sve što rade je usmjereno na njegovanje tradicije i slovenačkog jezika.

Piše: Nermina Šunj Kušljugić

U sjedištu Udruženja građana slovenačkog porijekla u Tuzli, subotom se uči slovenački jezik, jer ova relativno mala zajednica, sa svega 310 članova, itekako vrednuje i njeguje jezik kao osnovu kulturnog i nacionalnog identiteta svakog naroda.

Učiteljica slovenačkog jezika Slavica Pavlović, koja podučava oko 30-tak mladih, kaže u razgovoru za Megafon da kad bi je telefonom nazvao brat iz Australije, da bi pričali na slovenačkom.

OD SLOVENIJE, PREKO SRBIJE DO BiH

Cijeli su život, kaže naša sagovornica, čitali slovenačku štampu, imali su kućnu biblioteku od preko hiljadu knjiga na slovenačkom.

Pavlović uči mlade slovenački jezik (Foto: N.Š.K./Megafon)

Slavica Pavlović već 66 godina živi u Lukavcu.

Prije 80 godina rodila ju je Slovenka u Srbiji, jer su njeni roditelji iz Slovenije bili prognani tokom Drugog svjetskog rata.

Otac je nakon rata došao da radi u Bosnu i Hercegovinu, naprije u Željezaru Zenica a nakon toga je kao školovani metalurg bio je pozvan u Lukavac, da sudjeluje u stvaranju fabrike sode.

Bogata biblioteka Udruženja sa slovenačkim rukopisima (Foto: N.Š.K./Megafon)

U Lukavcu se školovala, radila, zaradila penziju, a danas dio slobodnog vremena posvećuje aktivnostima Udruženja. Kaže da je veoma ponosna na svoje porijeklo kao i bogatstvo različitosti koje njeguje njega velika porodica, koju čine pripadnici nekoliko naroda i nacija. 

„S ponosom mogu reći da sam Slovenka, a nikada u Bosni i Hercegovini nisam imala problema zbog toga. Lukavac je poseban grad, jedan od najotvorenijih gradova u kojem žive svi narodi, grad u koji su poslije Drugog svjetskog rata dolazili da žive i rade ljudi iz svih krajeva zemlje. Tu su ostali, rađali djecu, stvarali svoje domove“, kaže Pavlović.

Depo sa vrijednimslikama nastalim tokom likovnih kolonija (Foto: N.Š.K./Megafon)

„Govoreći iz svog iskustva, nisam vidjela ništa sem pozitivnog. Raditi s djecom je prelijepo a i slovenački jezik je veoma lijep. Mi Slovenci smo jako ponosni na svoj jezik. Mi smo imali Prešerna kojem je spaljeno ne znam koliko njegovih knjiga samo zato jer nije htio da piše na njemačkom za vrijeme austrougarske vlasti, kada je oficijelni jezik bio njemački. Slavimo Dane reformacije, a reformator našeg jezika je Primož Trubar koji je napisao prve dvije slovenske knjige, koje je iz Geteborga gdje su štampane dovezao na zaprežnim kolima. Da bi ih sačuvao, sakrio ih je u burad za vino“, priča nam naša sagovornica.

Udruženje građana slovenačkog porijekla u Tuzli danas vodi Jasmina Husanović, diplomirana arhitektica koja je studij završila u Sloveniji. Kaže da je prijateljica nagovorila da se uključi i snažnije angažira u Udruženju, jer im je trebao neko ko ima energije za brojne aktivnosti. Husanović kaže da ih je 310 članova „na papiru“, ali zbog starosne strukture članstva, nisu u prilici biti mnogo angažirani te se prihvatila posla.

Slovenka je po porijeklu i veoma je ponosna na tu vrijednost.

Husanović je danas predsjednica Udruženja građana slovenačkog porijekla (Foto: N.Š.K./Megafon)

„Mamin pradjed je bio Slovenac i u trenutku formiranja Udruženja građana mama se učlanila a ja sam tada krenula na časove slovenačkog jezika. Poslije toga sam studirala u Sloveniji, radila i nakon toga se vratla u Tuzlu“.

Kaže da je stalno pitaju zašto se vratila, a ona se zbuni zbog pitanja jer joj je povratak u Bosnu i Hercegovinu bio posve prirodan slijed.

U Udruženju mnogo rade na očuvanju slovenačke kulture i tradicije, kaže naša sagovornica.

„Prije svega imamo dopunsku školu slovenačkog jezika. Imamo ženski pjevački hor „Slovenčice“, likovnu sekciju i imamo odnedavno i sekciju mladih. Kroz te sekcije realiziramo dosta projekata. Imamo i školicu muzike, za klavir i violinu. Pjevamo pjesme na slovenačkom, uz poneku sevdalinku. Započne sve sa 8. febuarom, Danom kulture Prešernovim danom, kada organiziramo svečanu akademiju i nakon toga se nižu projekti. Od 25. juna Dana državnosti Slovenije, preko likovne kolonije koja se održava u zadnjoj sedmici augusta, do Božićnog koncerta u decembru. Na likovnoj koloniji dolaze umjetnici Slovenci iz cijele regije. Nekada smo imali umjetnike iz Amerike, iz Kanade, jer nas povezuje tradicija, jezik, kultura prije svega“.

U Udruženju imaju školicu muzike za najmlađe (Foto: N.Š.K./Megafon)

Mnogo im se građana obraća iako nisu članovi Udruženja, kad im treba pomoć pri odlasku na rad u Sloveniju, ili kad im treba prevesti neki tekst.

Udruženje je finansijski potpomognuto prije svega iz izvora iz Republike Slovenije, a potom od gradskih i kantonalnih vlasti u Tuzli.

BRIGA O LJUDIMA IZVAN ZEMLJE

„Republika Slovenija veoma njeguje svoju kulturu i jezik i jako cijeni sve Slovence koji su iseljeni po svijetu. Imaju svog ministra i ured za Slovence u inostranstvu. Dosta učestvuju u finansijskoj i institucionalnoj potpori udruženjima širom svjeta. Nešto slično kao kad bi kod nas formirali ministarstvo za dijasporu“.

(Foto: N.Š.K./Megafon)

Brojni članovi Udruženja u Tuzli su tu rođeni, žive i rade u gradovima Tuzlanskog kantona, ali i njeguju vrijednost slovenačkog porijekla.

„Svi imamo dvojno državljanstvo. Zato smo svi smo mi Bosanci i Hercegovici i Slovenci. I ponosni smo na to“, kaže Jasmina Husanović, predsjednica tuzlanskog Udruženja građana slovenačkog porijekla. 

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.