Petak, Decembar 9

Sloboda medija u Evropi: Zabrinjavajući signal za uzbunu

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Očekuje se da će Komisija predstaviti Evropski zakon o slobodi medija (EMFA) sredinom septembra, dok je u aprilu predložena anti-SLAPP direktiva. Strateške tužbe protiv učešća javnosti – opće poznate kao „SLAPP“ – su tužbe protiv novinara, medijskih kuća i aktivista. Oni se smatraju posebnim oblikom uznemiravanja novinara, jer se tužbe obično odugovlače godinama i zbog toga zahtjevaju ogromne količine novca i vremena od optuženog. Ovaj fenomen sve više raste u EU.

Autor: Megafon.ba/FENA

U trenutku kada Evropska komisija treba predstaviti prijedlog Zakona o slobodi medija, što je na dnevnom redu 13. septembra, sloboda medija ostaje pod pritiskom širom Evrope, navodi se u zajedničkom tekstu agencija ANSA, FENA, HINA, MIA i STA u okviru Evropskog Newsrooma (ENR).

Po prvi put mehanizam monitoringa pluralizma u medijima (Media Pluralism Monitor,) koji procjenjuje rizike za slobodu i pluralizam medija u EU i dio je godišnjeg izvještaja Evropske komisije o vladavini prava, uveo je ukupnu rang listu država članica.

Ovo je grupirano u pet nivoa rizika, dok su Bugarska, Grčka, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunija i Slovenija identificirane kao zemlje „visokog rizika“. U javnim servisima u tim zemljama potrebno je ojačati uređivačku i upravljačku nezavisnost.

Predstavljajući izvještaj Evropske komisije o vladavini prava u julu ove godine, Vera Jourova, potpredsjednica Evropske komisije zadužena za vrijednosti i transparentnost, rekla je da je razvoj događaja u Sloveniji potaknuo Komisiju da razmotri Zakon o slobodi medija koji bi se primjenjivao na sve zemlje članice EU.

– Izvještaj pokazuje da postoje nedostaci u pogledu zaštite novinara, nezavisnosti javnih medija i regulatora, kao i medijskog pluralizma. Ovo je zabrinjavajući signal za uzbunu – rekla je Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara (EFJ).

Nadalje, pozvala je Komisiju EU „da usvoji snažan Zakon o slobodi medija, koji bi konkretno ojačao zaštitu novinara i nezavisnost medija. Također bi trebalo nametnuti više transparentnosti i puno poštovanje uređivačke autonomije unutar medijske industrije.”

Predstojeći Zakon o slobodi medija u EU – šta možemo očekivati?

Očekuje se da će Komisija predstaviti Evropski zakon o slobodi medija (EMFA) sredinom septembra, dok je u aprilu predložena anti-SLAPP direktiva. Strateške tužbe protiv učešća javnosti – opće poznate kao „SLAPP“ – su tužbe protiv novinara, medijskih kuća i aktivista.

Oni se smatraju posebnim oblikom uznemiravanja novinara, jer se tužbe obično odugovlače godinama i zbog toga zahtjevaju ogromne količine novca i vremena od optuženog. Ovaj fenomen sve više raste u EU. Komisija EU namjerava da stvori efikasne mjere zaštite kako bi spriječila da takvo uznemiravanje i pokušaje ušutkivanja novinara. Prema Evropskoj komisiji, navodna kleveta je jedan od najčešćih razloga zašto se protiv novinara podnose SLAPP tužbe.

Različite organizacije za slobodu medija imaju velika očekivanja od EMFA-e. Prema navodima Komisije, prijedlog će se fokusirati na eliminiranje barijera za uspostavljanje i rad medijskih servisa. Konkretno, ima za cilj da dopuni preporuku o zaštiti, sigurnosti i osnaživanju novinara, kao i nedavno usvojeni Zakon o digitalnim uslugama i inicijativu protiv SLAPP-a za zaštitu novinara i branitelja prava od zloupotrebe sudskih parnica. Ali kakva je situacija u državama članicama?

Mediji u Sloveniji se suočavaju sa velikim izazovima

Mediji u Sloveniji se godinama suočavaju s problemima. Osim prilično uskog tržišta, slovenački mediji morali su zaustaviti ekonomsku i društvenu tranziciju. Moraju se suočiti sa nedostatkom transparentnog i strateški orijentiranog vlasništva nad medijima, nedostatkom finansiranja, pogrešnom regulativom i miješanjem u autonomiju i nezavisnost novinara.

Obustava zakonskog državnog finansiranja Slovenačke novinske agencije (STA) 2020. i 2021. godine, pokušaji promjene medijskog zakonodavstva i napori da se potkopa kredibilitet javnih medija i podredi ih vladajućoj politici pod vladom Janeza Janše dovode do zabrinutosti slovenačkih i međunarodnih novinarskih udruženja kao i Evropske komisije.

Komisija je izrazila zabrinutost zbog nepoštivanja slobode medija i upozorila da bi Slovenija mogla krenuti stopama Mađarske, dijelom zbog toga što je Budimpešta bila uključena u finansiranje nekih medija koji su blisko povezani sa strankom SDS Janeza Janše.

Vlada Roberta Goloba je preuzela dužnost u junu i obavezala se da će revidirati medijsko zakonodavstvo. Sačinila je prijedlog zakona koji ima za cilj depolitizaciju javnog emitera RTV Slovenija i jačanje njegove nezavisnosti, ali je stranka SDS podnijela zahtjev za raspisivanje referenduma o tom zakonu, što znači da za sada ne može stupiti na snagu.

Dodatni pritisak na javnog emitera u maju ove godine nanio je štrajk u organizaciji novinarskih sindikata. Traže novinarsku autonomiju, navodeći kao prijetnju politički pritisak i miješanje u kadrovske i uređivačke odluke rukovodstva postavljenog u prethodnoj vladi i novog direktora Televizije Slovenija, koji je imenovan nakon aprilskih izbora.

Slovenska javnost gubi povjerenje u medije. Istraživanje ankete Valicon u aprilu pokazalo je da je javni emiter zabilježio najveći pad povjerenja među svim institucijama koje su imale opadajući trend, te da je ukupno povjerenje u medije u kontinuiranom padu.

Pad Italije na rang listi

I u susjednoj Italiji situacija je nestabilna. Zemlja je pala za 17 mjesta na godišnjoj svjetskoj rang listi slobode medija koju provode Reporteri bez granica (RSF). Italija je pala je na 58. mjesto od ukupno 180. Nakon značajne odluke ustavnog suda iz 2021. godine, zatvorske kazne za klevetu su uglavnom ukinute. Zabrinjava, međutim, sve veća zastupljenost SLAPP tužbi i porast krivičnog i građanskog gonjenja zbog navodne klevete.

Hrvatska: skoro 1.000 SLAPP tužbi protiv novinara i medija

Hrvatska medijska scena postala je raznolika i dinamična, ali vlada ne uspijeva zaštititi novinare od sudskih pokušaja da ih se ušutka. Prema RSF-u, sama vlada predstavlja prijetnju slobodi medija u Hrvatskoj. Svakog dana u Hrvatskoj izlazi oko šest novinskih izdanja, ali je njihovo vlasništvo koncentrirano. Dvije medijske kompanije, Styria i Hanza Media, kontroliraju tri četvrtine tržišta. Dvije velike privatne televizijske mreže, Nova TV i RTL, pokrivaju cijelu zemlju i konkuriraju HTV-u koji je u javnom vlasništvu, dok većina radio stanica ima samo regionalni doseg.

Posao novinara u Hrvatskoj ponekad može biti opasan. Reporteri koji istražuju korupciju, organizirane i ratne zločine, posebno na lokalnom nivou, često se suočavaju sa uznemiravanjima. Fizički napadi, prijetnje i cyber nasilje su veliki problem. Vlasti šute. Vlada se i dalje miješa u upravljanje HTV-om, navodi RSF.

Kleveta je u Hrvatskoj krivično djelo i na nju se političari i poslovni ljudi redovito pozivaju kako bi obeshrabrili novinare na pitanja o njihovim aktivnostima. Osim toga, za vrijeđanje „Republike, njenog grba, njene himne ili njene zastave” predviđena je kazna do tri godine zatvora. Što je još ozbiljnije, komentari koji se smatraju “ponižavajućim” su kriminalizirani. Tužbe zbog klevete (SLAPP) su i dalje pošast u u Hrvatskoj. U izvještaju RSF-a navodi se da se trenutno vodi skoro hiljadu sudskih postupaka protiv novinara ili medijskih organizacija.

Prema izvještaju Freedom Housea za 2022. godinu, mediji u Hrvatskoj su jako polarizirani. Novinari se i dalje suočavaju s prijetnjama, uznemiravanjem i povremenim napadima, što je stvorilo atmosferu autocenzure. Hrvatska je na 48. mjestu na Svjetskom indeksu slobode medija za 2022. godinu koji su 2. maja objavili Reporteri bez granica (RSF). Ovo je napredak u odnosu na 2021. godinu, kada je zemlja bila na 56. mjestu.

Stanje slobode medija u zemljama koje nisu članice EU

Građani u Bosni i Hercegovini (BiH) najviše vjeruju medijima i vjerskim institucijama, a najmanje političarima i političkim strankama. Rezultati su to istraživanja “Sloboda medija u BiH 2022.godini”, koje su zajednički proveli Udruženje BH novinari i Fondacija Friedrich Ebert.

Iako je više od 80 posto ljudi u Bosni i Hercegovini reklo da vjeruje medijima, mnogi od njih smatraju da političke stranke i političari imaju veliki uticaj na medije. Dvije trećine ispitanika smatra da je politička i finansijska ovisnost osnovna prepreka medijima i slobodi medija.

Prema ocjenama novinarskih asocijacija, medijski zakoni u BiH su relativno dobri, ali mnogi, posebno lokalni mediji su finansijski ovisni od političkih ili ekonomskih centara moći, oglašivačka industrija je među najmanjima u Evropi, a medijska pismenost na niskom nivou. S druge strane, kleveta je odavno dekriminalizirana, što svakako pozitivno utiče na stanje medijskih sloboda u BiH.

Sjeverna Makedonija: Raširene dezinformacije i dalje predstavljaju prijetnju

U poređenju s prošlom godinom, Sjeverna Makedonija popela se za 33 mjesta na rang listi slobode medija Reportera bez granica (RSF). Zemlja je 2022. godine bila na 57. mjestu od 180 zemalja, dok je 2021. godine bila na 90. mjestu.

Prema izvještaju, iako novinari u Sjevernoj Makedoniji ne rade u neprijateljskom okruženju, “rasprostranjene dezinformacije i nedostatak profesionalizma doprinose padu povjerenja društva u medije, što izlaže nezavisne medije prijetnjama i napadima”.

Što se tiče medija u političkom kontekstu, u izvještaju se navodi da je transparentnost institucija loša, a zbog snažne političke polarizacije mediji mogu biti izloženi pritisku vlasti, političara i biznismena.

Dvije najveće političke stranke, ističe se u izvještaju, stvorile su paralelne medijske sisteme, preko kojih ostvaruju svoj politički i ekonomski uticaj. U izvještaju se ističe da sudska zloupotreba Zakona o građanskoj odgovornosti za klevetu potiče autocenzuru u medijima. “Tužbe se koriste kao sredstvo zastrašivanja i pritiska na nezavisne medije”, rečeno je u izvještaju.

– Iako su određene vrste medijske koncentracije zakonom zabranjene, uredništvo nekih od najvećih TV kanala izloženo je ekonomskim pritiscima svojih vlasnika. Državno finansiranje je ograničeno i netransparentno, a nezavisni mediji se uveliko oslanjaju na donatore – istaknuto je.

Države članice EU pasivne o pitanju pogoršanja slobode medija

Sve u svemu, kleveta i autocenzura predstavljaju prijetnju slobodi medija i slobodi izražavanja u Evropi. Suprotstavljanje pogoršanju slobode medija i medijskog pluralizma i dalje predstavlja izazov.

Predsjednica Evropske federacije novinara (EFJ) Maja Sever kazala je da “previše zemalja članica Evropske unije ostaje pasivno pred sve lošijim radnim uvjetima za novinare i padom slobode medija”. Ostaje da se vidi kako će na to uticati Zakon o slobodi medija koji je u pripremi, navodi  se u zajedničkom tekstu agencija ANSA, FENA, HINA, MIA i STA u okviru Evropskog Newsrooma (ENR).

(Izvor: FENA)

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.