Šehić: CRIP Banovići nastavlja s radom iako centri za razvoj inkluzivnih praksi u TK nisu obuhvaćeni novim pedagoškim standardima

Autor: Mediha Tabaković

Roditelji čija su djeca korisnici usluga centara za razvoj inkluzivnih praksi ogorčeni su činjenicom da ovakve centre, budući pegadoški standardi u Tuzlanskom kantonu ne prepoznaju.

Na području Tuzlanskog kantona, od šest centara koji su trebali biti otvoreni, postoje samo dva, u općini Banovići i Gradu Gradačcu.

RODITELJI POKRENULI PETICIJU

Centar za razvoj inkluzivnih praksi (CRIP) Banovići nastavlja sa radom kao i do sada i uz lokalnu podršku zajednice ali i roditelja, kazao je za Megafon koordinator CRIP-a, Mersudin Šehić.

Roditelji djece, kazao je, nakon neprovjerene informacije o zatvaranju centara odmah su reagovali i prikupili nekoliko stotina potpisa na peticiji nakon koje je uslijedio sastanak sa općinskim načelnikom i predsjedavajućim Općinskog vijeća.

Šehić ističe da su dobili podršku od svih vijećnika da neće dozvoliti zatvaranje Centra za razvoj inkluzivnih praksi prije svega zbog velikog broja korisnika.

Neizvjesnost rada CRIP-a Banovići u okviru novih pedagoških standarda u TK (Foto: M.T./Megafon)

„Ukoliko bi došlo do zatvaranja, veliki broj korisnika bi bio prinuđen da traži rehabilitacijske tretmane u Tuzli ili Lukavcu. Ovdje su svi rehabilitacijski tretmani besplatni, dok roditelji negdje drugo moraju plaćati, tu je i udaljenost centara od mjesta stanovana djece pa roditelji moraju da čekaju djecu. Međutim, ovdje kod nas roditelji iz drugih općina imaju pravo na povrat putnog troška zbog ugovora sa socijalnim i zdravstvenim ustanovama“, kazao je Šehić.

Centar fuknkcioniše kroz šest kabineta, pet kabineta u kojima se vrše rehabilitacijski tretman i logopedski rad, fizioterapija, senzorna terapija i psihosocijalna podrška kroz centar znanja.

Svake sedmice imaju sastanke na kojima se odlučuje o prijemu i rasporedu korisnika, koliko kojem djetetu treba tretmana u toku jedne sedmice.

„Jedna od otežavajućih okolnosti koju smo mi imali samim otvaranjem Centra je nepostojanje asistenata i povlačenje defektologa iz škola. Jer jstrategija je u početnoj fazi podrazumijevala i defektologe i asistente u školi i mi smo u početku otvaranja Centra imali poteškoće da dođemo do roditelja i do ulaska u školu. Jer gdje god smo došli bilo je pitanje zašto nema defektologa i asistenata, nakon čega smo mi kroz sastanke sa roditeljima i menadžmentima škola obrazložili da mi nismo adresa na koju se treba obratiti vezano za pitanja asistenata“, naveo je Šehić.

Djeca dolaze u Centar na lični zahtjev, zahtjev odgojno obrazovne, predškolske ili zdravstvene ustanove.

Po dolasku u Centar obavi se inicijalni intervju  sa koordinatorom i prilaže dokumentacija ukoliko dijete ima medicinsku ili drugu dokumentaciju. Nakon toga dijete ide na opservaciju i saziva se kolegij koji određuje nivo i vrstu podrške djetetu.

Centar za inkluzivnu praksu Banovići nije odgojno obrazovna ustanova nego podrška obrazovanju, tako da  korisnici Centra dolaze na rehabilitacijske tretmane, ali djeca idu u redovne škole.

„Mi smo imali sastanak sa kantonalnim ministrom i savjetnicima, bili su i roditelji Udruženja roditelja, gdje su donesene neke promjene, sugerisano je da su norme za prijem defektologa jedanaestero djece koja imaju poteškoće, dok je po pedagoškim standardima od prije bilo šestoro djece uslov da bi škola mogla tražiti angažman defektologa. Mi smo to vratili, napravljen je previd i ostavljeno je šestoro djece ali ide i uvođenje asistenata u redovne škole, pa ćemo vidjeti u kojem pravcu će sve da ide“, navodi Šehić.

Prema njegovim riječima, roditelji ali i Centar nisu zadovoljnim pedagoškim standardima.

„Za vrijeme mandata bivšeg ministra Barakovića, ja sam bio član komisije za reviziju strategije i imali smo zadatak da pripremimo pedagoške standarde sa dopunama i izmjenama koji se odnose na CRIP-ove. Uradili smo taj dio ali nikada nismo dobili nikakav odgovor. Ono što nas brine kao uposlenike ali i roditelje jeste nepostojanje CRIP-ova u pedagoškim standardima“, kazao je Šehić.

Centar za razvoj inkluzivnih praksi Banovići radi od septembra 2019 .godine i, kako Šehić ističe, uradili su puno posla.

Nepostojanje zakonske regulative za ove centre otežavajuća je okolnost, a i promjena kadra, što im predstavlja izazove zbog obuke koje nisu prošli. Gubi se puno vremena dok novi uposlenici uspostave kontakt sa korisnikom jer su već navikli na jednu osobu.

Trenutno u Banovićima u Centru ima 58-ero djece, 19 roditelja, a usluge mobilnog tima koji radi na terenu na tri općine, Banovići, Živinice, Kladanj, koristi 123 učenika.

Predsjednica Udruženja „Leptir“, Azra Bureković, majka je djeteta koje je korisnik usluga Centra za razvoj inkluzivnih praksi Banovići. U razgovoru za Megafon, Bureković je kazala da je uslugama CRIP-a prezadovoljna i da se napredak njenog djeteta jasno vidi.

Azra Bureković, predsjednica Udruženja „Leptir“ i majka djeteta korisnika CRIP-a (Foto: M.T./Megafon)

„Sve je besplatno i ja sam bila jako izenanađena za besplatne usluge jer se kod nas većinom sve plaća. Što se mene tiče voljela bih ca Cenatr opstane. Ovdje imamo psihološki tretman i za roditelje, imamo radnu terapiju, fizikalnu. Kada dovedem dijete ja budem tu, čekam ga, a imam i intervju u psihološkom kabinetu“, kazala je Bureković.

MNOGO RADA I NEIZVJESNOST

Budućnost Centra, prema riječima Mersudina Šehića je neizvjesna i pred njima je dug put.

„Najveću podršku imamo od općinskih vlasti, odnosno, Općine Banovići i od roditelja. Planiramo sa daljnim aktivnostima, planiramo do kraja šestog mjeseca otvaranje senzornog parka u prostorijama školskog dvorišta što će obogatiti usluge. Rješenje jeste da se centri uvedu u pedagoške standarde kako bi se mogla širiti mreža partnera. Do zatvaranja trenutno neće doći sve dok se ovo pitanje ne riješi“, kazao je Šehić.

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba