Uzroci, okolnosti i sve što će donijeti referendum o nezavisnosti tadašnje Republike Bosne i Hercegovine, održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, revizionistima i negatorima suvereniteta naše zemlje i danas su tema za rasprave i pokušaje prebacivanja krivice na narode RBiH koji su se branili tokom četverogodišnje agresije a koja je usljedila mjesec nakon održavanja referenduma i većinskog ZA nezavisnost.
Autor: Megafon.ba
Badinterova komisija, nazvana prema francuskom pravniku Robertu Badinteru, imenovanom za prvog predsjednika tog međunarodnog tijela, bila je arbitražna komisija koju je ustanovilo Vijeće ministara Evropske ekonomske zajednice (EEZ) 27. augusta 1991. godine, sa zadatkom da rješavaju sporna pravna pitanja i mirno riješe krizu u bivšoj Jugoslaviji.
Referendum po preporuci međunarodne arbitražne komisije za SFRJ
Prema jednom od deset mišljenja koje je donijela Badinterova komisija, donesenom 29.11.1991.godine, SFRJ se raspala a granice između bivših federativnih jedinica uzete su kao državne granice koje se silom ne mogu mijenjati.
Skupština SRBiH 25. januara 1992. godine (Foto: ARHIV)
Briselskom Deklaracijom o Jugoslaviji 17. decembra 1991. godine, na temelju preporuka Badinterove komisije, konstatirana je disolucija SFRJ i tadašnje republike su pozvane da se do 23. decembra 1991. izjasne o nezavisnosti. Republike su dobile obećanja da će do 15. januara biti i međunarodno priznate. Tri dana prije isteka spomenutog roka, točnije 20. decembra 1991. godine, koalicija Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) podnijela je traženi zahtjev.
Odluka SRBiH o raspisivanju referenduma (Foto: Pravni fakultet UNSA)
Skupština srpskog naroda Bosne i Hercegovine počela je s donošenjem akata kojima je konstituirana Republika Srpska.
Deklaracija o proglašenju Republike Srpske donesena je 9. januara 1992. godine a Ustav 28. februara 1992. godine.
Skupština SR BiH je 25. januara 1992. donijela odluku o raspisivanju referenduma o nezavisnosti, koju su podržali SDA i HDZ BiH. SDS u svemu nije sudjelovao jer su Srbi u međuvremenu proveli u djelo odluku o ustroju Srpske Republike Bosne i Hercegovine.
Održavanje referenduma je zakazano za 29. februar i 1. mart 1992. godine.
Referendumsko pitanje glasilo je:
Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?
Glasalo je ukupno 2.073.568 glasača a izlaznost je bila 63,7 posto. ZA nezavisnost izjasnilo se 99,7 posto a 0,3 posto je odgovorilo sa NE.
Glasački listić na referendumu (Foto: Wikipedia)
SDS je tada pozvao Srbe na bojkot referenduma i spriječio njegovo održavanje u pojedinim dijelovima zemlje. Tako je referendum pretežno bojkotiran u općinama u kojima su Srbi bili u većini.
Međunarodno priznanje
Nakon većinske odluke za nezavisnost uslijedilo je priznavanje nezavisne Republike Bosne i Hercegovine od pojedinačnih zemalja svijeta a 22. maja 1992. godine Bosna i Hercegovina postala je članicom Ujedinjenih naroda (UN) čime je, kao sukcesor SFRJ, postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ratificirala SFRJ.
Reakcije u svijetu na rezultate referenduma u BiH (Foto: Blog Hamdo Čamo)
Mjesec nakon održavanja referenduma o nezavisnosti u Bosni i Hercegovini uslijedila je krvava agresija na Bosnu i Hercegovinu koja je trajala četiri godine.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.