Ponedjeljak, Septembar 24

RAD U INOSTRANSTVU: Prilike iz snova za bh. građane

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Piše: Nermina Šunj-Kušljugić

Amir Okanovic 39-godišnjak iz Tuzle, elektromehaničar i profesionalni vozač, s prijateljem Eldarom Šiljkom se od početka maja ove godine obreo na dalekom sjeveru Norveške. U Balsfjordu, mjestu Nordkjosbotn, udaljenom od okruga Tromso 80-tak kilometara, počeli su raditi za tamošnju firmu Bulder. Riječ je o vlasniku lanca automehaničarskih radionica i centara za tehnički pregled vozila.

Odlično plaćeno znanje i iskustvo

Okanović je od 2000-te do 2010-te godine radio u SFOR-ovom kampu u Dubravama kod Tuzle, odnosno, za američku vojsku u Kuvajtu, Iraku i Afganistanu. Uslijedio je, međutim, sedmogodišnji period taksiranja u Tuzli, nakon čega odlučuje, da ako već nije moguće u BiH, u inostranstvu potraži posao za koji je kvalificiran.

Otvorio je profil na Linkedinu, naveo svoje reference i ponudio se svjetskom tržištu rada putem agencija za posredovanje u zapošljavanju. Uskoro mu je švedska regruterska kompanija Skadinavisk Kompetensservice ponudila posao u Norveškoj.

„Nekoliko puta sam odbijao ponudu za posao zbog klime, jer je u pitanju sjever zemlje, ali nakon razgovora sa suprugom odlučio sam probati. Sve je išlo glatko, kontakti, papiri i radna dozvola bili su briga agencije. Sve je riješeno jednim mojim odlaskom u Sarajevo u norvešku Ambasadu i nakon četiri sedmice sam imao spremljenu avionsku kartu“.

Već po dolasku u novu radnu sredinu, Amir kaže da su domaćini pokazali poštovanje prema kadrovima koji im nedostaju, bez obzira što su stranci.

„Poslije svih ratnih zona u kojima sam bio i posla kojim sam se bavio, ovaj mi se posao čini kao SPA centar. Radi se sedam i po sati dnevno, vikendi su neradni. Prekovremeni rad je plaćen 50 posto više, a nedelja i praznik 100 posto višom dnevnicom. Imam pravo na 30 dana plaćenog godišnjeg odmora. Zarada je odlična, a zdravstveno, socijalno i penziono osiguranje su u skladu sa zakonom i nema šanse da neko pokuša da odstupi od toga. Nakon 60 dana rada, imam pravo na 15 do 20 dana da idem kući u BiH. Bilo mi je teško „svariti“ da su sve te prednosti zapravo normalne u uređenoj državi u kojoj radnik ima sva zakonska prava iz radnog odnosa“.

Iako Norveška ima neuporedivo viši životni standard nego BiH, Amir tvrdi da mu je „jeftinije“ živjeti tamo nego u Bosni i Hercegovini

Ostajem do daljnjeg te ako se karte poslože i supruga ovdje pronađe neki posao, definitivno selim u Norvešku. Prednosti koje imam ovdje, zaradu, život bez egzistencijalnih problema, prijeteljski raspoložene ljude oko sebe, teško da ću ostaviti, vratiti se u Bosnu i vući za rukav nekog iz stranke da mi nađe posao. Jeste da mi teško pada odvojenost od porodice, ali još teže mi je razmišljanje o njihovoj budućnosti u zemlji koja im ne nudi skoro nikakve šanse“.

Amir kaže da se u sredini u kojoj radi vrednuje iskustvo. Bez obzira što su novi u firmi i što su stranci, zamoljeni su jedne prilike i da budu među glavnim organizatorima jedne tamošnje moto utrke. Slobodno vrijeme s kolegama provodi pecajući bakalare i morsku pastrmku u zalivu Balsfjord.

Jednake šanse za sve

Naš sagovornik 28- godišnji M.M., također  iz Tuzle, zbog pravila kompanije za koju radi želio je da mu objavimo samo inicijale, ali i da podijeli svoje pozitivno iskustvo u Njemačkoj.

Diplomirani je mašinski inžinjer, živi u Minhenu gdje radi kao inžinjer u razvoju za tamošnju kompaniju fokusiranu na automobilsku industriju.

Za Megafon.ba je kazao da mu je motiv odlaska u Njemačku bio isključivo profesionalno usavršavanje.

„U firmu za koju radim samoinicjativno sam se prijavio, a nakon nekoliko razgovora primljen sam u radni odnos. Uživam sva socijalna prava kao i svaki njemački građanin, naravno shodno statusu, tj.vrsti vize koju neko posjeduje. Iz mog iskustva vidim da neko ko nije Nijemac, a ima kvalifikacije poput Nijemca, bilo na poslovnom ili nekom drugom polju, nije ničim uskraćen. Imam želju da trajno ostanem ovdje, da se razvijam poslovno,  pri tome ne želim da ikada zaboravim gdje su moji korijeni“, kazao je M.M. za naš magazin.

M.M., Okanović i Šiljak su se sami „snašli“ i nisu tražili posredovanje pri zapošljavanju u svojoj zemlji.

Jedan od najčešćih načina odlaska bh. građana  u inostranstvo je  posredovanjem Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Prema zvaničnim podacima koje su za Megafon.ba dostavili iz ove institucije, od 2013. godine do danas je samo za rad u Sloveniji i Njemačkoj izdato 19.536 radnih dozvola.

RAD U INOSTRANSTVU: Prilike iz snova za bh. građane

Muamer Bandić (Foto: Agencija za rad i zapošljavanje BiH)

„BiH trenutno ima zaključena tri sporazuma o zapošljavanju, sa Slovenijom, Srbijom i Katarom. Trenutno se implementira samo Sporazum o zapošljavanju sa Slovenijom, dok se sa Katarom radi na utvrđivanju protokola o postupanju prilikom posredovanja. Iz Srbije za sada nemamo radnih ponuda, jer je i kod njih trenutno visoka stopa nezaposlenosti. Pored ovih sporazuma, postoji i Dogovor o posredovanju u zapošljavanju osoba sa srednjom stručnom spremom medicinskog smjera u Njemačkoj, zaključen između Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Savezne agencije za rad SR Njemačke.I taj Dogovor se također implementira“, kazao je za naš magazin direktor Agencije Muamer Bandić.

Slovenci u našoj zemlji uglavnom traže vozače, varioce, armirače, zidare, elektroinstalatere, bravare, fasadere i građevinske radnike. Ove je godine aktuelan odlazak medicinara u Njemačku, gdje uglavnom rade kao njegovatelji.

Od ukupnog broja izdatih radnih dozvola od 2013-te godine do danas, prema podacima državne Agencije, 3.338 dozvola odnosi se samo na rad u Njemačkoj.

U skladu sa sporazumima koje naša zemlja ima s ovom zemljom, u protekle tri godine od kako su registrirani, najmanje 50 medicinara zaposlilo se u toj zemlji i posredovanjem privatne Agencije HERZ iz Tuzle.

Za svoje klijente pronalaze poslodavce, ostvaruju kontakte i dogovaraju uslove rada, kazao je za Megafon.ba Amer Hasanefendić.

„Klijenti potpisuju ugovor o radu direktno sa poslodavcem. Agencija ima dozvolu za rad u posredovanju pri zapošljavanju od Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, a za usluge posredovanja ne naplaćujemo novčanu naknadu od klijenta“, kazao je Hasanefendić iz HERZ-a.

Smanjenje nezaposlenosti

Iako privatne agencije sarađuju s državnom Agencijom za rad i zapošljavanje, u BiH nema jedinstvene baze podataka o ukupnom broju Bosanaca i Hercegovaca zaposlenih u inostranstvu, putem zvaničnih programa i po sporazumima naše i zemalja koje traže radnike.

Naši sagovornici s početka priče, odnosno, sagovornici iz privatne posredničke agencije HERZ i državne Agencije za rad i zapošljavanje BiH, tvrde da se u zemljama u kojima oni posreduju, prava uposlenika striktno poštuju.

Iako kroz pobrojane programe zapošljavanja bh. građana u inostranstvu, ekonomski razvijene države nadoknađuju deficitarne kadrove u svojim zemljama, novi trendovi u zapošljavanju donose brojne benefite i za Bosnu i Hercegovinu. Prije svega, znači to smanjenje nezaposlenosti, što je jedan od ključnih problema u zemlji.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH iz avgusta 2017. godine, na evidencijama nezaposlenih nalazilo se 485.088 osoba.

Brojne porodice u Bosni i Hercegovini žive isključivo od novca koji u inostranstvu zarade članovi njihovih porodica.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.