Propao pokušaj suspendiranja dokumentarnog programa BH Radija 1 ali uzroci problema ostali

Megafon.ba je u posjedu dokumenta koji pokazuje manipulacije sadržajem dopisa RAK-a upućenog BHRT-u nakon emitiranja Izvještaja o negiranju genocida u Srebrenici; Programski savjet se raspao a UO Javnog servisa BiH ističe mandat.

Piše: Nermina Šunj Kušljugić  

Dokumentarni i dramski program BH Radija 1 od 19. januara 2021. godine, ponovo se emitira nakon nezapamćenog prekida od 11. januara, kada je direktorica BH Radija 1 Pejka Medić, bez obrazloženja građanima Bosne i Hercegovine koji kroz RTV taksu finansiraju Javni servis, naložila suspenziju kompletnog programa.

„Pravila kuće“

Urednik Redakcije Miralem Ovčina, za Megafon.ba je izrazio zadovoljststvo zbog ponovnog emitiranja programa kazavši da je to divna vijest.

„Zadovoljstvo je što je program ponovo došao kući“, kazao je Ovčina u telefonskom razgovoru.

Međutim, ništa više od toga nije komentirao iz objektivnih razloga, jer poštuje „pravila kuće“ i procedure za javna istupanja u ovakvim slučajevima.

Program je u eteru, međutim, nije to ni početak a ni kraj pokušaja urušavanja programa koji baštini 70 – godišnju tradiciju i predstavlja jedan od ključnih demokratskih temelja države Bosne i Hercegovine.  

Spora reakcija Karamehmedovića (Foto: Večernji list)

Podsjetimo, nalog generalnog direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića da se bespogovorno ispoštuje programska šema državnog Radija i odmah vrati ustaljeni program, uslijedio je tek nekoliko dana nakon što je skandal zbog prekida dokumentarnog programa izazvao brojne reakcije javnosti, uglednih bh. intelektualaca, reditelja, pisaca, novinara ali i slušatelja Radija.

VEZANI TEKST: DŽEVAD KARAHASAN: Otvoreno pismo – zaštitimo javne medije od barbarizacije

U saopćenju Karamehmedović nije pojasnio uzroke suspenzije programa ali javna je tajna da su problemi vezani za pomenutu redakciju, okosnicu programa Javnog servisa Bosne i Hercegovine i koji ima i državni kulturni značaj, kuliminirali od prošlog ljeta, na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici.

Direktorici Medić i pojedincima iz Programskog vijeća navodno je zasmetalo emitiranje Izvještaja o negiranju genocida u Srebrenici čiji je autor Memorijalni centar Potočari, 6,7, 8, 9 i 10 jula 2020. godine, u pet emisija, u terminu od 22 sata i 15 minuta.

Pejka Medić, direktorica BH Radija 1

Upravni odbor BHRT-a je na sjednici 21. jula 2020. godine razmatrao aktivnosti nakon emitovanja serijala na BH Radiju 1, i zatražili su od menadžmenta BHRT-a da utvrdi sve okolnosti objavljivanja ovog serijala, a naročito da li su ispoštovane predviđene uređivačke procedure i propisana hijerarhija”.

Kako je navedeno tada u saopćenju Upravnog odbora, zatraženo je i očitovanje Programskog vijeća BHRT-a, od kojeg se očekuje da ocijeni da li su ispoštovani profesionalni standardi javnog radio-televizijskog emitovanja.

Upravni odbor je pokrenuo disciplinski postupak protiv urednika dokumentarnog programa BH Radija 1 Miralema Ovčine i novinara Mirze Skenderagića.

Nije bilo kršenja Kodeksa

Direktorici Medić navodno je izgovor za reagiranje bilo kršenje pravila Kodeksa o audiovizualnim sadržajima.

U javnosti je, međutim, malo poznato da postoji odgovor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH koji su 15. oktobra 2020. godine poslali lično direktoru Karamehmedoviću. U dopisu, iz kojeg je vidljivo da su postupali po prigovoru Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS-a, direktoru Karamehmedoviću iz RAK-a saopćavaju:

„Nakon analize predmetnog materijala, Agencija nije utvrdila kršenje relevantnih odredbi Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija („Službeni glasnik BiH“, broj 3/16) niti drugih pravila i propisa Agencije, te Vas obavještavamo da u vezi sa ovim predmetom, Agencija neće poduzimati dalje korake“.

Dopis iz RAK-a upućen direktoru BHRT-a u oktobru 2020. godine

Prostor za manipulacije i jednostrano tumačenje dopisa, vjerovatno je pronađen u drugom dijelu dopisa, u kojem se iz Agencije osvrću na spor ali uz ogradu da nemaju mandat da utiču na uređivačku politiku, te savjetodavno pišu Karamehmedoviću:

„Činjenica je da Agencija nema mandat da utiče na uređivačke odluke, u ovom slučaju odluku stanice da skoro kompletan javno objavljen izvještaj zvanične Institucije kontekstualizira u formi dokumentarnog programa, ali nalazi za potrebno da BH Radiju 1 skrene pažnju na maksimalnu uredničku odgovornost prilikom emitovanja sličnih sadržaja, svjesni konteksta u kojem djeluju kao i obavezu rada u interesu najšire javnosti“.

Nadalje se još navodi da se emitiranje Izještaja u formi u kojoj je emitirano ne može smatrati izvještavanjem, ali ključno je da se u dopisu nigdje ne navodi kršenje Kodeksa niti diskriminacija bilo kojeg naroda u Bosni i Hercegovini, kako je to navodno tumačeno u dnevno-političke svrhe i navodno poslužilo kao argument za pritiske i pomnu kontrolu rada i pripremljenih sadržaja za emitiranje, Redakcije DDP BH Radija 1.

I da naglasimo, Agencija se ogradila od uticaja ovog dijela dopisa na odluke u Javnom servisu BiH, jer kako su naglasili nemaju mandat za to.

U ovom su segmentu oči bile uprte u Programski savjet BHRT-a kojim predsjedava Sanja Vlaisavljević (a trebalo bi da ima devet članova), čija je misija upravo koordinirati u ovom segmentu kako to ne bi činio menadžment jer nema ovlasti uticati na uređivačku politiku. Međutim, prema našim saznanjima, Vijeće se nikada nije sastalo niti razgovaralo o ovim problemima. U međuvremenu je, iz Savjeta prije nekoliko mjeseci istupila spisateljica i članica PEN Centra BiH, Ferida Duraković.

Ovih dana su iz javnog protesta jer im je onemogućen rad i djelovanje za što su i izabrani u Savjet napustili i pisac i scenarista Zlatko Topčić te ugledni novinar i intelektualac Zija Dizdarević.

Problemi ostavljeni novom UO Jvnog servisa BiH

Navodno, situaciju i rješavanje, između ostalih i aktualni spor oko DDP, u Javnom servisu dodatno otežava „tajming“ jer je mandat Upravnog odbora na isteku te nema „atmosfere“ da se problemi sada sistemski rješavaju te da se radi na depolitizaciji Javnog servisa i političkog uticaja na uređivačku politiku.

Ljubomiru Zuberu, predsjedavajućem UO i članu iz reda Ostalih mandat ističe u maju a ostalima, Mufidu Memiji (iz reda bošnjačkog naroda), Dejani Radovanović-Šarenac (članica iz reda srpskog naroda), Zoranu Krešiću (član iz reda hrvatskog naroda), mandat ističe već narednog mjeseca.

Megafon.ba