Prednosti i mane registracije obrta

Piše: Maida Varga

Nezaposleni u Bosni i Hercegovini, samostalno ili kroz javne pozive za poticaje u zapošljavanju, često se odlučuju registrirati obrt jer im se čini najlakšim i najbržim načinom ispunjavanja kriterija javnih poziva. Uglavnom zato jer je registracija jednostavnija, za razliku od d.o.o. lakše je vođenje poslovne administracije, lakše je upravljanje gotovinom bez kompliciranih blagajničkih transakcija. Međutim, ovakvo razmišljanje često se u praksi pokaže površnim. Zbog neznanja o detaljima koji i nisu baš poticajni za nezaposlene, obrtnici nailaze na brojne barijere. Ali, krenimo redom.

Ograničenja u poslovanju

Obrti u Federaciji BiH registruju se u općini gdje se nalazi sjedište obrta.

Obrti su fizička lica i za razliku od pravnih lica koja eventualne gubitke garantiraju samo imovinom unesenom u pravno lice, obrtnici dugovanja garantiraju kompletnom svojom imovinom.

Osnovice za obračune plata vlasnika obrta su različite od niskoakumulativnih tradicionalnih starih zanata, kućne radinosti, taksi prijevoza i prevozničke djelatnosti sa jednim prevoznim sredstvom do osam tona nosivosti koji dohodak plaćaju u paušalnom iznosu, preko samostalnih djelatnosti obrta i srodnih djelatnosti, do slobodnih zanimanja zdravstvenih radnika, veterinara, advokata, notara, revizora i slično koji dohodak utvrđuju preko poslovnih knjiga.

Važno je također znati da se obrtnik može baviti isključivo djelatnošću koju je registrirao, te eventualno nekim vrlo srodnim djelatnostima. Primjera radi, automehaničar se može baviti i vulkanizerskim poslovima.

Također, zavisno od vrste djelatnosti, prostor koji se koristi za obrt mora zadovoljavati minimalne tehničke uvjete.

Obrtnici ne mogu dobiti carinski broj pa ne mogu uvoziti sirovine kao ni izvoziti gotove proizvode. Prinuđeni su koristiti posrednike što poskupljuje cijene repromaterijala ali i finalnog proizvoda.

Osim ovih suštinskih karakteristika obrta, vlasnici obrta tokom registracije i rada susreću se i sa drugim problemima koji im otežavaju rad.

Diskriminacija u zdravstvenoj zaštiti 

Od podnošenja zahtjeva za registraciju obrta do početka rada često protekne i 30 dana. Kako su obrti „fizička lica“ ne mogu koristiti šaltere predviđene za pravna lica već su primorani čekati pred šalterima kao i svi drugi građani. Ako je obrtnik osoba sa invaliditetom, ne može koristiti šaltere za invalide jer su oni namijenjeni isključivo za lične dokumente a ne i za poslovne.

Veliki broj obrta ima samo jednog zaposlenog pa u slučaju bolesti, trudničkog ili porodiljnog odsustva, vlasnik obrta ne može koristiti bolovanje, već mora zatvoriti firmu ili privremeno obustaviti rad i prijaviti se na evidenciju Zavoda za zapošljavanje.

Obrtnici su na ovaj način diskriminirani u odnosu na ostale zaposlenike u Federaciji BiH.

Budući obrtnici trebaju znati da im vrata tržnih centara, apoteka i trgovina nisu otvorena i da treba puno raditi da bi plasirali svoje proizvode, a i kad uspiju dogovoriti prodaju postoji problem s kašnjenjem  naplate.

U FBiH je registrirano preko 50.000 obrta i uz javna preduzeća i ustanove su među najbrojnijim poslodavcima. Uprkos tome prepreke su brojne a država sporo radi na olakšanju poslovanja obrtnika, kako bi se omogućio opstanak, razvoj i zapošljavanje novih radnika.

Također, postoje neusklađenosti propisa na federalnom i kantonalnim nivoima. Primjera radi, ukoliko se bavite starim zanatima i na listi ste starih zanata na federalnom nivou, a kanton u kojem ste registrirani objavi javni program za sufinansiranje poslovanja starih zanata, ne znači da će vaša aplikacija biti prihvaćena, jer možda vaša djelatnost nije uvrštena na spisak starih zanata na kantonalnom nivou.

Izvjesne olakšice za obrtnike mogao bi donijeti novi zakon o obrtu i srodnim djelatnostima koji je u fazi prijedloga i u parlamentarnoj je proceduri.

Novine koje predviđa novi zakon

Prijedlog predviđa registraciju obrta i za uvoz i izvoz što bi povećalo konkurentnost proizvoda na tržištu. Predviđena je i novina kojom bi vlasnik obrta dugovanja garantirao samo djelimično te se ne bi mogla provoditi prinudna naplata nad stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njegove djelatnosti ako mu je to osnovni izvor prihoda.

Novim bi propisom bilo omogućeno pribavljanje dokumentacije službenim putem kao i ukidanje obrtnica.

Međutim, ni u Prijedlogu Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima koji će se uskoro naći pred federalnim parlamentarcima, obrtnicima nije omogućeno refundiranje bolovanja dužeg od 42 dana, kao ni smanivanje taksi i obaveza prema općinskim i kantonalnim organima.

Megafon.ba