Podržimo inicijativu obilježavanja Care day u BiH, podsjetnika na težak put osamostaljenja djece iz sistema javne brige

Piše: Nermina Šunj Kušljugić

Brojne evropske zemlje 20. februar već obilježavaju kao Care day, dan posvećen djeci i mladima iz sistema javne brige. Dan kada se više nego obično govori o ovoj populaciji, izazovima od rođenja, a posebno na putu osamostaljenja nakon izlaska iz sistema brige. Važno je to, jer im tada, možda i više nego ikada, treba podrška sistema i cjelokupnog društva.

CARE DAY: Vidljivost je važan korak do sistemskih rješenja

Riječ je o jednoj od društveno najranjivijih, ali najmanje vidljivih populacija. Istovremeno, kao i sva druga djeca, trebaju obrazovanje, posao, krov nad glavom, trebaju podršku.

Osamostaljenje nakon punoljetstva nosi izazove i rizike kakve djeca u klasičnim porodicama imaju mnogo manje, rizik od siromaštva, nezaposlenosti, socijalne isključenosti, stigme.

Iako u Bosni i Hercegovini postoje propisi koji se odnose na socijalnu zaštitu i prava djece i mladih, inicijatori u obrazloženju kampanje navode da u praksi ne postoji dovoljno razvijen mehanizam javnog i institucionalnog prepoznavanja specifičnih potreba djece i mladih iz sistema alternativne brige.

Zato smatraju da bi se formalizacijom ovog dana stvorila institucionalna osnova za otvaranje tema vezanih za tranziciju mladih ka samostalnom životu.

U Bosni i Hercegovinije je inicijativa institucionalnog procesa formalnog obilježavanja Care Day, Dana djece i mladih iz sistema alternativne brige, ovih dana prerasla u intenzivnu kampanju, a pokrenula su je upravo djeca odrasla u sistemu alternativne brige.

Inicijatori su članovi i članice Udruženja za djecu i mlade u Bosni i Hercegovini „Iuventus”, jedinog udruženja u cijeloj BiH čiji su osnivači odrasli u institucijama javne brige, pa tako najbolje znaju s čime se ova populacija susreće i šta im je najpotrebnije.

Datum kada bi se obilježavao Care Day bio bi određen kroz konsultacije, ali iz Iuventusa predlažu da se razmotri 20. februar, koji se već obilježava u pojedinim evropskim zemljama.

Ovaj datum nosi i dodatnu simboliku, jer je Udruženje „Iuventus“ osnovano upravo 20. februara, prije šest godina.

KOVAČEVIĆ: Očekujemo za početak, da bar jedna lokalna zajednica usvoji inicijativu

Bilal Kovačević, predsjednik Udruženja Iuventus kazao je za Megafon da se ideja o uspostavljanju Care Day u BiH rodila još 2023. godine kada su, kaže, članovi Udruženja između sebe počeli razgovarati o tome koliko je potreban jedan dan koji bi se obilježavao zvanično, masovnije, a koji se tiče mladih iz sistema brige.

Odlazak na studijsko putovanje u Afriku i saznanja o brojnim negativnim dešavanjima djeci koja su nezaštićena kada izađu iz sistema javne brige, još više je podgrijalo želju i rad na pokretanju ove inicijative.

Bilal Kovačević, predsjednik Udruženja Iuventus u BiH (Foto: N.Š.K./Megafon.ba)

“U Evropi se već obilježava Care day 20. februara svake godine. U Hrvatskom saboru se već dešavaju inicijative za uspostavljanje datuma za obilježavanje. Djeca iz sistema brige dolaze u Sabor i razgovaraju sa sabornicima o temi Care day. U međuvremenu je u našoj zemlji, Institut za razvoj mladih “KULT” objavio javni poziv, a mi smo se javili sa inicijativom za uspostavljenje Care Day na novou BiH. Sada slijedi prezentacija inicijative donosiocima odluka, profesionalcima iz sistema brige i mladima, da se čuje šta mladi kažu i šta žele. Ono što u narednom periodu očekujemo je da bar jedna lokalna zajednica usvoji inicijativu. Nakon toga nam je cilj da priču proširimo i na Federaciju BiH, a potom i na cijelu BiH”, kazao je Bilal Kovačević.

TUSTONJA: Stvaranje uključivijeg i pravednijeg društva

Dr. sc. Marijan Tustonja, asistent na Studiju socijalnog rada Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, u cijelu je priču uključen profesionalno, ali i lično. Dijete odraslo u sistemu socijalne skrbi, danas je uvaženi član akademske zajednice i zaslužan što se na Sveučilištu gdje predaje, bar u okviru Dana socijalnog rada govori o ovoj populaciji.

“I sam sam odrastao u sustavu skrbi, zbog čega vrlo dobro znam s kakvim se izazovima mladi susreću kada napuste sustav i pokušavaju izgraditi samostalan život. Upravo me to iskustvo motiviralo da svoj profesionalni put posvetim radu na stvaranju uključivijeg i pravednijeg društva.

Kroz svoj rad na Sveučilištu u Mostaru, kao nastavnik i voditelj Ureda za studente s invaliditetom i Fonda za socijalno ugrožene studente – Zaklada SUM, nastojim zagovarati jednake mogućnosti za sve mlade, posebno za one koji dolaze iz ranjivih skupina. Vjerujem da upravo osobno iskustvo, povezano sa stručnim znanjem i znanstvenim radom, može biti vrijedan doprinos u oblikovanju kvalitetnijih javnih politika”.

Dr. Marijan Tustonja, asistent na Studiju socijalnog rada Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru (Foto: L. arhiv)

“Akademska zajednica u tome ima važnu ulogu jer ona može kroz istraživanja ponuditi argumente za donošenje kvalitetnih rješenja, organizirati stručne rasprave, povezivati institucije i organizacije civilnog društva te educirati buduće stručnjake koji će raditi s ovom populacijom.

Sveučilišta imaju odgovornost biti aktivni partneri u društvenim promjenama, a vjerujem da samo zajedničkim djelovanjem možemo osigurati da ova inicijativa dobije institucionalnu podršku i postane dio zakonodavnog okvira u cijeloj Bosni i Hercegovini”.

Zato bi, smatra, dr. Marijan Tustonja, formalno uspostavljanje datuma bilo važan iskorak, jer bi ovu temu trajno stavilo u fokus javnosti i institucija.

“Mladi koji izlaze iz sustava javne skrbi često se suočavaju s brojnim izazovima upravo u trenutku kada ostaju bez svakodnevne potpore sustava. Takav bi datum bio prilika da se svake godine iznova govori o njihovim potrebama, ali i da se preispita koliko smo kao društvo učinili kako bismo im osigurali jednake mogućnosti za obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i samostalan život. Važno je da taj dan ne ostane samo simbolična gesta, nego da bude poticaj za konkretne aktivnosti i unaprjeđenje javnih politika koje će tim mladima pružiti stvarnu potporu”, kazao je dr. Tustonja.

HUREMOVIĆ: Promovisanje postojećih mjera i iniciranje novih politika

Mahir Huremović, socijalni je radnik iz Centra za socijalni rad Kalesija, sa dugogodišnjim iskustvom u organu starateljstva i član Koordinacionog tijela za podršku i praćenje implementacije Programa mjera podrške mladima iz sistema javne brige u procesu osamostaljenja u Tuzlanskom kantonu za period 2025–2027. godine.

Huremović za naš portal kaže da je imao priliku neposredno pratiti izazove sa kojima se suočavaju mladi koji napuštaju sistem javne brige.

“Tokom 2025. godine, kroz aktivnosti Koordinacionog tijela i uz podršku Catholic Relief Services (CRS), bili smo u prilici pružiti konkretnu podršku mladim osobama koje izlaze iz sistema javne brige. Ta podrška, koja je obuhvatala različite oblike pomoći u procesu osamostaljenja, značajno je olakšala njihov novi početak i potvrdila koliko je pravovremena i koordinirana podrška važna za uspješnu integraciju ovih mladih ljudi u zajednicu”.

Mahir Huremović, socijalni radnik iz Centra za socijalni rad Kalesija, sa dugogodišnjim iskustvom u organu starateljstva (Foto: L.. arhiv)

“Smatram da je formalno uspostavljanje Dana djece i mladih iz sistema alternativne brige od izuzetnog značaja. Takav datum ne bi predstavljao samo simbolično obilježavanje, već bi bio trajni podsjetnik institucijama, donosiocima odluka i široj javnosti na odgovornost koju društvo ima prema djeci i mladima koji odrastaju bez adekvatne roditeljske brige.

Nažalost, iskustvo pokazuje da veliki broj donosilaca odluka još uvijek nije dovoljno upoznat sa izazovima i preprekama sa kojima se ove mlade osobe susreću, naročito nakon izlaska iz sistema javne brige, kada prestaje institucionalna zaštita, a počinje period samostalnog života.

Obilježavanje ovog dana pružilo bi priliku da se kontinuirano govori o njihovim potrebama, promovišu postojeće mjere i iniciraju nove politike koje će unaprijediti kvalitet života mladih u procesu osamostaljenja. Doprinijelo bi svakako i jačanju međusektorske saradnje svih aktera koji imaju odgovornost u pružanju podrške ovoj populaciji”, kaže Huremović.

Smatra da lokalne zajednice, primarno centri za socijalni rad i druge institucije mogu dati značajan doprinos procesu institucionalnog zagovaranja ove inicijative, kroz aktivno uključivanje u javne rasprave, pružanje podrške inicijativi, prikupljanje podataka o potrebama mladih kao i uspostavljanje partnerstava sa organizacijama civilnog društva koje godinama rade na unapređenju položaja djece i mladih iz sistema javne brige, ali i društveno odgovornim firmama u lokalnim zajednicama.

“Vjerujem da će ova inicijativa doprinijeti većoj vidljivosti mladih iz sistema javne brige, jačanju svijesti o njihovim potrebama i stvaranju sistemskih rješenja koja će djeci i mladima omogućiti sigurniji i dostojanstveniji proces osamostaljenja”, kazao je Huremović.

U drugom dijelu teksta čitat ćete: Kako se za inicijativu institucionalizacije Care Daya bore mladi iz sistema brige u Srbiji i Hrvatskoj?

Projekat „Smislimo, kreiramo i usvojimo politike prema mladima” finansira Evropska unija, a provodi Institut za razvoj mladih KULT u partnerstvu sa Regionalnom kancelarijom za saradnju mladih (RYCO), Vijećem mladih Federacije BiH, Mrežom omladinskih centara za animiranje, razvoj i trening Republike Srpske (M.O.C.A.R.T.) i Asocijacijom srednjoškolaca u BiH.

Na Megafonu o ovoj temi još čitajte:

Kakva je sudbina djece nakon izlaska iz starateljskih domova u Tuzlanskom kantonu?

Mladi iz sistema javne brige: Šta ako pogriješim „vani“ a nemam gdje nazad?

Megafon.ba