Ponedjeljak, 22 Aprila

Plate i penzije ne prate rast troškova života

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Sindikalna potrošačka korpa u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjem izračunu iz novembra bila je 2.190,30 KM. Od toga je skoro polovinu (1.052 KM), potrebno izdvojiti za hranu.

Piše: Samir Mujakić

Uz pandemiju koronavirusa u Novu godinu građani Bosne i Hercegovine ulaze i s pandemijom cijena. Mnogi trgovački lanci iskoristili su vrijeme pandemije pa su stihijski, ali kotinuirano iz mjeseca u mjesec poskupljivali cijene artikala.

Sve se to održava na ionako nizak životni standard građana.

VEZANI TEKST: 

ISTRAŽIVALI SMO: Ko može zaustaviti rast cijena osnovnih životnih namirnica

Uzrok rasta cijena je, osim pandemije, suša i skok cijena većine proizvoda i usluga na svjetskom tržištu, stanje svjetske ekonomije, ali i neulaganje u poljoprivrednu proizvodnju u BiH te nedovoljni poticaji poljoprivrednicima.

U Bosni i Hercegovini sve poskupljuje po sistemu spojenih posuda ali su penzije i plate ostale na istom nivou.

Doduše, s vremena na vrijeme penzionerima daju i neku marku više ali jednokratno,  kao što će to biti slučaj sa decembarskom penzijom čija isplata ide 5. januara 2022. godine.

Istovremeno je potrošačka korpa sve plića ali skuplja.   

POLOVINA POTROŠAČKE KORPE ODNOSI SE NA HRANU

Da su građani dovedeni na rub egzistencije, pokazuju i podaci o visini plata u BiH.

Prema podacima državne Agencije za statistiku BiH, najniže plate u cijeloj BiH tokom su oktobra imali radnici u zaštitnim i istražnim djelatnostima, samo 515 KM, kuhari i konobari imaju tek nešto veća primanja, 527 KM, dok zaposleni u proizvodnji odjeće dobivaju 539 KM mjesečno.

Prosječna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini je 1.006 KM.  

U BiH je u novembru registrovano 701.509 penzionera.

Na  području Federacije 429.011 sa prosječnom penzijom od 489,5 KM, a u Republici Srpskoj 272.498 penzionera sa prosječnom penzijom od 414.21 KM, podaci su entitetskim penzionih fondova.

Cijene artikala mijenjaju se svakodnevno (Foto: Ilustracija/S.M/Megafon)

Sindikalna potrošačka korpa u FBiH, prema posljednjem izračunu iz novembra je 2.190,30 KM, od čega je skoro polovinu (1.052 KM), potrebno odvojiti za hranu.

Na godišnjem nivou cijene su prema zvaničnim podacima rasle u prosjeku od 4,3 posto. Naravno, ovdje je riječ o prosjeku jer su pojedine osnovne životne namirnice, poput ulja, tokom godine poskupile za više od 50 posto.

U novembru 2021. riža po kilogramu je koštala kg 3,2 KM, kilogram hljeba od pšeničnog brašna 2,5 KM, pšenično brašno bijelo, kg 1,2 KM, junetina bez kosti, kg 14,7 KM, svinjetina sa kostima, kg 7,6 KM, svježa piletina, 5,1 KM, svježa pastrmka 9,9 KM, mlijeko u tetrapaku , litar 1,4 KM, tvrdokorni sir, kg 12,3 KM, kokošija jaja komad 0,3 KM, puter, kg 23,5 KM, margarin, kg 4,9 KM, ulje po litru, 3,2 KM.

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić na svom je Facebook profile objavio prognoze u 2022. godini kada je riječ o cijenama.

“Osim povećanja cijena (inflacija), u idućim mjesecima, možemo očekivati i veće razine prikupljenih poreza, prije svega poreza na potrošnju (inflaciju), jer kako cijena raste, raste i osnovica za ubiranje poreza. Na isti proizvod koji je nekada bio jeftiniji, sada će se na njega plaćati više PDV-a, jer je osnovica veća”, kazao je Hadžić.

Uputio je i apel vlastima da smanje stope doprinosa, ukinu porez na dohodak do 1.000 KM i usklade penzije sa rastom troškova života.

Megafon.ba    

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.