Nedjelja, August 18

Paradoksalno ali istinito: Za Bosance i Hercegovce važniji su izborni rezultati u Srbiji i Hrvatskoj nego u BiH

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Piše: Nedžad Kušljugić

Ove godine slijede predsjednički izbori u Hrvatskoj, a mogući su i vanredni izbori u Srbiji. Da li se na izborima mogu očekivati promjene i uspjeh liberalnijih političkih struja koje imaju veše poštovanja prema suverenitetu BiH, vidjet ćemo, ali jedno je sasvim sigurno, dešavanja u Bosni i Hercegovini usko su povezana sa vladajućim političkim strukturama susjeda i njihovim odnosom prema državi BiH.

Podrška Zagreba i Beograda

Raspored ključnih političkih snaga unutar naše zemlje nakon svakih općih izbora, manje – više jednaki su već dvije decenije, samo što povremenu (ne)moć određenih struktura diktira upravo stepen podrške tim strukturama iz Beograda i Zagreba.

U naprednim društvima je apsurdno, ali nažalost, za Bosance i Hercegovce izborni rezultati u susjednim zemljama su čak i važniji od rezultata u našoj zemlji.

Trenutna politička stvarnost u BiH više nego ikad nam to dokazuje.

U Republici Hrvatskoj su godine vladavine ljevičarskih partija i koalicija imale za rezultat relativno mirne bošnjačko – hrvatske odnose u BiH, i djelomično ublažen presing na BiH. Ponovnim dolaskom HDZ-a na vlast u septembru 2016. godine itekako je imao političku konotaciju i na društveno – političku scenu u BiH. Posebno kada je u pitanju ponašanje Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH.

Uz stabilnog političkog partnera u SNSD-u i uz bezrezervnu podršku HDZ-a u Hrvatskoj, te stalno licitiranje politikom ugroženosti prava Hrvata u BiH, Čović se ustoličio kao nezaobilazan faktor bez kojeg niti jedan dogovor u BiH nije moguć.

Njegova saradnja sa Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a, nikada nije bila upitna i demonstrirao je to sramnim prisustvom ceremoniji obilježavanja Dana bh. entiteta Republika Srpska.

Dok se u BiH i Hrvatskoj ne stišavaju negativni komentari zbog njegovog prisustva, on nas mirno putem Twittera poziva na suživot i toleranciju.

U isto vrijeme je u susjednoj Hrvatskoj pokrenuta  procedura za opoziv hrvatskog ambasadora u BiH Ivana Del Vechija. Čović  je u BiH jedino bio izvrgnut javnim osudama, pa i to ne svih političkih faktora.

Iako se reakcija Zagreba na prvu čini kao promptna i principijelna, čini se da je tome više kumovala reakcija hrvatske javnosti što je na istoj toj svečanosti posthumno odlikovan bivši oficir JNA Slavko Lisica koji je u Hrvatskoj osuđen zbog ratnih zločina na području Šibenika, a ne zbog prisustva samoj manifestaciji u Banjoj Luci, iako je sa navedenim datumom koji se slavio u RS-u, počeo i proces etničkog čišćenja sa tog područja.

U nedavno objavljenoj monografiji o stanju katoličkih župa u Bosni Hercegovini od 1991. do 2011.god, navedeno je da je sa teritorija Republike Srpske protjerano 152.856 Hrvata. Takođe je navedeno da je u bh. entitetu Republika Srpska, kojeg slave Del Vechio i Čović, ostalo još samo 11.924 Hrvata.

Srbijanska konstanta

Za razliku od Hrvatske, u Srbiji promjene vladajućih garnitura, osim djelimično u mandatu srbijanskog premijera Zorana Đinđića, i nisu donosile epohalne promjene u politici Srbije prema srpskom narodu u BiH, ali i prema BiH kao državi.

Srbijansko društvo je prema ovim pitanjima uglavnom homogeno i samo se razlikuju načini na koje neka od političkih opcija nastoji ostvariti svoj cilj i realizirati svoju politiku prema BiH.  

Megafon.ba 

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.