Srijeda, August 12

Pandemija je pokazala razmjere ovisnosti BiH o uvozu hrane

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

U martu je zabilježen rast uvoza prehrambenih namirnica, kafe, žitarica i proizvoda mlinske industrije, šećera i proizvoda od šećera, voća, povrća, duhana i farmaceutskih proizvoda

Autorica: Maida Varga

Prvi slučaj zaraze koronavirusom u Bosni i Hercegovini zabilježen je 5. marta 2020. godine i ubrzo nakon toga su brojne djelatnosti privremeno obustavile rad zbog zabrane koja je uslijedila od kriznih štabova ili su imale pad prihoda usljed zabrane kretanja stanovništva. Ne postoji privredna grana koja ekonomski nije pogođena direktno ili indirektno.

Bez stimulacije domaće proizvodnje  

Ukupna situacija se odrazila i na vanjskotrgovinsku razmjenu ali podaci pokazuju zapravo koliko je naša zemlja ovisna o uvozu čak i osnovnih životnih namirnica.

Tokom marta ove godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvezeno je 1.479.762.167 KM što pokazuje da je uvoz smanjen za 16,53 posto u odnosu na mart 2019. godine (1.772.858.865KM).

Neznatan pad uvoza nije rezultat strategije kojom se podstiče domaća proizvodnja na uštrb uvoza, nego bi se moglo reći da je rezultat otežanog kretanja ljudi i roba uzrokovanih pandemijom.

Podatak da je uvoz u martu 2020. smanjen samo za 16,53 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je izvoz smanjen za čak 52,15 posto, govori o ovisnosti Bosne i Hercegovine o uvozu i najnužnijih namirnica za preživljavanje stanovništva.

Gledajući pojedinačne grupe proizvoda, zabilježen je rast uvoza prehrambenih namirnica (kafe, žitarica i proizvoda mlinske industrije, šećera i proizvoda od šećera, voća, povrća), duhana (za 23,77 posto), farmaceutskih proizvoda (za 37,4 posto), sapuna i deterdženata (za 12,1 posto).

Veliki pad uvoza je zabilježen kod mineralnih goriva (za 25,24 posto), neorganskih hemijskih proizvoda (za 74,57 posto), vozila (za 34 posto), namještaja (za 47,45 posto), željeza , bakra, aluminija i proizvoda od ovih metala.

Pad uvoza je uglavnom posljedica zastoja privrede kao i otežanog kretanja ljudi i roba a ne rezultat strategije stimulisanja domaće proizvodnje. 

Izvoz prepolovljen

Izvoz za mart 2020. godine iznosio je 848.342.006 KM, što je za 52,15 posto manje nego u martu 2019. godine (1.772.858.865KM)

Zanimljivo je da je zabilježen porast izvoza mesa i klaoničkih proizvoda za 83,56 posto, mlijeka i mliječnih proizvoda za 16,13 posto, povrća za 15,97 posto, voća za 8,15 posto, prerađevina od mesa, ribe i rakova za 46,83 posto.

Ostale kategorije bilježe značajan pad izvoza kao što su masti i ulja za 73,13 posto, šećer i proizvodi od šećera za 55,53 posto, duhan za 20,49 posto, razni proizvodi hemijske industrije za 62,6 posto i brojni drugi.

Privreda u BiH je i bez pandemije bila u teškoj situaciji. Uzroci su brojni, od neuređenog tržišta, velikih nameta, glomazne administracije, komplikovane i neujednačene legislative, nekontroliranog uvoza do nedostatka dugoročnih strategija razvoja koje se stvarno realiziraju na terenu i nisu samo slovo na papiru.

Svjedoci smo da na policama tržnih centara teško pronalazimo domaće proizvode, što nije slučaj sa zemljama u okruženju.

Takođe je poznata i činjenica da su ogromna budžetska sredstva potrošena na kampanju „kupujmo domaće“ koja nije dala očekivane rezultate. Nije dovoljno reći ljudima da kupuju domaće nego i omogućiti dostupnost domaćih proizvoda potrošačima. 

Manjak domaćih proizvoda na policama marketa

Država bi trebala omogućiti mehanizme koji bi obezbijedili veću prisutnost domaćih proizvoda u trgovinama. Za sada se domaćim proizvođačima podastiru brojni razlozi zašto to nije tako, od malog kapaciteta proizvodnje do rangiranja proizvođača, pri čemu su strani proizvođači bolje rangirani.

Glomazna administracija će, takođe, ugušiti i ovo malo privrede ukoliko podsticaji za oporavak privrede nakon pandemije koronavirusa ne budu suštinski, osmišljeni da dugoročno rješavaju a ne da kratkoročno ublažavanju probleme. 

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.