Ponedjeljak, Maj 16

Odlaze nam đaci (1) Nikola Čiča, direktor Pedagoškog zavoda TK: Svake godine gubimo po jednu školu

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Zbog odlaska ljudi iz Bosne i Hercegovine drastično je smanjen i broj učenika u osnovnim školama Tuzlanskog kantona. Škole se gase, smanjuje se broj stanovnika, budućih kadrova u BiH, gase se i radna mjesta domaćih prosvjetnih radnika. U serijalu tekstova koji otvaramo razgovorom sa direktorom Pedagoškog zavoda TK, Nikolom Čiča, bavit ćemo se posljedicama migracija i pada nataliteta u BiH na školski sistem u Tuzlanskom kantonu.

Piše: Nermina Šunj – Kušljugić

U osnovne škole Tuzlanskog kantona, školske 2021./2122. godine, prema zvaničnim podacima Pedagoškog zavoda TK, upisano je 3.547 prvačića. Prethodne godine je bilo 3.665 upisanih i prema prvim procjenama (jer upis još traje i konačni podaci će biti poznati tek u oktobru), direktor Pedagoškog zavoda, dr. Nikola Čiča, za Megafon kaže da će biti manje oko 200 djece.

KAD UGASITE ŠKOLU, UGASITE ŽIVOT U TOM MJESTU

„Razlika između ove i prethodne godine je oko 200 manje upisanih u prvi razred. Govorimo o okvirnim brojkama i tek će se konkretno znati u septembru i oktobru, jer ljudi odlaze. Prijave se, primjera radi u šestom mjesecu a u devetom su već otišli iz države. Kada kažemo 200 učenika, to možda nekome ne izgleda puno. Međutim, to je jedna škola. Dakle, mi svake godine gubimo po jednu školu“, kaže Čiča i upozorava na još jedan negativan trend, da osim manje upisanih prvačića, odlaze djeca iz viših razreda.  

„Primjera radi, upisano je 3.665 djece prošle godine. Međutim, izađe nakon devetogodišnjeg školovanja oko 3.400 djece. Dakle, i tokom godina izgubite još jednu školu“.

Podaci nisu konačni jer se stalno mijenjaju. Postoje slučajevi da se dijete vodi upisano u školu a već je otišlo jer se čeka ispisnica tako da se tek na kraju godine kada djeca maturiraju zna koliko je djece stvarno otišlo, kaže Čiča.

„Svakako da je to zabrinjavajući trend. Mi smo u zadnjih 15 godina izgubili 18.000 djece. Cijela društvena zajednica se mora zapitati u kojem pravcu idemo dalje. Mi imamo podatke ali ne možemo uticati na opću klimu u zemlji. Cijele porodice odlaze, ljudi se povlače. Mi smo imali velike škole, ali posebice škole u rubnim dijelovima Kantona gube učenike. Ne osjeti se to toliko u gradskim školama koliko u rubnim dijelovima. Pogledajte situaciju u Lipnici, Breškama, Husinu, te rubne škole su skoro nestale. Te škole su „spale“ na 60-70 učenika“, kaže Čiča.

Samo dvije škole u cijelom Tuzlanskom kantonu, u završnim razredima imaju neznatno preko 100 učenika, kaže naš sagovornik. Nekada su tri ili četiri odjeljenja u osnovnim školama bila standard. Direktor Pedagoškog zavoda TK kaže da je to danas ekskluzivitet.

U Tuzlanskom kantonu postoji 120 glavnih i jednako toliko područnih škola.

U posljednjih pet, šest godina ugašeno je 5 područnih škola.

„To je veliki problem, jer ako vi ugasite područnu školu vi ste praktično ugasili život u tom području. Imamo područnu školu Mihatovići koja ima ukupno devet učenika u završnim razredima, ali još uvijek radi. Imate osnovnu školu Seona koja ima 11 učenika u završnim razredima. Osnovna škola Breške ima 12 učenika u završnim razredima. Ove godine upisano je samo 9 prvačića. Imate 30 posto rubnih škola koje imaju ukupno do 100 učenika. Dakle, ima problema ali mnogo toga se radi i pokušava se nastaviti rad škole jer, ponavljam, ako ugasite školu, ugasili ste i to mjesto“.

Gubimo djecu, kaže naš sagovornik, gubimo stanovništvo i jedan od načina, primjera radi, aktuelna podjela novčanih naknada za porodilje su, kaže, dobar pokazatelj da se nešto čini.

Međutim, mjere su, smatra naš sagovornik, dosta zakašnjele.

„Mislim da se kasno krenulo u sve ovo. Trebalo je prije 15 godina krenuti u tu priču da bi se stanovništvo zadržalo. Druga stvar je ukupni životni standard. Zašto bi neko radio za tisuću maraka ako može zaraditi tisuću eura. Ekonomija je osnovni parametar“, kaže.

Uporedo sa manjkom učenika, u osnovnim školama imaju višak uposlenika, odnosno, nedostatak određenih kadrova, poput informatičara, profesora matematike ili fizike.

Naš sagovornik navodi primjer da informatičar kao prosvjetni radnik može zaraditi 1.200 KM a kao programer u bilo kojoj IT kompaniji zaradit će oko 2.500 KM, tako da se opredjeljuju za rad izvan prosvjete.

„Sve se više pojavljuje tehnološki višak prosvejetnih radnika i to se pokušava riješiti snižavanjem pedagoških standarda i normativa gdje se umanjuje broj sati. Međutim, to neće dugo trajati. Doći će situacija kad ćemo morati svi zajedno sjesti i vidjeti kuda dalje da bi dobili kvalitet obrazovanja. Jer nije kvalitet ako mi samo smanjujemo broj učenika u razredima, puno drugih stvari daje kvalitet. Također, možemo imati najkvalitetnije obrazovanje na svijetu ali to ovisi o mnogo drugih faktora“.

POKUŠAJI DA SE „ZALEDI“ STANJE

„Moj je osobni stav da smo zakasnili, da smo puno ranije trebali reagirati, prije 15 godina kad su krenuli prvi odlasci i tada smo trebali reći hajde da vidimo koje su mjere. Sada su ovo samo interventne mjere kojima se pokušava „zalediti“ postojeće stanje ali ne i da se ono poboljša. Jer, možete vi zadržati nekoga osnovnoj školi, pa srednjoj, zadržat ćete ga i na fakultetu, međutim, šta poslije ako nema okruženja u kojem bi taj čovjek ostao da živi i radi“, kaže direktor Pedagoškog zavoda TK Nikola Čiča.

(U drugom tekstu iz serijala čitat ćete o tome kaliko je odlazak stanovništva iz BiH uticao na rad Druge osnovne škole u Živinicama)

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.