Utorak, 10 Decembra

Od danas do 8. decembra podnošenje žalbi CIK-u BiH na izborni proces u Srebrenici i Doboju

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Nezapamćene oscilacije u brojevima glasova u Doboju; SDS 2016. godine osvojio 12.847 glasova  a ove godine samo 500, dok je SNSD od 7.551 (2016.)ove godine dobio čak 25.727 glasova; Istrage i hapšenja zbog izbornog procesa u Srebrenici

Autor: N.Š.K.

U Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH) od danas (6. decembra) počeo je trodnevni rok u kojem je moguće podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića u Srebrenici i Doboju, prigovora na objavljene rezultate i žalbe na Odluku o utvrđivanju i objavlјivanju rezultata Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine.

Zahtjevi se mogu podnijeti e-mailom, faxom i lično, zbog čega Protokol CIK-a i danas, iako je nedelja, radi do 16 sati. Na web stranici CIK-a objavljeno je uputstvo na koji način (link) se prigovori podnose.

Hapšenja zbog izbora u Srebrenici

Centralna izborna komisija je u Odluci utvrđivanju i objavlјivanju rezultata Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine, zbog dosadašnjih pokazatelja mogućih neregularnosti izbornog procesa, odlučila omogućiti eventualno ponovno brojanje glasova za načelnika i Skupštinu opštine Srebrenica te za gradonačelnika, odnosno, Skupštinu Grada Doboja.

Naime, nedugo nakon prvih rezultata glasanja na lokalnim izborima u Srebrenici ali i u Doboju, na vidjelo su izašle brojne sumnjive aktivnosti tokom izbornog procesa.

Prije nekoliko dana je SIPA uhapsila Begu Bektića, Envera Hamzića i Muamera Sandžića, kadrove srebreničkog SDP-a BiH zbog sumnje da su ukrali identitet više tamošnjih Bošnjaka, te ih prijavili u Srbiji kako bi osigurali glasove za listu SDP-a i Mladena Grujičića, kandidata srpskih stranaka za načelnika Srebrenice.

Još ranije su iz Inicijative „Moja adresa: Srebrenica“, koji su skupa sa SBB-om, Strankom za BiH, PDA-om i DF-om, podržali SDA-ovog kandidata za načelnika Srebrenice Aliju Tabakovića, uputili žalbu Centralnoj izbornoj komisiji BiH i zatražili da se pokrene istraga o osobama, navodno iz Srbije, koje su glasale na lokalnim izborima u Srebrenici, bez važećih dokumenata Bosne i Hercegovine.

Podsjetimo, Tabaković je sa članovima Inicijative, Sadikom AhmetovićemĆamilom Durakovićem i Hamdijom Fejzićem, na konferenciji za medije u Sarajevu, pozvao CIK BiH i Agenciju za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) da se uključe u proces provjere glasačkih listića za Srebrenicu, posebno glasača iz Srbije.

Vezani tekst: Srebreničaninu u Australiji glasački materijal stigao tri dana nakon izbora

Ahmetović je ustvrdio da imaju spisak, dobiven iz MUP-a u Srebrenici, sa 1.400 ljudi koji su glasali a koji nemaju nijedan dokument u Srebrenici.

Naveo je i probleme sa kojima su se susreli glasači u dijaspori te kritizirao CIK jer zbog novih okolnosti pandemije virusa Covid- 19 i redukcije avio – saobraćaja, nisu na vrijeme promijenili procedure i rokove dostave materijala glasačima koji su se prijavili za glasanje poštom.

Nezapamćene oscilacije u brojevima glasova u Doboju

CIK BiH je odlučila omogućiti i žalbe na izborni proces u Doboju, a nakon brojnih pokazatelja sumnjivih aktivnosti.

Vrlo su zanimljive statistike lokalnih izbora, posebno kad se uporede s rezultatima iz 2016. godine.

Naime, ovogodišnji SNSD-ov kandidat za gradonačelnika Boris Jerinić osvojio je čak 82,23 posto glasova (35.075) dok je SDS-ov kandidat  Cvijan Filipović osvojio tek 2.062 glasova birača. SNSD je kao politička stranka osvojila 25.727 a SDS samo 500.

Situacija je 2016. godine bila mnogo drugačija. Naime, tada je SNSD kao stranka osvojio 7.551 glasova dok je SDS osvojio 12.847 glasova.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.