Nedžad Jusić: Prosjačenje nije ni tradicija ni običaj Roma

„Svaki Rom koji ima stalna mjesečna primanja i koji je zaposlen, svoju djecu obrazuje i nisu na ulici nego u školi“, kazao je Jusić.

Piše: Mediha Tabaković

Prosjačenje u Tuzlanskom kantonu tokom 2021. godine je u ukupnom broju prekršaja (3.177) evidentiranih u policiji, bilo zastupljeno u 2,61% slučaja, odnosno, evidentirana su 83 prekršaja prosjačenja.

Iz MUP-a Tuzlanskog kantona za Megafon navode da se tokom evidentiranja prosjačenja uglavnom radilo o osobama starije životne dobi, a oko 90% počinilaca su pripadali romskoj populaciji.

DVIJE SUDSKE PRESUDE UTICALE NA SMANJENJE PROSJEČENJA

Nedžad Jusić, predsjednik Udruženja Euro Rom, za Megafon je kazao da se prosjačenje treba gledati iz dva ugla, prosjačenje zbog  socijalnog statusa porodice i prosjačenje radi ostvarivanja određenog profita.

„U većini slučajeva prosjačenje na području Bosne i Hercegovine bez obzira da li je to veliki broj Roma, romske djece ima i drugih, je iz socijalnih prilika, što znači da ti ljudi, Romi, Romkinje, djeca ili bilo ko drugi, u većini slučajeva prose da bi obezbijedili sebi finansijska sredstva da imaju minimalne uslove života“, kazao je Jusić.

Jusić navodi da je  prema informacijama iz medija saznao da imaju određene grupe koje ekspolatišu djecu. Kazao je da je to  kriminal i da se država treba maksimalno uključiti, odnosno, institucije treba da da adekvatno kazne te osobe koje zloupotrebljavaju i eksploatišu djecu.

„Ja živim u Tuzli zadnjih godinu dana i sve manje je djece i prosjaka na području grada Tuzla. Mislim da su na to itekako uticale dvije presude u Tuzli, za dva bračna para koji su zloupotrebljavali djecu, oni su adekvatno kažnjeni od Kantonalnog suda u Tuzli. Pozdravljam tu odluku i to je indirektno uticalo na smanjenje prosjačenja. S druge strane, sve više romske djece je u školama“, istakao je Jusić.

Naš sagovornik ističe da Romima nije u tradiciji da prose, te da to nije romska tradicija ni običaj.

„Zbog situacije u kojoj se nalaze, predrasudama društva, Romi se nalaze u najvećoj socijalnoj bijedi, a nemaju mogućnost da na neki drugi način zarade. Svaki Rom koji ima stalna mjesečna primanja i koji je zaposlen, svoju djecu obrazuje i nisu na ulici nego u školi“.

Iz MUP-a ističu da je krivično djelo „trgovina ljudima“  propisano rješenjima Krivičnog zakona Federacije BiH u članu 210.a i krivično djelo „organizirana trgovina ljudima“ u članu 210b. Za počinjenje bilo kojeg od ova dva krivična djela kaznene odredbe su predvidjele kaznu zatvora. Dakle, nema propisane novčane kazne.

“U rješavanje problema prosjačenja i izrabljivanja posebno djece, neophodno je da se uključi cjelokupna društvena zajednica, od lokalnog do najvišeg nivoa. Potrebno je probuditi svijest građana kroz razne oblike edukacije na prevenciji prosjačenja preko svih vladinih i nevladinih organizacija”, navodi se iz MUP-a.

GRAĐANI MOGU PODNIJETI PRIJAVU

Prijavljivanje prosjačenja i izrabljivanja, posebno djece, može se svakodnevno prijaviti pozivom na 122, zatim na fiksne telefone policijskih stanica na području Tuzlanskog kantona, prvoj ili najbližoj patroli policije na terenu. Sve prijave mogu se mogu proslijediti i kantonalnom tužilaštvu, a posebno prijave koje se odnose na izrabljivanje djece.

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba