Prvi kilovati električne energije iz bioplinskog postrojenja Farme Spreča iz Kalesije plasirani su u mrežu Elektrodistribucije Bosne i Hercegovine. Riječ je o pionirskom postrojenju ovog tipa u Federaciji koje kao sirovinu koristi kukuruznu silažu, goveđi i kokošiji stajnjak.
Piše: Samir Mujakić
Od obnove najveće farme u Bosni i Hercegovini, Farme ,,Spreča” u Donjim Vukovijama u Kalesiji, stalno se ulaže u nove projekte i poboljšanje rada. Na primarnu poljoprivrednu proizvodnju, sada je pridodata i proizvodnja električne energije iz biogasa, odnosno, iz izmeta krava i pilića koje uzgajaju.
Farma Spreča u Donjim Vukovijama jedna je od najvećih u BiH (Foto: S.M./Megafon)
Vozeći se putem od Tuzle prema Gornjim Vukovijama kod Kalesije, na jednoj raskrsnici gdje stoji putokaz Farma Spreča skrenuli smo da zavirimo u farmu i vidimo postrojenje za proizvodnju električne energije iz biogasa.
PRVO POSTROJENJE U FBIH ZA PROIZVODNJU BIOPILINA
U prostorijama farme dočekao nas je direktor Farme Spreča, magistar poljoprivrede, stručnjak za ekonomiku agroindustrije Said Karić.
Farma Spreča važila je, a i danas važi za nejveću farmu na prostoru Bosne i Hercegovine, a proizvodnja struje iz bioplina je pionirski projekat u Federaciji, kazao je Karić za Megafon.
Karić: Na farmi se iskorištava i otpad (Foto: S.M./Megafon)
,,Farma Spreča utemeljena je i počela sa radom 1978. godine i radila je sve do marta 2005. godine, kada je otišla u stečaj. Godine 2008. je promijenila vlasnika. Napuštene objekte bez stoke i bez zemljišta kupuje “Milkos” Sarajevo. U narednom periodu su uloženi veliki napori kroz realizaciju različitih projekata i rješenja kako bi se postiglo oživljavanje Farme i pozicioniranje u okviru kojeg se i danas nalazi.
Glavna djelatnost Farme je poljoprivredna proizvodnja, odnosno, proizvodnja svježeg kravljeg mlijeka. Pored toga i tovnih kategorija životinja, na zemljištu kojim farma raspolaže kroz zakup i koncesiju, odvijaju se procesi biljne proizvodnje, uzgoj kultura kao što su silažni kukuruz, sijeno, travna sjenaža. U segmentu biljne proizvodnje uzgajamo jabuke i kruške.
Takođe, izgrađeno je i novo biogasno postrojenje gdje se odvija proces proizvodnje električne i toplotne energije iz obnovljivih izvora energije. To je bitan segment koji vrijedi naglasiti”.
Postrojenje za proizvodnju bioplina, odnosno, struje (Foto: S.M./Megafon)
Riječ je o prvoj farmi u Federaciji BiH koja je otvorila bioplinsko postrojenje. Ovaj projekt s realizacijom počeo je još 2014. godine i u skladu je sa Zakonom o obnovljivim izvorima energije. Konačan završetak ovog projekta, izgradnja postrojenja za proizvodnju električne energije iz bioplina i puštanje u rad počelo je nakon obavljanja svih testiranja postrojenja prije nekoliko mjeseci. Riječ je o četiri postrojenja ukupne snage 600 kilowata (kW). Sa biološkog stanovišta plinsko postrojenje ima brojne prednosti.
Dio postrojenja za preradu sirovina (Foto: S.M./Megafon)
,,Sektor bioplinskog postrojenja je pionirsko postrojenje u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje se odvija proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije. Za proces proizvodnje električne energije kao sirovina se upotrebljavaju kukuruzna silaža, goveđa gnojnica i pileći stajnjak. Biogasno postrojenje sastoji se iz nekoliko segmenata i to fermentora sa mješačima, sistemom za zagrijavanje, skladište za plin, te CHP jedinica- za sagorjevanje plina i proizvodnju energije. U daljnjem postupku biogas se koristi za proizvodnju električne i toplotne energije, fermentirani stajnjak se dalje koristi za nađubravanje parcela, odnosno površina na kojima se odvija biljna proizvodnja. Proizvedena električna energija se u potpunosti predaje u mrežu, pri čemu se radi o energiji koja je dobivena iz obnovljivih izvora energije.
Toplotna energija se jednim dijelom koristi za proces zagrijavanja fermentora, odnosno za podspješivanje procesa fermentacije, a višak se koristi za zagrijavanje plastenika i staklenika. To je tehnologija poznata kao anaerobna digestija ili fermentacija. Navedene su sirovine koje se planiraju koristiti za spravljanje supstrata, međutim, tehnologija može obraditi bilo koju vrstu probavljive tvari.
Kapacitet jednog fermentora je 150 kWh, a predviđeno vrijeme rada svakog jeste 8.000 sati na godišnjem nivou.
Farma Spreča: Od poljoprivrede i stočarstva do proizvodnje električne energije (Foto: S.M./Megafon)
Činjenica da u toku jedne godine postrojenje radi toliko sati daje mu prednost u odnosu na neke druge obnovljive izvore energije. Dakle, ovo bi bila i kružna proizvodnja. Sve se iskorištava. Trenutno se odvija proces predviđenog intenzivnog probnog rada koji će u skorijem periodu isteći, te će postrojenje stupiti u period punog rada. Proces proizvodnje je u potpunosti automatiziran”, kazao je Karić.
EU DIREKTIVE
Do sada je jedina bioplinska elektrana u BiH bila u opštini Donji Žabar u bh. entitetu Republika Srpska, koja posluje u okviru firme Gold MG.
Obnovljivi izvori energije i sistemi proizvodnje energije su važna tema na globalnom niovu. Bosna i Hercegovina će u periodu koji slijedi povećavati udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije. Razlozi za to su mnogobrojni, a svakako jedan od bitnijih je i prihvatanje EU direktiva po kojima je to obvezujuće.
Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.