Utorak, Juli 16

Ludila, ali samo nek’ su naša: Himna BiH na top listi, papa se sastaje sa osobom koja negira genocid, Inckova zabrinutost evoluirala u čuđenje

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Autor: N.Š.-K.

Samo neki od događaja proteklih dana ali i (ne)reagiranje javnosti potvrđuju tezu da smo bešćutno društvo u kojem neke pojave i događaji, a koji bi u civiliziranom, demokratski i pravno uređenom društvu bili nezamislivi, u nas prolaze kao potpuno uobičajeni i normalni. Dijelom zahvaljujući medijskoj propagandi, dijelom zbog nezainteresiranosti i obeshrabrenosti ljudi da njihova reakcija može nešto promijeniti, dešavaju nam se ljudi i pojave nezamislivi za pravno uređena društva.

Stećci na smeću, pravda na sreću

Tokom današnjeg izbornog Sabora HDZ-a BiH u Mostaru, uoči početka oficijelnog dijela događaja, upriličeno je intoniranje državne himne Hrvatske. Istina, intonirana je i himna Bosne i Hercegovine ali u uređenoj, demokratskoj, suverenoj državi, osim na krupnim međudržavnim susretima ili međunarodnim sportskim takmičenjima, nezamislivo je da se na političkom događaju  u zemlji uz počasti državi odaje i počast susjedima.  

Hrvati se imaju pravo smatrati i osjećati kulturno i historijski povezanima s Hrvatskom, ali je intoniranje himne druge države na tlu BiH, tokom događaja koji ima implikacije isključivo na politički život u BiH, u najmanju je ruku nepoštovanje države u kojoj i od koje te političke stranke žive.

Papa Franjo 26. aprila u Vatikanu razgovarao sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom. Dodik, koji negira genocid u Srebrenici, banalizira civilizacijske postulate u pravu i moralu kroz presude Haškog tribunala i svako malo omalovažava nezavisnost i cjelovitost Bosne i Hercegovine, u vatikanskim dvorima dočekan je uz najviše počasti. Sastanak se dogodio, a nakon toga šutnja domaće i međunarodne javnosti.

Vrhovni sud FBiH 26. aprila u predmetu Sanjin Sefić i drugi ukinuo nepravomoćnu presudu iz septembra 2018. godine, zatvorsku kaznu za Sefića na 14 godina i šest mjeseci i predmet vratio Kantonalnom sudu Sarajevo na ponovno suđenje.

Svako ima pravo na odbranu pa i Sefić, ali trajanje sudskog procesa, agonija kroz koju prolaze porodice smrtno stradalih i poruka koja se šalje javnosti traljavim i dugotrajnim procesom, u uređenim državama su nedopustivi.

Sanjin Sefić je u oktobru 2016. godine u Sarajevu, vozeći auto 105 kilometara na sat, prošao na crveno svjetlo na semaforu, usmrtio Selmu Agić iz Bugojna i Editu Malkoč iz Bosanske Krupe, studentice Filozofskog fakulteta u Sarajevu, i nakon toga pobjegao s mjesta nesreće.

„Vijest“ od 26. aprila tek objavljena u medijima i bez reakcije institucija: Na gradilištu na području Istočnog Sarajeva pronađeni stećci, najvjerovatnije bagerima izmješteni sa druge lokacije.

Kameni nadgrobni spomenici, vrijedno kulturno- historijsko blago završilo je kao hrpa smeća u blizini Lukavice pored Sarajeva.

Na komemoraciji ubijenom biznismenu Slaviši Kruniću, 25. aprila održanoj u Banjoj Luci, bilo više od 500 osoba, a među njima i brojni političari, što je sasvim legitimno. Međutim, najblaže rečeno neumjesno je bilo obraćanje Dragana Čavića jer je njegov govor sadržavao teške optužbe na račun vladajućeg režima u Republici Srpskoj, što je moglo biti protumačeno kao umješanost vladajuće strukture u ubistvo. Neumjesno, najprije jer nije bilo ni mjesto ni vrijeme porodicu pokojnika izlagati takvim govorima, ali i zato jer i sam Čavić itekako pripada vladajućem režimu u RS. 

Zabrinjavajuća nezabrinutost

Trenutni politički diskurs o rezervnom sastavu policije u entitetima, koji je počeo jednostranim potezom Republike Srpske u vezi s ovim pitanjem, ne doprinosi miru i stabilnosti u BiH, dio je teksta saopćenja visokog predstavnika u BiH Valentina Incka od 24. aprila.

„Ne postoji uvjerljivo opravdanje za jednostranu uspostavu rezervnog sastava policije“, rečenica je zbog koje je Incko u javnosti tek bio izvrgnut ruglu zbog konstantne „zabrinutosti“, ali i poruke nakon koje bi mi, koje Incko treba da brani od poteza koji „ne doprinose miru i stabilnosti“ valjda trebali da se osjećamo sigurnije.

Dakle, po Incku, inicijatori uvođenja rezervnog sastava policije valjda trebaju da daju uvjerljivo opravdanje za „jednostranu uspostavu rezervnog sastava policije“ i onda će sve biti u redu.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.