„Pšenica i hljebna žita su zasijani u onim količinama koje se siju svake godine. U zavisnosti od rodne godine, ove godine možemo očekivati te standardne količine, ali mi zavisimo od uvoza”, kaže Kahriman.
Autor: Nermina Šunj – Kušljugić
Bosna i Hercegovina je nekada proizvodila 80 posto potrebne hrane, dok je danas taj procenat oko 25 posto. Jednako toliko se proizvodi i pšenice što ni blizu ne zadovoljava domaće potrebe. Rat u Ukrajini, jednoj od najvećih izvoznica pšenice, odnosno, odluke o zabrani izvoza koje donosi sve više zemalja kako bi zaštitili vlastita tržišta, mogli bi dovesti do dodatnih poremećaja u snabdijevanju pšenicom bh. tržišta, a samim tim i do rasta cijena. Problem, je, međutim, što pokazatelji s terena ne govore o energičnijim interventnim mjerama vlasti da stimuliraju domaće proizvođače.
DAVANJE BESPLATNOG DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA SAMO MEDIJSKA PRIČA
Dosadašnja poljoprivredna proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine, što se vlasti tiče, bila je troma, kaže za Megafon Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH.
„Pšenica i hljebna žita su zasijani u onim količinama koje se siju svake godine. U zavisnosti od rodne godine, ove godine možemo očekivati te standardne količine, ali mi zavisimo od uvoza. Za vrijeme pandemije narod se nije opametio, država ni institucije nisu se opametili. Brzo smo sve zaboravili. Evo sljedeći je bio rat u Ukrajini. Mada smatram da će količina sigurno biti na tržištu samo je stvar cijene. Mislim da će se sljedeće godine država konačno probuditi i da će proizvođačima hljebnih žita dati veće mogućnosti“, kazao je Kahriman.
Bosna i Hercegovina, odnosno, Federacija ima dosta neobrađenog zemljišta. Međutim, kompleksan sistem odlučivanja, kaže Kahriman, pokazao se kao problem poljoprivrednicima.
„Nedavno je Federalno ministarstvo apeliralo na općine da daju poljoprivrednicima državno zemljište na korištenje bez novčane naknade. Međutim, aktima općina i kantona to nisu mogli provesti tako da je to samo bila medijska priča. Zemljište se i dalje naplaćuje“.
Ništa ne možemo preko noći, kaže Kahriman.
„Sad bi trebalo promijeniti neke propise ali kad se donose zakoni koji trebaju politici usvoje se za sedmicu a koji su potrebni za normalne tokove donose se godinama“.
(Foto: Ilustracija/EPA)
Također, navodi Kahriman, proizvođači nisu stimulirani, sela su napuštena, migracije stanovništva su osTavile posljedice i na poljoprivrednu proizvodnju.
„Bosna i Hercegovina je nekada proizvodila 80 posto potrebne hrane a danas je to na nivou oko 25 posto. Naravno, zato i što su sela napuštena, ljudi odlaze sa sela, sve je manje farmi. Šta uraditi? Teško ide povratak farmera na selo. Može se ljudima koji se trenutno bave poljoprivredom pomoći da barem povećamo proizvodnju na 50 posto“.
Nezamislio je, kaže Kahriman da uvedete nove ljude u proizvodnju već se treba fokusirati na postojeće.
„Ne treba griješiti dušu, imamo i podsticaje, drugo je pitanje koliko su. Evo ove godine nam niti jedan podsticaj nije dovoljan ni za šta. Zato što su enermno rasle cijene svih inputa. U mljekarstvu, stočarstvu, gdje je povećana cijena koncentrata. U poljoprivrednoj proizvodnji povećana je cijena mineralnih đubriva. Tako da smo prepušteni na milost i nemilost tržišta“.
PREPUŠTENI NEMILOSTI TRŽIŠTA
Ove godine će, smatra Kahriman, cijena apšenice ostati na istom nivou, međutim, predviđa problematičnu 2023. godinu.
„Zato što će se posijati uz inpute iz 2022. godine. Primjera radi, vreća pšenice ili hljebnog žita je prošle godine zasijana sa cijenom mineralnog đubriva od 19,5 KM za 25 kilograma. Ove godine je to 54 KM. Ta berba će se, dakle, koristiti u 2023. godini. Također, cijene utiču na prehranu. I trgovački lobiji utiču na rast cijena, jer nemam drugo objašnjenje za ovoliki rast. I cijena nafte je bila oko 2 KM a došli smo na 3 i nešto. Ne volim kukati ali ne zna niko šta nas čeka. Trenutno možemo funkcionisati ali 2023. će biti teška po cijenama. Kolika će biti kupovna moć građana, koliko će proizvođači moći proizvoditi rentabilno, vidjet ćemo“, kazao je Kahriman.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.