Autor: N. Š.-K.
Nedavno objavljeni izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine i pozitivni signal na evropskom putu, tumačen je u domaćoj javnosti svakako, pa i kao znak nezainteresiranosti evropske porodice za bh. zbilju, odnosno za BiH u Evropi. Jer prema sadašnoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji, posebno poražavajućem stepenu korupcije u svim segmentima društva, BiH takvo ohrabrenje uopće ne zaslužuje. Međutim, nije više pitanje ko šta želi već zbog ekonomskih interesa BiH kao i druge zemlje Balkana jednostavno ne mogu ostati izvan Unije. Zato nije iznenađujuće ohrabrenje jer su brojne današnje članice Evropske unije a koje su po korupciji bile u sličnoj situaciji kao BiH, prije početka pregovora o pristupanju EU bile ohrabrivane na identičan način kao naša država.
Tužiteljica koja je „pomela“ korumpirane dužnosnike, sudije, tužioce
O donedavnoj šefici rumunjske Agencije za borbu protiv korupcije (DNA) Lauri Codruta Kovesi, svjetski mediji svojevremeno su pisali kao o pravosudnom čudu jer se odvažila čistiti od korupcije institucije države. Glavna tužiteljica Kovesi je sa saradnicima, od kada je postala šefica DNA 2013. godine, uspješno procesuirala 24 gradonačelnika, pet parlamentaraca, dva bivša ministra i bivšeg premijera te više od 1.000 drugih pojedinaca, uključujući suce i tužitelje. Stopa osuđenosti optuženih iznosila je više od 90 posto.
U svojoj je zemlji, upros podršci stotina hiljada građana koji su je javnim protestima podržavali, smijenjena sredinom prošle godine, ali je s druge strane pristiglo priznanje za njen rad od evropske porodice, podrškom kandidature za glavnog tužitelja Evropskog ureda javnog tužitelja.
Mnogo se u evropskim i svjetskim okvirima govorilo o „čeličnoj tužiteljici“ ali malo se znalo o tome na kakve je sve prepreke Kovesi nailazila na tom antikorupcijskom pohodu, od rumunskih vlasti do neformalnih centara moći. Na pitanje kako joj polazi za rukom strpati u zatvor toliko moćnika, odgovor je vrlo jednostavan: imala je podršku evropskih institucija. Zato što je velika akcija u pravosudnom sistemu bila jedna od ključnih obaveza i uvjeta kojih se Rumunija prihvatila još tokom pregovora za članstvo u EU.
Rumunija je zvanično pristupila Evropskoj uniji 1. januara 2007. godine. Nije to bio ni brz ni lagan put. Pregovore su počeli 2000-te, a tadašnjim vlastima je rečeno ili borba protiv korupcije ili zatvorena vrata EU, pa su već 2002. godine oformili tijelo koje je 2003. godine preraslo u Agenciju za borbu protiv korupcije. Bio je to jedan od ključnih koraka koji su morali da naprave. Prema analizama tamošnjih medija Agencija je sve do 2005. godine bila u okovima politike. Ipak, period oko 2005. godine, kada rumunska DNA uz ohrabrenje građana počinje da stavlja lisice na ruke do tada nedodirljivim političarima i članovima pravosuđa, bio je vrhunac rumunskog puta prema članstvu u EU, koje je uslijedilo za dvije godine.
Neminovno suočavanje s korupcijom
Istina, ključno suočavanje sa korupcijom dogodilo se kada je Rumunija već bila u okvirima EU, ali taj put je bio neminovan jer nijedna reforma nije moguća u društvu kojim hara korupcija i u kojem se građani osjećaju beznadno, baš kakav je danas slučaj u Bosni i Hercegovini.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.