Kad građanima ukidaju zdravstveno osiguranje preko zavoda za zapošljavanje, onda se poštuju rokovi

Piše: Lana Džebo

U samo mjesec dana razgovarala sam s petero mladih ljudi koje povezuje isti problem: njihova su imena izbrisana s evidencije nezaposlenih a time su izgubili i pravo na zdravstveno osiguranje. Jedini načini da ponovo budu „vidljivi“ zdravstvenom sistemu je da se zaposle, što je mnogima nemoguće, da se samozaposle, za što treba novac, ili da pronađu poslodavca koji će ih najkraće mjesec dana prijaviti u radni odnos. Tek nakon isteka ugovora o radu mogu se ponovo prijaviti na evidenciju nezaposlenih, ali i tada ukoliko ispoštuju zakonski rok od mjesec dana.

Nevidljivi ljudi

Zakoni o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti  nezaposlenih osoba na federalnom, odnosno, na kantonalnim nivoima, jasno propisuju procedure i ne poznaju izuzetke, primjera radi zbog spriječenost dolaska u prostorije nadležnog zavoda za zapošljavanje zbog bolesti, ili zbog nepoznavanja propisa.

Istovremeno, brojni građani, posebno mladi ljudi bez radnog iskustva i svježi diplomanti, znaju za obaveze prijavljivanja na evidenciju nezaposlenih ali ne i za procedure i rokove.

„Skidanje“ s evidencije nezaposlenih je, prema iskustvu mojih sagovornika, jedna od najbržih procedura koje „sistem“ ispoštuje prema građanima.  

Dvadesetdevetogodišnji Sarajlija E.H do augusta je radio kao konobar u Sarajevu, uz obećanje poslodavca da će biti prijavljen na penzijsko i zdravstveno osiguranje. Međutim, zbog proceduralne greške do toga nikada nije došlo. Period od mjesec dana protekao mu je ispravljajući greške, a kada je sve to riješio, saopćeno mu je da je istekao rok da se prijavi na evidenciju nezaposlenih. Danas nema ni posla ni zdravstvenog osiguranja.  

Slično iskustvo imala je i 22 – godišnja djevojka L.K., kao i troje njenih kolega, u istoj poslovnici sarajevske općine Novi Grad. Naime, prije dvije godine izgubila je pravo na zdravstveno osiguranje jer nije bila upoznata s obavezama i rokovima za ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje kao vanredni student. 

Pokušavala je pronaći posao ali nije uspjela.

Tokom jeseni je poslovnica Zavoda za zapošljavanje u Kantonu Sarajevo u općini Novi Grad promijenila adresu. Preselili su iz Nedžarića u sarajevsko naselje Dobrinja. Prema tvrdnji još jedne moje sagovornice, promijenili su i „metode komuniciranja“ sa građanima.

Prvo se mora nazvati služba a potom kada stupite u kontakt sa službenom osobom, zakazuju vam termin za bilo koju radnju, pa i za redovno javljanje na biro. Djevojka je u septembru, sedmicu prije isteka roka, više puta bezuspješno pokušavala zakazati termin. Potom je otišla u poslovnicu i na licu mjesta pokušala izvršiti prijavu, ali su joj saopćili da je zakasnila i da je moraju „skinuti“ sa spiska nezaposlenih!

Istina, zavodi za zapošljavanje nemaju prevashodno socijalnu funkciju, ali ako već ne mogu zaposliti sve mlade ljude koji traže posao, bar bi se mogli naći pri ruci i pojasniti komplicirane procedure za ostvarivanje prava nezaposlenih.

Sistem koji brine o sebi

A propisa je mnogo, od rokova za prijavu do situacija u kojima nezaposleni gubi pravo na prijavu na biro i do godinu dana, preko drugih formalnosti, ili posljedica kašnjenja na redovno prijavljivanje na biro za zapošljavanje.

Zanimljivo je da je rok za prijavu u zavod za zapošljavanje mjesec dana i ni dana više, u situacijama u kojima su bili moji sagovornici ali da, recimo, za naknadu za zaštitu od nezaposlenosti, građani samo na potpisivanje ugovora na osnovu kojeg će tek uslijediti isplate, čakaju i po tri mjeseca. U toj obavezi „sistema“ prema građanima nema jasnog roka.

Jeste i da je i do neinformiranosti mladih ljudi, ali jednako tako im i „sistem“ na svakom koraku zalupi vrata pred nosom.

Megafon.ba