Subota, Januar 23

Istraživanje Adecco Group: Resetiranje normalnog – nova era rada – era radnika sa funkcionalnim znanjem i vještinama?  

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Zemlje s dobro razvijenom digitalnom infrastrukturom, visokom socijalnom mobilnošću i tehnološki pametnom radnom snagom bolje su se nosile s promjenama izazvanim pandemijom Covid-19, pokazuje Istraživanje švicarskog Adecca Group: Je li došlo vrijeme kada su „na cijeni“ znanje i vještine a ne formalno zadovoljavanje uvjeta za radno mjesto?

Priredila: N.Š.K.

Realnost iz vremena socijalizma u bivšoj Jugoslaviji kada je rijetkost bila da je neko nezaposlen, vrijeme gužvi u jutarnjim autobusima, takvoj da se vrata jedva zatvore a vani vire dijelovi suknji radnica koja su jedva našle mjesto i za stajanje, nestalo je sa „tranzicijom vlasništva“ i tržišta rada u nekom obliku kapitalizma svojstvenom postratnoj Bosni i Hercegovini. Takvih gužvi više nema, jer su radna mjesta pomenutih radnika (većinom u fabrikama) prekrili tržni centri (između ostalog) ali i zbog industrijalizacije koja je neminovno automobilu – luksuzu donijela novi status, automobil – potreba.

Radiš li ti, ne vidim da ideš na posao?

U nešto blažem obliku, ritual „jutarnje i poslijepodnevne špice u saobraćaju“ i prije pandemije virusa Covid-19 i dalje je (bio) prisutan kao i način razmišljanja većine radnika odgojenih u pomenutom sistemu kojima je „začudo“ kad ne viđaju komšiju jutrom na autobuskoj stanici i uopće ga ne viđaju svaki dan da negdje ide, pa ga zabrinuto pitanju: „Radiš li ti?

Pandemija možda još nije promijenila način razmišljanja većine ljudi ali je iz temelja promijenila potrebe na tržištu rada, načinu rada i njemu prilagođenih potreba za radnom snagom. Uvjeti rada tokom pandemije uticali su na način odabira, edukaciju, ocjenjivanje i nagrađivanje radnika.

Firme čija je djelatnost bila isključivo vezana za sjedište, odnosno one firme čiji se radnici iz objektivnih razloga tokom lockdowna nisu mogli prilagoditi „radu od kuće“, izvjesni period su zbog epidemiološke situacije potpuno prestale s radom.

Tokom lockdowna uredi “preseljeni” u domove zaposlenika (Foto: Ilustracija/Pixabay)

Međutim, mnoge druge firme, čija je djelatost mogla da bude nastavljena novim sistemom „rada na daljinu“, iz subjektivnih razloga, dakle zbog nepripremljenosti na prednosti korištenja digitalnih alata, također su imale pad poslovanja a neke su čak ugašene.

Na tržištu Bosne i Hercegovine odavno su „nova normalnost“ softveri uz čiju pomoć su brojni poslovi mogući „od kuće“ a kancelarije su tek zakonska obaveza i zvanično sjedište (IT oblast, poslovi vezani za finansije i računovodstvo čak i bankarske usluge, medije, kancelarijske poslove koji ne zahtjevaju fizički kontakt stranaka, upravljanje proizvodnjom i brojni drugi poslovi) na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme. Međutim, radnici u velikom broju firmi nisu tokom predpandemijskog vremena razvili vještine i znanja potrebne za takav sistem rada.

Snašla se dobro samo tehnološki „pametna radna snaga“

Zemlje s dobro razvijenom digitalnom infrastrukturom, javnom i privatnom, visokom socijalnom mobilnošću i tehnološki pametnom radnom snagom bolje su se nosile s promjenama izazvanim pandemijom Covid-19, pokazuje Istraživanje švicarskog Adecco Group, svjetskog lidera u istraživanjima vezanim za ljudske resurse kao faktoru uspješnog rada kompanija.

Adecco Grupa su uradii studiju na osnovu stavova 8.000 zaposlenih u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Australiji, Francuskoj, Italiji, Japanu i Španiji.

Razgovarali su s radnicima koji rade u uredima, koji su radili najmanje 20 sati sedmično tokom pandemije, dobi od 18 do 60 godina.

Istraživače su zanimali stavovi ovih radnika o uticaju pandemije na njihovo poimanje kako i gdje rade, razmišljanja o vještinama potrebnim za budućnost i odnosa sa poslodavcima u novim okolnostima koje su u javnom diskursu već dobile termin „nova normalnost“.

Oko 80 posto ispitanika izjavilo je da je njihov poslodavac odgovoran za osiguranje boljeg radnog okruženja nakon pandemije. Da su odgovorne vlade (vlasti) smatra 73 posto ispitanika ali jednako toliko ispitanika misli da su lično odgovorni.

U Istraživanju Adecco Grope navode da je ovo ključni trenutak u vremenu, ranije nikad viđenom, te da su poduzetnici dobili priliku za resetiranje načina rada poznatog prije pandemije.

Oni koji ne prihvaćaju nove izazove riskiraju da ostanu posljednji u redu.

U Izvještaju Adecco Grupe navodi se da ovo vrijeme predstavlja rijetku i jedinstvenu priliku za kompanije da preispitaju svoje operativne modele i okrenu se načinu rada koji će dugoročno koristiti i menadžmentu i zaposlenima.

Radnici žele pola radnog vremena provoditi u uredima

Dok je „fleksibilni način rada“, koji podruzumijeva sve novine o kojima se govori u istraživanju, već bio u porastu, lockdown tokom pandemije je pokrenuo i razvio ovaj nekada „trend u nastajanju“ i novi, „fleksibilni način rada“ . U istraživanju švicarskog Adecca Group smatraju da to nije samo mjera nužnosti u vrijeme prisilnog zaključavanja već i poželjna praksa koju treba prihvatiti i nastaviti.

Poslodavci se, također slažu da veća fleksibilnost poboljšava ne samo proces rada već i ravnotežu između poslovnog i privatnog života zaposlenog.

Zaposlenici žele ravnotežu rada u uredu i rada na daljinu, te žele imati svoje radno okruženje i sate koje će prilagoditi ličnim okolnostima.

Zaposlenici cijene vrijednost rada na daljinu ali tamo gdje mogu da se koncentriraju na posao i štede vrijeme izgubljeno u putovanje na posao i nazad. Međutim, isto tako još uvijek vide i korist od zajedničkog uredskog rada gdje timovi mogu sarađivati ​​licem u lice, nadahnjivati ​​jedni druge i poticati kulturu timskog rada.

Tri četvrtine (74 posto) ispitanih radnika vjeruje da je kombinacija uredskog rada i rada na daljinu najbolja opcija.  Smatraju da bi idealna kombinacija bila rad u uredu 51 posto i rad na daljinu, 49 posto.

Naravno, sve uz kontrolu produktivnosti rada u takvim uvjetima.

Istraživanje se dotiče i analize koliko je u ugovornom odnosu zaposlenika i poslodavaca važno radno vrijeme u smislu sati provedenih u uredu (vrijeme provedeno za uredskim stolom) te da li je zapravo važniji efekat rezultata rada bez obzira na vemenski okvir.

S tim u vezi 67 posto ispitanika smatra da bi poslodavci trebali preispitati dužinu radne sedmice.

U ovom je segmentu važna izgradnja povjerenja između poslodavca i zaposlenih i 78 posto zaposlenika kaže će osjećaj povjerenja da će posao obaviti uspješno, u budućnosti biti veoma važan. Naravno, faktor rezultata rada uposlenika je važan. Istraživanje kaže da postoji vjerovatnoća da neće biti inicijative za vraćanje na normalno, način rada prije pandemije.

Ključni izazov za firme je kako će se fleksibilniji režim rada dugoročno odraziti na ovaj segment. Jer kako se fleksibilnost povećava, zaposlenici sve više dobivaju kontrolu nad radnim rasporedom, te će se vjerovatno pobrinuti za što veću autonomiju nad upravljanjem radim vremenom.

Neminovne promjene u sistemu plaćanja radnika

Kao važnost rada temeljenog na znanju promijenit će se praksa nagrađivanja zaposlenika.

Plate su za mnoge poslove bile (većinom su i sada) temeljene na osnovu rada tokom određenog radnog vremena, bez obzira na efekat. A postoje i razlike među zaposlenicima, neki su sposobniji, brži, efikasniji, tako da će linearne plate za određeno mjesto vjerovatno biti predmet preispitivanja. Smatra se da će novo vrijeme donijeti potpuno redefiniranje mjerenja produktivnosti i vremena potrebnog za uspješno okončanje nekog posla.

Sastanci zaposlenih i poslodavaca u vrijeme pandemije (Foto: Ilustracija/Pixabay)

Kako je vrijeme koje živimo izazov za zaposlenike ali i poslodavce koji moraju preispitati svoje vještine upravljanja i organizacije rada, kod zaposlenih također dolazi do izražaja individualni odnos prema poslu.

Emocionalna inteligencija, kaže se u Izvještaju, novo je zlatno pravilo.

Zaposlenici su povećali svoja očekivanja i žele vidjeti da menadžeri čine više kako bi motivirali zaposlene za pozitivan rezultat i timski rad.

Tri četvrtine zaposlenih (74 posto) smatra važnim da menadžeri pokažu stil vođenja usmjeren na saradnju, rješavanje problema i prilagodljivost, te empatiju i generalno podršku saradnicima.

Podrška se očekuje i u smislu stalne edukacije zaposlenih.

Šest od 10 (60 posto) ispitanika je izjavilo da su poboljšali vještine korištenja digitalne tehnologije u radu.

Više od dvije trećine (69 posto) ispitanika je reklo da će se podrška i obuka povezana s digitalnim i vještinama potrebnim za rad na daljinu nastaviti i nakon pandemije, da je to važan faktor, koji traži stalnu nadogradnju. Stoga smatraju da je cjeloživotno učenje temelj na kojem kompanije moraju izgraditi svoje buduće politike izgradnje vještina zaposlenih ali i menadžera.

Priprema za novu eru na tržištu rada

Svijet tržišta rada nikada se neće vratiti na ono ranije “normalno“ ali, navodi se u izvještaju, bilo je mnogo pokazatelja da to ranije „normalno“ nije dobro funkcioniralo za brojne sudionike na tržištu rada.

Ispitanici su dali svoje viđenje najboljeg „novog normalnog“ ali pomak prema fleksibilnosti, cjeloživotnom učenju i višedimenzionalnom upravljanju kompanijama nikada neće biti u potpunosti ostvareno bez temeljitih promjena.

Manjak kvalificiranih radnika i problemi mentalnog zdravlja na poslu su u porastu, a sve je veći broj slučajeva da radnici žongliraju na žici između konkurentskih zahtjeva i privatnog života.

Vjerojatno je pandemija Covid -19 promijenila svijet radikalnije od bilo kojeg drugog pojedinačnog događaja u našem radnom vijeku i već se pokazala potreba neminovnog preispitivanja dosadašnjih temelja na kojima su počivali odnosi na tržištu rada.

(Korišteni podaci Adecco Group)

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.