Iz Federalnog ministarstva trgovine kažu da bi ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica izazvalo nestašicu roba jer je Federacija malo i tržište ovisno o uvozu, te bi takva mjera proizvela „sivo tržište“. Visine marži trebalo bi da prate tržišni inspektori. Čekamo odgovor Federalne direkcije robnih rezervi.
Piše: Mediha Tabaković
Cijene goriva u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno, u cijeloj državi znatno opadaju. Međutim, taj trend ne prate i cijene osnovnih životnih namirnica i ostalih roba na tržištu FBiH. Penzije i plate ne prate rast životnih troškova dok su cijene svih proizvoda već prešle granice prihvatljivosti i za džepove građana prosječnog životnog standarda.
Građani u Federaciji s pravom očekuju mjere vlasti a sudeći prema informacijama iz Ministarstva trgovine FBiH, važnu ulogu u ovom periodu ima tržišna inspekcija.
Kantoni propisali marže na osnovne životne namirnice
Iz Ministarstva trgovine FBiH za Megafon pojašnjavaju da su aktualni poremećaji u kretanju cijena i odnosima cijena osnovnih životnih namirnica, u BiH ali i u cijelom svijetu, rezultat globalne ekonomske krize uzrokovane pandemijom COVID-19.
Također, tvrde da su nepovoljne vremenske prilike koje su se odrazile na poljoprivredu i uzrokovale slabije prinose, velika tražnja na svjetskim berzama i rast cijena energenata, doveli do znatnog rasta cijena.
Merima Maslo, pomoćnica ministra za cijene i analizu tržišta navodi za Megafon da je Federalno ministarstvo trgovine nakon prestanka važenja odluke o mjerama neposredne kontrole cijena za životne namirnice koju je Vlada donijela u 2020. godini, intenziviralo komunikaciju sa kantonima vezano za uređivanje oblasti cijena iz nadležnosti kantona.
Vladi FBiH upućena je infomacija sa preporukom kantonima da poduzmu mjere neposredne kontrole cijena iz njihovih nadležnosti.
„Kantoni su revidirali svoje odluke o mjerama neposredne kontrole cijena životnih namirnica iz njihovih nadležnosti, a to su sve vrste brašna, hljeba, peciva i drugih pekarskih proizvoda kao i pasterizirano, homogenizirano i sterilno mlijeko. U prosjeku, kantoni su propisali marže za navedene proizvode do 6 % u veleprodaji i do 8 % u maloprodaji“, kazala je Maslo.
Vlada FBiH donijela određene mjere (Foto: Press Vlade FBiH)
„U kontekstu cijena hrane bitno je istaći da tržišta koja nemaju dostatnu proizvodnju poljoprivredno – prehrambenih proizvoda zavise prije svega od uvoza, a Federacija BiH je u tom segmentu uvozno orijentirana, ta kao malo tržište ne može uticati na smanjenje cijena tih uvoznih proizvoda. Iz navedenog razloga, odnosno povećanja cijene životnih namirnica dominantno radi vanjskih faktora, mjera neposredne kontrole cijena određivanja najvišeg nivoa cijena životnih namirnica kao u Republici Srbiji bi se nedvojbeno odrazila na uredno snabdijevanje tržišta Federacije BiH“, kažu iz Ministarstva.
Posao za federalne i kantonalne tržišne inspektore
„Srbija je u dijametralno suprotnoj poziciji, jer nije ovisna o uvozu hrane, s obzirom na to da u Srbiji proizvodnja hrane u značajnoj mjeri zadovoljava njihove potrebe.
Propisivanje mjere određivanja najvišeg nivoa cijena životnih namirnica kao u Srbiji zasigurno bi u Federaciji BiH uzrokovalo smanjenu ponudu, odnosno nestašicu proizvoda koji se uvoze i u konačnici isto bi generiralo sivu ekonomiju. Naime, ekonomski je logično da ni jedan trgovac neće raditi na svoju štetu, odnosno zbog mjere zamrzavanja cijena na određenom nivou, trgovac neće uvoziti proizvode koje će biti prinuđen prodavati po cijeni nižoj od nabavne cijene“.
Iz Ministarstva trgovine napominju da kontrolu nad primjenom Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena, utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode vrše federalni i kantonalni tržišni inspektori u kontinuitetu, sve dok je navedena Odluka na snazi.
„Vlada Federacije BiH je 8. aprila 2021. godine na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine donijela Odluku o izmjeni Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, kojom je propisano da su pravna i fizička lica koja se bave proizvodnjom, trgovinom na veliko i trgovinom na malo obavezna utvrditi i primjenjivati marže tako da iste ne prelaze visinu marži tih proizvoda u procentualnom iznosu na dan 31. 12. 2020. godine.
Penzioneri i korisnici socijalne pomoći najugroženiji (Foto: M.T./Megafon)
Naglašavamo da su se marže na dan 31. 12. 2020. godine za proizvode iz kantonalne nadležnosti (brašno, hljeb i pecivo od brašna žitarica, pasterizirano, homogenizirano i sterilno mlijeko) kretale u rasponu kako su to propisale vlade kantona na preporuku Vlade Federacije BiH i na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine. Ističemo da je datum 31.12.2020. godine određen kao datum koji je prethodio trećem valu i značajnom pogoršanju epidemiološke situacije u Federaciji BiH. Lista osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda koja je sastavni dio Odluke sadrži 17 stavki i široko obuhvaća pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode koji su najbitniji za zaštitu životnog standarda i ekonomskih interesa građana u Federaciji BiH. U većim trgovačkim lancima ova Lista obuhvaća nekolko stotina artikala“.
Država može proglasiti stanje elementarne nepogode
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona kaže za Megafon da slobodno formiranje cijena država može ograničiti po osnovu Zakona o kontroli cijena, samo u slučaju da proglasi stanje elementarne nepogode.
„Proglašavajući stanje elementarne nepogode, država preuzima rizik eventualne štete koju bi uvoznici, distributeri i trgovci imali u vrijeme ograničavanja cijene na neki niži nivo. Država treba da koristi neke alate kao što su robne rezerve ili diferenciranje stope PDV-a na osnovne životne namirnice. Ista PDV stopa na hljeb i na automobil koji košta od 250.000 do 500.000 KM, to je elementarni nedostatak socijalne osjetljivosti. A zna se ko kupuje samo hljeb, a ko automobile od samo 250.000 do 500.000 KM”, kaže Bulić.
Udruženje koje predstavlja, kaže, nam još Bulić, imalo je veliki broj reakcija zbog rasta cijena, posebno cijena nekoliko ključnih proizvoda za svaku porodicu i posebno za porodice sa više djece ili porodice sa penzinerskim primanjima.
Međutim, mediji nisu pozivali njihovo udruženje da iznesu stav već pojedine ekonomske analitičare koji “realnost situacije” vide u ekonomskim i tržišnim poremećajima u cijelom svijetu, zbog COVID-a, zbog vrlo složene političke situacije.
Najugroženiji penzioneri i korisnici socijalne pomoći
Građani s kojima smo razgovarali ne žele pred fotoobjektiv ali kažu da se uz ovakve cijene teško može preživjeti mjesec. Rastom cijena najviše su pogođeni penzioneri koji od minimalne penzije nisu u mogućnosti kupiti ni sve osnovne životne namirnice.
Nekoliko korisnika socijalne pomoći kazali su nam da dugo ne pamte ovakvu situaciju koja je iz dana u dan sve lošija.
U drugom dijelu teksta objavit ćemo odgovor iz Federalne direkcije za robne rezerve na koji čekamo: Zašto ne interveniraju?
Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru(ima).
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.