Ponedjeljak, Decembar 16

Ima li među onima što odlaze iz BiH SDA-ovaca, SNSD-ovaca i HDZ-ovaca?

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Ima li među onima što odlaze iz BiH SDA-ovaca, SNSD-ovaca i HDZ-ovaca?

 

 

 

 

Piše: Nedžad Kušljugić

Programska Deklaracija SDA usvojena na Sedmom kongresu ove stranke proklamovala je dva osnovna dugoročna cilja: usvajanje Ustava kojim bi Bosna i Hercegovina bila definirana kao Republika koju čine tri nivoa vlasti, državni, regionalni i lokalni, sa gradom Sarajevom, političkim, administrativnim, ekonomskim i kulturnim centrom BiH, te afirmaciju bosanskohercegovačkog identiteta.

Što nerealnije to „učinkovitije“

Deklaracija je izazvala burne reakcije uglavnom među političkim predstavnicima Srba i Hrvata u BiH ali i izvan državnih granica.

Političari znaju kako se mijenja ustav i zakoni, da je za izmjenu Ustava potreban koncenzus kojeg nema, pa se čini potpuno nerealnim da u ovim programskim ciljevima politički predstavnici Srba i Hrvata u BiH vide prijetnju po njihovu jednakopravnost u BiH. Jasno je da je u postdejtonskoj BiH, u sadašnjim okolnostima, političkom rasporedu snaga i utaborenim etnonacionalnim grupama i njihovim institucionalnim okvirima, uspostavljanje Republike ravno utopiji.  

Stoga se horski napadi na Programsku deklaraciju SDA prije svega mogu posmatrati u kontekstu sitnog šićara za sve naredne izbore, kroz homogenizaciju svog naroda i opravdanja težnji za podjelu države, a nikako kao želja da se brani jednakopravnost naroda u BiH.

Deklaracija je u suštini prepisani „političko-propagandni koncept“ Milorada Dodika (SNSD), zasnovan na konstantnim ponavljanjem nerealnih maksimalističkih ciljeva koji mu osiguravaju dobar izborni rezultat. To što Dodik s godinama ni za pedalj nije bliže ostvarenju tih svojih političkih ciljeva ne limitira ga da iznova i iznova pobjeđuje na izborima u bh. entitetu Republika Srpska.

S obzirom na to da rezultat SDA u Federaciji BiH ni blizu nema uzlaznu putanju kao što je slučaj sa SNSD-om u RS-u, Deklaracija je, prije bi se reklo, „sazrijevanje pameti“ i pokušaj da se maksimalističkim ciljevima i populističkim istupima bliskim prije svega Bošnjacima u BiH, grade dobri izgledi za dobijanje izbora u bošnjačkom biračkom tijelu, ali i svim onim snagama u BiH koje državu vide kao jedinstvenu, administrativno jednostavnu, a u kojoj je osigurana jednakopravnost svih građana bez obzira na narodnost.

Dakle, principi Deklaracije trasa su za „uzimanje“ glasova lijevo orjentiranim političkim strankama te strankama centra jer se homogenizacijom bošnjačkog nacionalnog korpusa i ostalih može privoliti dobar dio njihovih glasača da promijeni svoje političke favorite.

S tim u vezi je i drugo važno programsko opredjeljenje kroz afirmaciju bosanskohercegovačkog identiteta, što je svakako ideja koju je zasigurno spremna prihvatiti većina Bošnjaka.

Također, na političkoj sceni je i maksimalistički politički koncept HDZ-a BiH iskazan, sada već itekako jasnim, opredjeljenjem za federalizaciju BiH.

U suštini ova tri politička koncepta odraz su želja njihovih birača, navodno i tri naroda koje zastupaju, ali u trenutnom bh. političkom konceptu niti jedan od njih realno nije ostvariv.

Znaju i Bakir Izetbegović i Dragan Čović i Dodik, da unitarizam, otcjepljenje i federalizacija nisu mogući jer se svakom od ovih programa suprotstavljaju ciljevi druga dva politička koncepta. Takođe, znaju i da maksimalistički programski koncept jednih „hrani“ druga dva koncepta.

Zato je tolika hajka srpskih i hrvatskih političara na Deklaraciju SDA.

Dakle, ne zato što je Deklaracija prijetnja za njihove narode, već zato što im je to šansa za homogenizaciju svojih birača.

U stvarnosti svi oni ovakvim i sličnim potezima jedni druge „održavaju u životu“.

Republika BiH nije moguća jer Srbi i Hrvati u BiH nikad neće pristati na izmjene Ustava BiH koje bi vodile unitarizaciji BiH, ali za SDA to nije važno. Važno je da će na temelju takvog političkog programa dugoročno zacementirati svoju poziciju vodeće stranke među Bošnjacima kao jedinim istinskim borcima za BiH.

Slična je situacija i sa otcjepljenjem koji iznova i iznova zagovara Milorad Dodik. Maksimalistička politika zasnovana na željama bez realne mogućnosti za ostvarenje u entitetu Republika Srpska za njih znači pobjedu na izborima.

HDZ BiH već otvoreno zagovara federalizaciju iako zna da SDA tu federalizaciju posmatra kroz federalizaciju cijele BiH, dok s druge strane Srbi takvu opciju, koja zadire u teritorij entiteta RS, nikada ne bi prihvatili.

Građani odlaze

Dakle, u stvarnosti i ovu političku opciju nije spremno prihvatiti najmanje dva sudionika u vlasti u BiH. Ali to neće spriječiti HDZ BiH da ovakvom politikom pobijede na izborima u dijelu BiH koji oni svakako kontrolišu.

I pored ovih pompeznih najava kroz deklaracije, građani Bošnjaci, Srbi i Hrvati napuštaju Bosnu i Hercegovinu.

Da li ste čuli da među onima koji odlaze iz zemlje ima aktivnih članova SDA, SNSD-a i HDZ-a BiH?

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.