Utorak, 10 Decembra

Gospodarenje prirodnim blagom (1): Komisije za koncesije troše milione za plate, rezultati rada katastrofalni

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Piše: Maida Varga

Bosna i Hercegovina ima 14 zakona o koncesijama i 14 komisija za koncesije (državni, entitetski nivo, Brčko Distrikt, kantonalni nivoi). Komplikovani sistem koji reguliše davanje u zakup prirodnih bogatstava države, nedostatak saradnje između pojedinih ministarstava, komisija za koncesije, poreske uprave i drugih institucija, ne pokazuje rezultate sukladne javnom novcu kojeg  potroše uglavnom za plate zaposlenih.

Loši rezultati rada a povećan im budžet  

Komisija za koncesije BiH, na što mediji godinama upozoravaju, od svog postojanja nije potpisala niti jedan ugovor o koncesiji, ali su zato i u 2018. godini samo iz državnog budžeta, potrošili 986.000 KM.

Da slučaj bude frapantniji, iako neznatno, za hiljadu maraka, budžet im je u odnosu na prethodnu godinu povećan.

Najveći dio budžeta troši se na plate, doprinose, topli obrok i druge izdatke za zaposlene (14 zaposlenih, od čega su 7 članovi Komisije za koncesije BiH).

Pod lupom javnosti Komisija se našla sredinom 2016-te godine kada je njihov rad bio predmet poslaničkog pitanja u Predstavničkon domu Parlamenta BiH. Međutim, osim što su izneseni frapantni podaci o tome da neki članovi primaju plate za nerad i da im je još istekao mandat, ništa do danas institucionalno nije problematizirano.

Komisija za koncesije Republike Srpske ima pet članova i budžet od 935.013 KM, osiguran uglavnom iz Budžeta RS-a. Većina novca, također, troši se za plate i ostale troškove zaposlenih.

Prema Zakonu o koncesijama RS kontrolu obračuna i plaćanje koncesione naknade vrši Poreska uprava RS-a.

Na osnovu podataka Poreske uprave i Ministarstva finansija, ukupno uplaćeni prihod od koncesija u 2017. godini, u RS-u su iznosili 33,6 miliona KM. Ugovori se uglavnom odnose na  iskorištavanje mineralnih resursa, poljoprivredu, izgradnju i korištenje hidroelektrana, te turizam.

Komisija za koncesije Federacije BiH ima sedam članova, a sredstva za rad pristižu im iz Budžeta FBiH.

Uprkos tome što im posljednji Izvještaj o radu za 2016. godinu nije usvojen u Domu naroda Parlamenta FBiH i dalje rade i troše budžetski novac.

Budžet za 2018. godinu iznosio je 331.860 KM.  

Prihodi koje su do sada imali su neznatni u odnosu na to koliko košta samo rad Komisije. Primjera radi prihod za 2014. godinu iznosio 80.000KM, dok je za tri kvartala 2015. godine iznosio tek 69.000KM.

Vlada FBiH je početkom 2017. godine utvrdila Nacrt novog Zakona o koncesijama FBiH. Između ostalog, novi Zakon je predviđao ukidanje Komisije za koncesije FBiH, a bila bi formirana komisija za svaki pojedinačni slučaj dodjele koncesije. Također, nadležna ministarstva bi prethodno morala osigurati urbanističke saglasnosti i ekološke dozvole, a bila bi izvršena legalizacija onih koji sada eksploatišu javna dobra bez ugovora.

Prema ocjenama Federalne komisije za koncesije iznesenim uoči utvrđivanja novog Nacrta, Federacija godišnje gubi 200 miliona KM jer nema sklopljene sve koncesione ugovore. Prema toj računici do tada je izgubljeno više od 1,8 milijardi KM, s obzirom na to da se na novi zakon čeka od 2007. godine.

Uređivanje dodjela koncesija u FBiH na čekanju

Novi je Zakon trebalo da pokrene i izmjenu propisa na kantonalnim nivoima jer bi to diktirao novi obrazac raspodjele prihoda. Bilo je predviđeno da 20 posto prihoda od koncesija ide u budžet FBiH, 30 posto kantonu i 50 posto općini na čijoj je teritoriji predmet koncesije.

Iako je rasprava o novom propisu bila u toku, u novembru iste  godine je, bez mnogo objašnjenja, federalni premijer Fadil Novalić pomenuti Nacrt zakona povukao iz parlamentarne procedure.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.