Utorak, 23 Jula

Godina koju nam je oteo M.D.

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

U 2021. godini, kada je trebalo dizati ekonomiju urušenu pandemijom, ponovo smo govorili o ratu. Pandemija je bila samo lajtmotiv bh. zbilje koja je odnosom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika prema državi, ponovo u fokus stavila početke i tranzicije umjesto napretka i rezultata, pokušaje umjesto rješenja i pregovore umjesto dogovora.  

Priredili: N.Š.K. i S.M.

Koronavirus je uz rat bila najčešće izgovarana riječ i ta frekventnost termina u javnom diskursu posve je u skladu sa snagom promjena koje je virus donio čovječanstvu u svakom segmentu života: ekonomiji, industriji, politici i uopće odnosima među ljudima.

Živimo „novo normalno“ vrijeme koje, opet, nije prošlo bez bosanskohercegovačke zbilje, pokušaja mahinacija u novim okolnostima, (ne)radom institucija, nejasnim razlozima zatvorenosti zdravstvenog sistema za pacijente, mahinacijama sa javnim nabavkama, netransparentnim prioritetima u isplatama novca, hitnim i vanrednim imenovanjima, isplatama primanja zvaničnicima i kad ništa nisu radili.

POČELO S AFERAMA

U 2021. godinu smo i ušli „sa Dodikom“, odnosno, bez njega jer se oporavljao od zaraze koronavirusom. Prethodno se, od sredine decembra 2020. i izbijanja „afere ikona“ povukao iz javnosti. Nedugo nakon toga je saopćeno da boluje od Covid-19. Iz kabineta nije bilo nikakvih informacija niti odgovora na medijske upite, osim saopćenja da je u samoizolaciji i da se oporavlja. Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a se nakon dužeg odsustva iz javnog prostora obratio javnosti 5. januara.

Afera ikona koja je poprimila međunarodne dimenzije do danas nema epilog.

Uporedo sa podgrijavanjem političke situacije kojoj je itekako kumovao Dodik, zemlja duboko opterećena korupcijom suočavala se sa još jednim teškim procesom, imenovanjem novog predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH.

Nakon duže procedure započete u prethodnoj godini, koja nije prošla bez politizacije u javnosti, za predsjednika VSTV-a je imenovan Halil Lagumdžija. On je na toj važnoj funkciji za pravosudni sistem u BiH imenovan nakon Milana Tegeltije, sadašnjeg savjetnika Milorada Dodika i pokazat će se, gorljivog pobornika politike SNSD-a.  

Suđenje aktuelnom premijeru Novaliću u aferi “Respiratori” (Foto: RTV USK)

U Februau 2021. godine obilježeno je pet godina tokom kojih Muriz Memić, otac stradalog Dženana Memića, vodi pravnu bitku za razotrkrivanje okolnosti stradanja njegovog sina. U septembru su organizirani i veliki protesti u Sarajevu za Dženana i Davida koji su pokazali podršku građana i gnjev jer razotkrivanje uzroka smrti Memića traje sramotno dugo, kao i istraga smrti mladića Davida Dragičevića iz Banja Luke.  

Istovremeno u Sudu BiH počinje sudski proces za „aferu respiratori“, razotkrivenu tokom 2020. godine zahvaljujući novinarki Fokusa Semiri Degirmendžić. Ispostavilo se da su u jeku pandemije i velikog broja hospitaliziranih pacijenata oboljelih od koronavirusa, mimo procedura nabavljeni skupi ali navodno nefunkcionalni respiratori, plaćeni 10,5 miliona KM.

Zbog toga se sudi Fadilu Novaliću, premijeru FBiH, ministrici finansija Jelki Milićević, suspendiranom direktoru Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudinu Solaku i vlasniku preduzeća „Srebrena malina“ Fikretu Hodžiću.

IMA VAKCINA, NEMA VAKCINA

Iako je u svijetu imunizacija stanovništva protiv COVID-19 bila uveliko u toku, u BiH vakcine stižu tek krajem marta, dio iz kontingenta nabavljenog putem COVAX mehanizma. Nakon toga smo više vakcina dobili kao donacije nego što je vlast, uz osiguran novac, uspjela da nabavi. 

Do tada su se brojni građani samoinicijativno vakcinisali u Srbiji a kasnije i u Hrvatskoj.

Niko još nije odgovarao u Republci Srpskoj za kiseonik koji su koristili u tamošnjim bolnicama. Pacijentima je prema svim nalazima nadležne institucije za lijekove u Bosni i Hercegovini umjesto medicinskog davan industrijski kiseonik lošijeg kvaliteta. Nadležni odbacuju optužbe, tvrdeći da je sve pokušaj opozicije da prikupi političke poene.

Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH

Uporedo s unutrašnjom borbom za nabavku vakcina, za promociju imunizacije jer je odziv stanovništva nedovoljan, već se govori o tome da će visokog predstavnika Valentina Incka zamijeniti Kristijan Šmit (Christian Shmidt). Dogodit će se to u augustu kada novi visoki predstavnik Šmit, uz nepriznavanje članice PIK-a Ruske Federacije, preuzima dužnost u BiH. Njegov prethodinik je, uoči samog kraja mandata u BiH donio historijski važnu odluku, nametnuo je Izmjenu i dopunu Krivičnog zakona BiH, kojom je negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca zabranjeno i kažnjivo.

Za Dodika, koji odranije radi na destabilizaciji države i pokušava na sve moguće načine, ali nerijetko i direktno i precizno, reći da je Bosna i Hercegovina nemoguća država, bio je to povod da svoje težnje za osamostaljenjem RS-a radikalizira.

Najprije su u entitetskom parlamentu pokušali derogirali propis koji je proglasio visoki predstavnik i koji se inače usvaja na državnom nivou te entiteti nemaju snagu bilo šta mijenjati, a potom otvoreno blokirao rad institucija Bosne i Hercegovine, nedolaskom na posao ili dolaskom ali neradom. Podsjetimo, u jednom je trenutku u zgradu Predsjedništva BiH, u svoj kabinet doveo harmonikaša i goste častio alkoholom.

BLOKADA DRŽAVE

Blokada institucija koju je pokrenuo Dodik a slijedili ga manje, više gotovo svi srpski kadrovi, nikada nije ni prestala. U međuvremenu su u NSRS-a usvojili zaključke da se zakoni doneseni na državnom nivou a koji su ranije nadležnosti entiteta prenijeli na državu, na teritoriji RS-a više neće primjenjivati. Obećali su da će nakon šest mjeseci donijeti propise kojima sa države prenose nadležnosti u oblasti odbrane i sigurnosti, indirektnog oporezivanja, VSTV-a, kontrole lijekova.

Kada je u Parlamentu BiH pokušano usvajanje Krivičnog zakona BiH kojim bi van snage bio zakon koji je nametnuo Incko, na sjednici Doma naroda, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović stao je uz Milorada Dodika i glasao protiv zabrane negiranja genocida.

Mada su presude Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetima Sejdić i Finci, predmetu Pilav, Zornić, davno podrazumijevale izmjene Ustava BiH i ukidanje diskriminatornih odrednica koje ograničavaju univerzalno pravo svima da biraju i da budu birani, 2021. godina nije donijela ničeg novog. Reklo bi se da je navodna težnja za izmjenom Ustava bila samo povod da se u predizbornoj godini ponovo aktueliziraju „stare priče“ i maratonski pregovori o Ustavu i Izbornom zakonu BiH. Šanse da do izmjena Izbornog zakona do narednih Općih izbora uopće dođe su gotovo nemoguće jer je svjetski standard da se izmjene ne čine u izbornoj godini koja je na pragu.

Pregovori, naravno uz superviziju međunarodnih zvaničnika, ponovo su pokazali stare težnje aktera, za secesionizmom i trećim entitetom.

PRESUDA RATNOM ZLOČINCU RATKU MLADIĆU

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u junu je ratnog zločinca, Ratka Mladića, bivšeg generala i komandanta Vojske RS-a, pravosnažno osudio na doživotni zatvor.

Mladić je, kao i u pvostepenoj presudi proglašen krivim po 10 od ukupno 11 tačaka optužnice.

Osuđen je za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti u 15 općina u Bosni i Hercegovini, opsadu, snajpersko djelovanje i terorisanje građana Sarajeva od 1992. do 1995. te držanje pripadnika mirovne misije UN-a kao talaca tokom NATO bombardovanja.

Godina koju ispraćamo obilježila je okončanje pravne bitke nane Fate Orlović, koja se od rata bori sa sistemom u RS-u jer joj je u dvorištu kuće u Konjević Polju izgrađena pravoslavna crkva.

Crkva je u julu uklonjena sa imanja Fate Orlović.

PONOS NA KRAJU GODINE ALI NE ZBOG POLITIKE

 

Malo koja država u okruženju može da se pohvali da ima dva nobelovca i dobitnika filmske nagrade Oscar, ali su te činjenice uvijek na margini zbivanja. Iz Berlina i Abu Dabija za kraj godine stigle su zlatnne vijesti.

Lana Pudar donijela BiH bronzu iz Abu Dabija

Malo koja država u okruženju može da se pohvali da ima dva nobelovca i dobitnika filmske nagrade Oscar, ali su te činjenice uvijek na margini zbivanja. Iz Berlina i Abu Dabija za kraj godine stigle su zlatnne vijesti.

Jasmila Žbanić, bosanskohercegovačka rediteljica je u Berlinu na 34. po redu dodjeli Evropskih filmskih nagrada sa filmom “Quo Vadis, Aida?” osvojila tri najznačajnije nagrade. Žbanić je proglašena za najbolju evropsku rediteljicu, film „Quo Vadis, Aida?“ za najbolji film a Jasna Đuričić proglašena je najboljom evropskom glumicom u 2021. godini.

Žbanić je naglasila da nagradu posvećuje ženama Srebrenice.

Ubrzo nakon Žbanićke, veliki ponos i radost Bosni i Hercegovini priredila je 15- godišnja bosanskohercegovačka olimpijska plivačica Lana Pudar. Na Svjetskom prvenstvu u malim bazenima u Abu Dabiju ova je mlada Mostarka osvojila bronzanu medalju u disciplini 200 metara delfin.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.