Utorak, Novembar 19

Farmaceutski otpad koji imamo u kućama opasna prijetnja zdravlju ljudi i okoliša

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Piše: Maida Varga, dipl.ing.teh

Govorimo o zagađenju zraka izduvnim plinovima iz automobila, zbog korištenja neobnovljivih izvora energije za ogrijev, prekomjernog korištenja plastične ambalaže, ali skoro nikako o ozbiljnoj prijetnji za zdravlje ljudi i okoliš od farmaceutskog otpada koji svi imamo u „kućnim apotekama“.

Lijekovima nije mjesto u kanti za smeće

Farmaceutski otpad su i lijekovi kojima je istekao rok trajanja, lijekovi urednog roka trajanja ali koje pacijent nije upotrijebio (zbog neželjenih reakcija, alergija), lijekovi promijenjenih organoleptičkih karakteristika (izgled, boja, ukus, miris), lijekovi za koje je laboratorijskom analizom utvrđeno da ne odgovaraju propisanoj kvaliteti, medicinska  sredstva koja se ne koriste ili su neispravna kao i primarna ambalaža za lijekove.

Šta to znači u našem svakodnevnom životu?

Svaka porodica u kući ima određene lijekove a porodica sa hroničnim bolesnicima na mjesečnoj razini ima farmaceutski otpad u vidu primarne ambalaže. Pacijent, s obzirom na neuređen zdravstveni sistem i nestašice lijekova, mora imati određenu rezervu lijekova pri čemu se s vremenom može desiti da im istekne rok trajanja. Vrlo često se desi da ljekar propiše terapiju a pacijent popije pola a ostatak također predstavlja farmaceutski otpad. Dakle, svi smo bar jednom bili u situacij da u kući posjedujemo farmaceutski otpad.

 Šta da radimo s tim opasnim otpadom, starim lijekovima?

Anketiranjem apotekara u nekoliko lanaca apoteka u Sarajevu,  utvrdili smo da apoteke ili ne prikupljaju nikako farmaceutski otpad ili ga prikupljaju jednom do dva puta godišnje. Vjerujem da niko neće čuvati pola godine primarnu ambalažu nego će je baciti u smeće. Time lijek dospijeva na deponije smeća sa ostalim otpadom a primarna ambalaža ipak sadrži malu količinu lijeka koji predstavlja prijetnju za okoliš, jer dospijeva u zemlju, u vodu, može doći u dodir sa životinjama pa i ljudima koji se bave tretmanom tog otpada.

Prema Pravilniku o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, proizvođač otpada je dužan prikupljati farmaceutski otpad, dok će ga operater za prikupljanje otpada transportirati do mjesta odlaganja. Također je navedeno da se otpad ne smije ispuštati u odvode, vodene tokove, okolno zemljište, te mora biti fizički osiguran i ne smije ostavljati negativne posljedice na okoliš.

Proizvođač otpada je bilo koja osoba (pravna ili fizička) čijom djelatnošću se proizvodi otpad (izvorni proizvođač) i/ili bilo koja osoba koja obavlja predtretman, sortiranje ili druge operacije koje dovode do promjene fizičkih karakteristika ili sastava otpada.

Lokalna apoteka prva adresa

Međutim ko god u konačnici bio dužan da prikuplja farmaceutski otpad koji nastaje kako smo opisali, za stanovništvo je prva adresa lokalna apoteka, samim tim i najlogičnije mjesto za redovno i efikasno prikupljanje farmaceutskog otpada.

Ko će cijelu proceduru da uredi do u detalje i da plati, nažalost zakonodavac tek treba da propiše i što je još važnije da vrši stvarni nadzor cijelog postupka prikupljanja i adekvatnog uništavanja, izvan dohvata ljudi.

Trenutna situacija je takva da nam je, osim uobičajenih zagađenja i zagađivača, i nezbrinuti farmaceutski otpad potencijalna prijetnja za zdravlje.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.