„Države potpisnice Pariškog sporazuma u kojima je energetski sektor uglavnom zasnovan na uglju neminovno se moraju suočiti sa izazovima pravedne tranzicije i osigurati tranziciju svih ekonomija ka dekarbonizaciji. Pravedna tranzicija u periodu do 2050. godine je ključni aspekt uspješnog procesa u BiH. Energetska tranzicija je dugoročan proces i predstavlja fundamentalnu transformaciju sadašnjeg konvencionalnog energetskog sektora koji se bazira na korištenju uglja, prema ”novom” sektoru zasnovanom na proizvodnji električne i toplotne energije iz obnovljivih izvora energije“.
Piše: Nermina Šunj – Kušljugić
Odgovorni u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije prate poslovanje rudnika uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine, raspolažu određenim podacima te svake godine, kaže za Megafon resorni ministar Nermin Džindić, pripremaju Izvještaj o monitoringu nad privrednim društvima iz oblasti rudarstva u FBiH – rudnicima u sastavu koncerna JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i RMU „BANOVIĆI“ d.d. Banovići te dostavljaju Izvještaj Vladi na razmatranje i usvajanje.
INVESTICIJE NISU PRAĆENE REORGANIZACIJOM RADA I RADNE SNAGE
U odgovoru za naš magazin, ministar podsjeća da su pripremili i Informaciju o stanju u rudnicima uglja Federacije Bosne i Hercegovine koju je vlada na svojoj 292. sjednici 29.11.2021. godine usvojila i uputila na razmatranje i usvajanje Parlamentu Federacije BiH.
VEZANI TEKSTOVI:
DOSIJE RUDARI (1): Kako je u skupom elektroenergetskom sektoru pojeftinila jedino rudarska lopata
DOSIJE RUDARI (2): U rudnicima uskoro niko neće htjeti da radi
DOSIJE RUDARI (3): Nismo protestirali zbog plata već da kažemo kako se danas upravlja rudnicima
U odgovorima koji su uslijedili za Megafon, iz Ministarstva se referiraju na te podatke koje su ranije pripremili te su izostali pokazatelji za 2021. godinu.
Međutim, precizne pokazatelje za 2021. godinu očekujemo u odgovoru iz Elektroprivrede BiH dd Sarajevo na pitanja koja smo poslali sredinom decembra 2021. godine.
Rudnik Dubrave (Foto: Rudnici Kreka)
Ministar Džindić također navodi da je u periodu 2010. -2019. godine, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo u rudnike (prema podacima JP EP BiH) u sastavu Koncerna, planirala investicije putem dokapitalizacije u iznosu 585.105.000 KM.
Od navedenog iznosa, do 31.12.2019. godine, u potpunosti su realizovana ulaganja 307.354.868,48 KM i to u sljedećim iznosima po rudnicima:
ZD RMU ”ZENICA” d.o.o. Zenica 66,64 mil.KM
ZD RMU ”KAKANJ” d.o.o. Kakanj 85,08 mil.KM
ZD Rudnici ”KREKA” d.o.o. Tuzla 68,14 mil.KM
ZD RMU ”ĐURĐEVIK” d.o.o. Đurđevik 33,89 mil.KM
ZD RMU ”BREZA” d.o.o. Breza 36,46 mil.KM
ZD RMU ”ABID Lolić” d.o.o. Travnik 10,91 mil.KM
ZD RMU ”GRAČANICA” d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje
6,24 mil.KM
U 2020. godini ukupna ulaganja u rudnike u sastavu Koncerna iznosila su 32,1 mil.KM i to u sljedećim iznosima po rudnicima:
RMU ”ZENICA” d.o.o. Zenica 5,85 mil.KM
RMU ”KAKANJ” d.o.o. Kakanj 6,23 mil.KM
RU ”KREKA” d.o.o. Tuzla 12,93 mil.KM
RMU ”ĐURĐEVIK” d.o.o. Đurđevik 0,71 mil.KM
RMU ”BREZA” d.o.o. Breza 5,78 mil. KM
RMU ”ABID Lolić” d.o.o. Travnik – Bila 0,06 mil. KM
RU ”GRAČANICA” d.o.o. d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje
0,51 mil. KM
„Izvršena ulaganja u periodu od formiranja Koncerna EP BiH do danas (2010.-2020. godina) obezbijedila su održavanje kontinuiteta proizvodnje zavisnih društava-rudnika uz izvjesno povećanje proizvodnje (sa 4,9 miliona tona u 2010. na 5,3 miliona tona u 2018. godini) čime su obezbjeđene količine uglja potrebne za rad termoelektrana u sastavu Koncerna.
Međutim, izvršena ulaganja nisu obezbijedila ekonomski održivo poslovanje zavisnih društava-rudnika.
Razlog za to je činjenica da investiciona ulaganja nije pratilo sveobuhvatno restrukturiranje rudnika u pogledu optimizacije proizvodnih kapaciteta, tehnološkog i organizacionog restrukturiranja i optimizacije radne snage“, kaže ministar Džindić.
Rudnik Šikulje (Foto: Rudnici Kreka)
Podsjetili smo ministra da iz sindikata Kreke, a što je navedeno i u jednom od prethodnih tekstova u serijalu, tvrde da je od osnivanja Koncerna broj radnika skoro prepolovljen, da se iskopavaju i više količine uglja a da se istovremeno ne smanjuju obaveze radnika. Pitali smo da li su podaci tačni i ako jesu šta je razlog tome.
Iz Ministarstva je za Megafon odgovoreno podacima o koracima koje BiH čini u energetskoj tranziciji.
„Bosna i Hercegovina kao ugovorna strana u Energetskoj zajednici obavezna je da izradi integrisani Nacionalni energetski i klimatski plan u skladu sa preporukom 2018/1/MC-EnC Ministarskog vijeća EZ.
Potpisivanjem Sofijske deklaracije o ”Zelenoj agendi” za Zapadni Balkan, na samitu u novembru 2020. godine, zemlje regiona preuzele su obavezu sprovođenja mjera u oblasti sprečavanja klimatskih promjena i zagađenja, razvoja energije i biodiverziteta, mobilnosti i cirkularne ekonomije, održive poloprivrede i proizvodnje hrane“, rečeno nam je.
Nadalje se kaže da su ugovorne strane Energetske zajednice, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, obavezale se da će zajedno sa EU raditi na stvaranju klimatski neutralne Evrope do 2050. godine.
„Države potpisnice Pariškog sporazuma u kojima je energetski sektor uglavnom zasnovan na uglju neminovno se moraju suočiti sa izazovima pravedne tranzicije i osigurati tranziciju svih ekonomija ka dekarbonizaciji. Pravedna tranzicija u periodu do 2050. godine je ključni aspekt uspješnog procesa u Bosni i Hercegovini
Energetska tranzicija je dugoročan proces i predstavlja fundamentalnu transformaciju sadašnjeg konvencionalnog energetskog sektora koji se bazira na korištenju uglja, prema ”novom” sektoru zasnovanom na proizvodnji električne i toplotne energije iz obnovljivih izvora energije“, kaže ministar Džindić.
ZAJEDNIČKI TIM VLADE, ELEKTROPRIVREDE I SVJETSKE BANKE
U okviru šireg projekta ”Podrške energetskoj tranziciji u regionima uglja na zapadnom Balkanu i Ukrajini”, stručni tim Svjetske banke pruža tehničku pomoć Bosni i Hercegovini u vidu izrade mape puta predmetne tranzicije.
Na pitanje da li Ministarstvo ima precizan plan sanacije rudnika, plan zbrinjavanja viška zaposlenih i plan kako upravljati rudnicima u kontekstu globalnog trenda dekarbonizacije, ponovljeno nam je da se aktivno radi na izradi planova.
„Zajedno sa JP Elektroprivredom BiH d.d. Sarajevo, Svjetskom bankom Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije rade na izradi planova sanacije u rudnicima kao i plana upravljanja rudnicima u kontekstu globalnog trenda dekoarbonizacije“, kazao je ministar Džindić.
(U nastavku serijala čitat ćete: Odgovor iz Elektroprivrede BiH dd Sarajevo na upit koji smo, uz pozivanje na Zakon o slobodi pristupa informacijama poslali 17. decembra 2021. godine, a na koji još uvijek čekamo)
Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.