„Treba da crtamo ljude koji su uradili nešto veliko a ne da crtamo murale ratnih zločinaca, ljudi koji su nanijeli zlo i nepravdu i jednima i drugima i trećima“, kaže Zahirović iz „Distrikt tima“ Brčko.
Piše: Nermina Šunj – Kušljugić
Aktivisti iz neformalne grupe „Distrikt tim“ i lokalni umjetnici iz pokreta „Eš Gerila“ Brčko, uz podršku USAID-a su 2018. godine poklonili svom gradu veliki mural sa oslikanim licima regionalnih glumačkih velikana, Mustafe Nadarevića, Pavla Vujisića i Borisa Dvornika. I danas ta poruka mira, zajedništva i neraskidivih veza na Balkanu krasi jedan podzid na šetalištu pored rijeke Brke.
MIROVNI AKTIVIZAM KROZ VIZUELNU UMJETNOST
Istina, u decembru 2021. godine slika je već skoro izbledjela zbog kiše i sunca a zid na kojem je mural oslikan prekrila je mahovina.
Mirsad Zahirović iz „Distrikt tima“ kaže da su željeli osvježiti mural kad su primjetili da blijedi ali da ih je pandemija poremetila u planovima. Međutim, sada pripremaju akciju za proljeće i pozivaju sve aktiviste, nevladine organizacije i svakog ko želi pomoći i sudjelovati da im se pridruži.
Mirsad Zahirović, Distrikt tim Brčko: Želimo govoriti o budućnosti (Foto: NŠK/Megafon)
Kada su oslikali mural na zidu pored šetališta uz Brku, kaže Zahirović, ljudi su iznimno pozitivno reagirali.
Zato što je poruka lijepa a i zato jer je odaslana kroz lica za koja je malo vjerovatno da neko nije čuo jer se radi o glumačkim velikanima uz koje su odrastale generacije na Balkanu i koji su obilježili regionalnu i svjetsku kinematografiju.
Ideja o muralu, kaže Zahirović, rodila se tokom jednog od USAID-ovih projekata ReGeneracija, koji je imao za cilj da okupi mlade iz deset bh. gradova koji su radili na procesu pomirenja u svojim lokalnim zajednicama.
„Ideja našeg tima iz Brčkog bila je snimanje dokumentarnog filma Djeca Dejtona, u kojem su glavni akteri bili tri ratna vojna veterana, iz tri zaraćene ratne strane. Film sadrži mnogo segmenata između ostalog i popularno crtanje murala pored rijeke Brke u Brčkom, pored šetališta. Odabrali smo tri glumačka imena s kojima su, kroz filmove o narodno-oslobodilačkom ratu, odrastale generacije a i mladi ljudi dobro znaju njihov uticaj u filmskoj umjetnosti“, kaže Zahirović.
„Ti ljudi predstavljaju borbu, predstavljaju antifašizam, borbu protiv nacizma, protiv nepravde i protiv zla nanesenog ljudima i u Drugom svjetskom ratu. Tako da je to veza između starijih i mlađih generacija kroz umjetnost, kroz kulturu, običaje i tradiciju, da to bude nešto što povezuje mlade. Tako da je taj mural, taj oblik izražavanja kroz crtanje zaista plijenio pažnju. I treba da crtamo ljude koji su uradili nešto veliko a ne da crtamo murale ratnih zločinaca, ljudi koji su nanijeli zlo i nepravdu i jednima i drugima i trećima“.
Zahirović kaže da se bore svakodnevno da uključe aktiviste u svoju misiju ali da im malo teže ide jer su neformalna grupa, bez prostorija, žiro računa i da su samo zahvaljući USAID-u koji im je pomogao kao neformalnoj grupi uradili određene akcije u Brčkom na koje su veoma ponosni i koje su imale odjeka u lokalnoj zajednici.
Mladi žele promovirati kulturu mira i zajedništva (Šetalište u centru Brčkog – Foto: NŠK/Megafon)
Pripremaju svoj blog putem kojeg će biti u stalnoj komunikaciji s mladima, alarmirati ljude o potrebi da se stalno njeguje kultura mira, da se promovira imidž Brčkog koji je, kaže Zahirović, jedna od najboljih poslijeratnih povratničkih priča, grad u kojem žive sve nacije, u kojem se iako su formalno i administrativno distrikt u državi, njeguje bosanskohercegovačka kultura i bogatstvo zajedništva.
Pošto se u javnoj komunikaciji stalno vraćamo u 90-te godine prošlog stoljeća, i iako bi toliko godina nakon rata trebali govoriti o drugim temama, Zahiragić kaže da stalno treba i podsjećati na pozitivne vrijednosti jer samo tako one mogu da prevagnu u javnom diskursu.
NE ŽELIMO PRIČATI O RATU
„Mi ne želimo govoriti o ratu nego o zapošljavanju mladih. Želimo govoriti o tome da je distrikt funkcionalna zajednica, mi nemamo dvije škole pod jednim krovom, mi nemamo kafiće u kojima mladi nisu zajedno, mi nemamo podijeljen grad i nešto što se i događalo, kao protesti studenata koji nisu željeli da studiraju zajedno, pokazalo se da je to bilo samo zbog uticaja politike“, kazao je Zahirović.
Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država USAID kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.