Bez zanata nema ni kravata (3): Najtraženije prekvalifikacije za varioca

Osim učenika Mašinske škole, na prekvalifikacije ili obuku za varioce dolaze i osobe koje imaju završen fakultet. Neki od njih, nakon dobivanja certifikata, odlaze u druge zemlje.

Piše: Samir Mujakić

U potrazi za poslom mnogi su se odlučuli odreći snova, želja i prekvalifikovati se u neka druga zanimanja kako bi osigurali bolji život. Uglavnom se odlučuju prekvalifikovati u zvanja koja su danas deficitarna, jer je godinama slaba zainteresovanost učenika za upis u zanatske škole.

POTRAGA ZA MAJSTOROM

Amela Makul, saradnica za informisanje Javne ustanove Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona (JU SZZTK) za Megafon kaže da nije moguće utvrditi tačan broj prekvalifikovanih osoba, jer neki žele da im se na evidenciji nezaposlenih vodi njihovo osnovno zanimanje, dok su se drugi izjasnili da im se evidentira zanimanje u koje su se prekvalifikovali.

Amela Makul, saradnica za informisanje JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona (Foto: S.M./Megafon)

,,Teško je utvrditi broj prekvalifikovanih osoba usljed elektronske evidencije koja nema širinu prikaza ko je prekvalifikovan a ko nije. Pokušali smo dobiti informacije i iz Federalnog zavoda za zapošljavanje (FZZZ). Isti problem imaju i oni, tako da je broj prekvalifikovanih osoba veoma teško utvditi”, dodala je Makul.

Kada je Tuzlanka Maja Čomić krenula „u potragu“ za keramičerem, kaže da joj je majstor rekao da se prekvalifikovao.

„Preporučili su mi ga i pitala sam ga koliko dugo radi kao keramičar. Kazao je da radi već nekoliko godina i da se prekvalifikovao. Njegovo osnovno zanimanje je ekonomski tehničar. Na moju žalost i on je imao ugovorene radove do augusta i ako neki nije majstor nije zauzet, to je kao dobitak na lutriji“, navela je Čomić.   

Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona (Foto: S.M./Megafon)

Amela Makul kaže da je Služba za zapošljavanje TK do sada objavljivala konkurse za prekvalifikaciju zvanja.

,,Mi smo imali programe za prekvalifikaciju preko Federalnog zavoda za zapošljavanje. Trenutno nema konkursa što ne znači da ih neće biti.

Nedavno smo u saradnji s lokalnim zajednicama učestvovali u projektu grada Tuzla u obuci i prekvalifikaciji za tri nedostajuća zanimanja, zidar, tesar i zavarivač. Praksu ili obuku imali su kod poslodavaca koji su izrazli spremnost da zadrže radnike nakon završene obuke. U okviru JU SZZTK, u saradnji sa FZZZ, svake godine se odobri novac za samozapošljavanje i sufinansiranje zapošljavanja. U okviru tog programa obezbijeđen je bio i novac za prekvalifikaciju radnika. Sredstva koja su bila odobrena za finansiranje prekvalifikacije radnika za sada neće biti. Razmatra se mogućnost, ukoliko se obezbijedi novac, da se ponovo finansira obuka u prekvalifikaciji radnika. Sada su se nekako stidljivo uključile i lokalne zajednice koje s programima prekvalifikacije dobiju sredstva od donatora iz Evropske unije, UNDP-a. Sve zavisi od potrebne radne snage za neko tržište”, navodi Amela.

Prekvalifikacija, kaže Makul, nije puka promjena zvanja. Mora postojati jasan plan i uključivanje obrazovnih ustanova. Polažu se određeni predmeti, obavlja praktična nastava kako bi kandidat dobio verifikaciju da je uspješno završio prekvalifikaciju.

Škole, kaže naša sagovornica, moraju napraviti programe za izvođenje nastave, jer oni koji žele prekvalifikaciju ne mogu ići u redovnu nastavu, a u cijeli program moraju biti uključeni i zainteresovani poslodavci.

Jedno od traženih i vrlo zahtjevno i odgovorno zanimanje je varilac.

U Tuzli, u Institutu za zavarivanje doo Tuzla, osnovanom 2005. godine u saradnji Schweißtechnische Lehranstalt Magdeburg – SLM (Njemačka) i Vlade Tuzlanskog kantona, vrši se obuka, prekvalifikacija i atestacija zavarivača te izdavanje međunarodnog certifikata za polaznike (DVS ili TUV).

Sead Avdić, direktor Instituta za zavarivanje doo Tuzla (Foto: S.M./Megafon)

Sead Avdić, direktor Instituta, za Megafon kaže da se sve aktivnosti izvode u savremeno opremljenoj radionici s 30 radnih mjesta i posebnom prostorijom za brušenje. Institut raspolaže savremeno opremljenom laboratorijom za potrebe ispitivanja zavarenih spojeva.

,,Vršimo obuku zavarivača svim ručnim postupcima. Pošto se nalazimo u prostorijama Mješovite srednje mašinske škole, ovdje na praksu dolaze učenici drugog i trećeg razreda. Obično na praksu primimo osam do deset učenika godišnje. Nakon završetka trećeg razreda i prakse dobivaju atest kao osposobljeni zavarivači koji mogu odmah konkurisati na tržištu”, kaže Avdić.

Osim učenika Mašinske škole, na prekvalifikacije ili obuku za varioce dolaze i osobe koje imaju završen fakultet. Neki od njih, nakon dobivanja certifikata, odlaze u druge zemlje.

Obuka za varioca u Institutu za zavarivanje Tuzla (Foto: S.M./Megafon)

,,Neki se, prema povratnim informacijama koje imam, uspiju zaposliti i baviti zavarivanjem. Dobar zavarivač mora imati vještine, mnogo prakse i teoretskog znanja”, kaže Avdić. 

DOBIJU CERTIFIKAT I ODLAZE VANI

,,U Institutu primamo polaznike koji se lično finansiraju, potom imamo zavarivače koje šalju firme za svoje potrebe, usavršavanje ili na kompletnu obuku.

Institut je učestvovao u programima Zavoda za zapošljavanje u obuci varioca za prekvalifikaciju. U tim programima učestvovale su i firme koje su izrazile potrebu za ovim nedostajućim zanimanjem. Danas je to sve teže, jer svi odlaze vani, pogotovo oni kojima se ukaže bilo kakva prilika. Ipak ima i momaka koji žele ostati u Bosni i Hercegovini ako dobiju dobar posao”, kazao je Sead Avdić.  

Vezani tekstovi:

Bez zanata nema ni kravata (1) Mevludin Bijesović, vlasnik firme Tem Color: Djeci bi bilo draže učiti na radilištu nego sjediti u učionici

Bez zanata nema ni kravata (2): Učenici deficitarnih zanimanja imaju stipendije i uvjete za praktičnu nastavu

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba