Četvrtak, 7 Novembra

Šta kažu naši u Njemačkoj, Holandiji, Švicarskoj: program pobjeđuje, džaba laži, kupovina glasova, plakati na banderama

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Autor: N. Š. – K.

Nisu ni njemački građani uoči prošlogodišnjih izbora bili pošteđeni „teških tema“, posebno zbog migrantske krize, ali spominjanja ratova, najave neustavnih poteza, najprizemnije uvrede na račun protukandidata, incidenti su, a ne pravilo i po pravilu budu kažnjeni gubitkom glasačke podrške.

Istina, bavili su se i njemački kandidati perifernim pitanjima poput promocije nudizma ili recepata za supu od krompira, ali u konačnici su građani povjerenje ukazali programu, a ne ličnostima i ispraznim pričama. Program je ponudila kancelarka Angela Merkel (CDU) i on je jasan: „puna zaposlenost stanovništva do 2025. godine“.  

Kandidati odgovaraju na pitanja građana

U Njemačkoj, trenutno najpoželjnijoj životnoj destinaciji za veliki broj Bosanaca i Hercegovaca, čak i uz na početku navedene ekstremne primjere, atmosfera u društvu tokom predizborne kampanje nije ni slična bosanskohercegovačkoj. Kazala je to za Megafon 33 – godišnja Lejla Ejubović – Memić, koja 24 godine živi u njemačkom gradu Würzburgu.

„Objavi se javni poziv za skup, ko želi da ode, ode, sasluša šta mu se nudi i sam izabere za koga da glasa. Nema toga da kao u nas (u BiH) da šalju izaslanike, mole da se glasa za njih, da plaćaju glas“.

Građani, nadalje kaže Lejla, nisu oviliko „opterećeni“ predizbornom kampanjom.

„Na skupove ide ko želi, razgovaraju s kandidatima o tome šta je potrebno mijenjati, nema govora o vrijeđanju i pljuvanju protukandidata“, kaže Ejubović – Memić.

Skeptici će kazati da Njemačka nema probleme koje ima BiH, ali odgovor skepticima je jaka i utjecajna Njemačka, koja je tu gdje jeste upravo zato jer se ekonomija stavljala i stavlja u prvi plan.

Gabrijala Livančić već 23 godine živi u Amsterdamu, u Holandiji. Godinama svjedoči demokratskim i mirnim izborima te predizbornoj kampanji primjerenoj uređenom društvu kakvo je Holandija.

„Sve stranke unaprijed iznesu svoje planove i predstave način kako će to provesti u djelo. Političari obilaze gradove i sela kako bi razgovarali s građanima i odgovarali na pitanja. Isto tako prave reklame poput plakata, TV reklama, djele na ulici sitnice sa logom političke partije ili ih ubacuju u poštansko sanduče. Na TV-u ili na javnim mjestima, kao što su škole, održavaju se debate između lidera stranaka. Po mom mišljenju, izbori u Holandiji su regularni i pošteni“.

Suad Mujkić 22 godine živi u Švicarskom gradu Flawil. Za Megafon kaže da Švicarci nisu toliko opterećeni predizbornom kampanjom i vjeruje da je sve vezano za izbore potpuno transparentno.  

„Predizborni plakati se lijepe tačno na predviđena mjesta za te svrhe, ništa mimo toga. Što se tiče medija i štampe, sve je skoro kao redovno tako da u izbornoj godini uopće nemam utisak da su izbori“, kazao je Mujkić.

Istina, švicarski ustav je potpuno drugačiji od bosanskohercegovačkog pa, primjera radi, predsjednik koji predstavlja zemlju je zapravo predsjednik Saveznog vijeća. Uz ekonomski standard Švicaraca i način života kakav taj standard nosi, nije čudno kad građanin ne zna ko su uopće članovi Vijeća.

Kad Švicarci ostanu bez posla država ih štiti visokim socijalnim naknadama i za njih iznalazi drugi posao, pa čak i ako je potrebna prekvalifikacija. Životni standard Švicaraca je odličan i sve dok je tako, građane posebno i ne zanima ko je na vlasti. Jer političke stranke znaju da jedinu podršku može dobiti politika koja njeguje postojeći ekonomski sistem.  

Istina je i da su 2015-te na parlamentarnim izborima Švicarci najveću podršku dali nacionalistima koji se zalažu za ograničavanje useljavanje migranata, a i u Holandiji se na prošlogodišnjim izborima tijesna bitka vodila sa naraslom ekstremnom desnicom, ali u konačnici su u Holandiji pobjedu odnijele proevropske stranke.

Ekonomija se postavlja kao temelj svega

Međutim, kada govorimo o načinu na koji se izborni kandidati obraćaju građanima, daleko smo od Njemačke, Holandije i Švicarske. Kandidati ne nude jasne programe, a kad ih i ponude opet nema konkretnih planova kako će ih realizirati u bh. kontekstu.

U pomenutim evropskim zemljama ponuđeni plan mora da razvija ili bar njeguje postojeći ekonomski sistem zahvaljujući kojem su te zemlje i san velikog broja Bosanaca i Hercegovaca. Bez obzira na vanjsku politiku, ekonomija se postavlja kao temelj svega i ako se data riječ pogazi, zna se, može to značiti samo gubitak glasačke podrške.

Megafon.ba

Dijeli.

Komentariši

Napomena:

Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.