Mikro, mala i srednja preduzeća čine više od 90 posto svih preduzeća u Federaciji BiH. Vlada FBiH i sindikati zato moraju za pregovarački sto pozvati i predstavnike privrednika koji zapošljavaju radnike, isplaćuju plate i porezima pune budžete.
Autor: N. Š. K.
Iz Udruženja malih i srednjih privrednika reagirali su na najave zahtjeva za povećanjem minimalne plate u Federaciji. Smatraju da će povećanje, ukoliko ne dođe do rasterećenja privrede, donijeti loše efekte što se, kako su naveli, pokazalo ranije kao “šok terapija”.
“Tražimo zakonsko povećanje minimalne plate u Federaciji BiH, jer s prethodnom „šok terapijom“ već imamo loše iskustvo. Prema našoj ocjeni, naglo povećanje minimalne plate doprinijelo je velikim poskupljenjima roba i usluga koja su radnicima pojela dio povećanja. Zašto bismo očekivali da će ovoga puta ishod biti drugačiji? Ako se ponovi isti pristup, uvjereni smo da će se ponoviti i isti scenarij, i to u još težem obliku. Nova poskupljenja mogla bi već za dva-tri mjeseca pojesti povećanje plate. Radniku je na kraju mjeseca važno koliko od svoje plate može kupiti.
Moramo jednom podvući crtu i pogledati istini u oči. Odluka o povećanju minimalne plate sama po sebi ne donosi nove narudžbe firmama i obrtima niti im omogućava da u jednom radnom danu proizvedu više. Ako troškovi porastu, a prihodi ostanu isti, velika većina preduzeća morat će podići cijene kako bi pokrila dodatne troškove. Privredniku koji je posao već ugovorio po određenoj cijeni ostaje još manje prostora da pokrije razliku. Zato se iznos minimalne plate i rok njene primjene moraju znati na vrijeme.
Zar ovakvim pristupom ne slabimo domaće tržište i konkurentnost naših preduzeća? Ako zbog većih troškova domaći proizvođač više ne može ponuditi cijenu s kojom može zadržati kupca, zar ga time ne dovodimo u situaciju da razmišlja o preseljenju poslovanja u neku od zemalja regiona? Ako do toga dođe, šteta je dvostruka. Radnici ovdje gube radna mjesta, a javni budžeti ostaju bez dijela poreznih prihoda. Jednom preseljenu proizvodnju teško je vratiti.
Od Vlade FBiH tražimo da smanji troškove javne administracije, ukine suvišne procedure i rastereti rad. Malim i srednjim preduzećima treba omogućiti da više ulažu u opremu i obuku radnika, jer upravo veća produktivnost omogućava firmama da iz vlastitih prihoda redovno isplaćuju veće plate. Tražimo i konkretne mjere zaštite domaće proizvodnje kako bi domaći proizvođači imali ravnopravne uslove na tržištu i mogli sačuvati radna mjesta.
Pri odlučivanju o minimalnoj plati treba uzeti u obzir i to da su pojedina radna mjesta već ugrožena digitalizacijom proizvodnje i uvođenjem umjetne inteligencije. Nagli rast troškova rada mogao bi dodatno ubrzati taj trend.
Mikro, mala i srednja preduzeća čine više od 90 posto svih preduzeća u Federaciji BiH. Vlada FBiH i sindikati zato moraju za pregovarački sto pozvati i predstavnike privrednika koji zapošljavaju radnike, isplaćuju plate i porezima pune budžete. Spremni smo razgovarati o visini minimalne plate, roku njene primjene i mjerama koje će omogućiti da radnici od veće plate zaista bolje žive. O tome nema smisla odlučivati bez onih koji tu platu svakog mjeseca moraju isplatiti, kažu iz Udruženja malih I srednjih privrednika u FBiH.
Megafon.ba
Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. Megafon se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija Megafona je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.