Turistički potencijali TK (2): Zaštićeni pejzaž Konjuh – utočište za ljubitelje prirode

Piše: Mediha Tabaković

Zaštićeni pejzaž Konjuh prostire se na tri općine, Banoviće, Živinice i općinu Kladanj. Samo izletište Zlača u Banovićima, u svjevernom dijelu Zaštićenog pejzaža Konjuha, zauzima 30 dunuma zemlje. Uređena su šetališta, mjesta za odmor i rekreaciju, dječija igrališta, kaže sekretar Zaštićenog pejzaža Konjuh Munib Hasanović.

PAUČKO JEZERO I ŠETALIŠTE DO MUŠKE VODE

„Zlača nudi lijepa izletišta, tu je i hotel Zlača u vlasništvu Rudnika Bnovići, stolovi za iznamljivanje, šetališta i livade predviđene za odmor i rekreaciju. Izletište Zlača je uređeno 2012. godine.

Ako pričamo o ukupnom prostoru Zaštićenog pejzaža možemo reći da je tu izletište Zobik, Planinarski dom, sobe za odmor i noćenje. Imamo planinsku kuću zvana Pašin potok koja se može iznajmiti. Nalazi se u sjevernom dijelu Pejzaža u blizini Zidina. Tu su granice preko Zlemboja, Ravni bor, Šuplji bor, Zidine, Veliki Konjuh i prostor Pezaža spušta se prema Muškoj vodi u Kladnju gdje također postoji urađeno izletište Bebrava, sa sličnim sadržajima kao izletište Zlača“, kaže Hasanović.

Munib Hasanović, sekretar Zaštićenog pejzaža Konjuh (Foto: M.T./Megafon)

U prostoru Konjuha također se nalazi i Paučko jezero koje je, kako Hasanović ističe, prirodna ljepota za koju je urađen projekat za sanaciju, očuvanje i zaštitu Paučkog jezera za koji su im trenutno potreban novac.

„Također imamo izletište Muška voda i hotel koji će uskoro biti uređen. Urađena je dionica ceste prema hotelu Muška voda od Brateljevića prema izvorištu Muska voda. Uredili smo i pećinu Bebrava, urađena je rasvjeta uz pomoć solarnih panela, otvaranje je bilo u oktobru. Dubina pećine  je oko 500 do 600 metara. U pećini su uređeni dijelovi  na kojima je staza za šetnju, klupe, stepenice, a na samom ulazu u pećinu su urađeni solarni paneli za osvjetljenje, bio je to projekat vrijedan 50.000KM“, kazao je Hasanović.

ČUVARI PRIRODE I KULTURNIH BOGATSTAVA

Direktor Zaštićenog pejzaža Konjuh Adnan Lačić kaže nam da mnogi Pejzaž poistovjećuju sa ustanovom ili turističkim preduzećem. Pojasnio je da im je misija, prije svega očuvanje prirode.

„Prevashodno je razlog osnivanja Javne ustanove Zaštićeni pejzaž bio da čuvamo i štitimo sve vrijednosti, historijske, prirodne i naravno i turističke vrijednosti. Ova ustanova kontroliše dio Konjuha oko 8.080 hektara, koja se pruža na tri općine kako smo već i naveli“,  kazao je.

Lačić također ističe da se na Konjuhu nalazio dio otkrivene kaldrme odnosno osmanske kaldrme koja je kasnije popločana. Također se tu nalazi i Djevojačka pećina, a prilaz do ulaza u pećinu je također popločan.

Prema rječima Lačića na izletištu Zlača je planirana i biciklistička staza za djecu, koja će biti sklonjena sa ceste.

„Bebravska pećina je na području Kladnja na južnom dijelu, od izletišta Bebrava je udaljena nekih tri kilometra. Na Zlači, odnosno, Stanovima imamo vodopade, poput vodopada Skakavac u Velikoj Zlači gdje je i Planinarski dom. U blizini je i kuća za odmor kapaciteta šest kreveta, koja se može iznajmiti za prenoćište“, ističe Lačić.

STEĆCI I RIMSKA KALDRMA

Lačićev kolega Hasanović, nadalje opisuje Pejzaž i posebno ističe historijsko nalazište u Kladnju, Rimsku kaldrmu širine tri do četiri metra.

U Kladnju su, također, uradili repliku kočije iz rimskog doba što predstavlja atrakciju za turiste.

„Na proljeće planiramo da sve znamenitosti na neki način obilježimo.

Pomenut ću i da imamo kamenu kuglu kao prirodni fenomen, u Zaštićenom pejzažu prema Krabanji odnosno izvorištima.

Na Konjuhu su uređeni brojni sadržaji za izletnike (Foto: M.T./Megafon)

Sve su to destinacije koje naši posjetioci mogu obići kada posjete prostor Konjuha.

Pored toga imamo i rekreativnu stazu za opuštanje dugu 1.600 metara i jednu biciklističku stazu koja je s vremenom oštećena ali se može urediti. Ova staza spaja općinu Kladanj i Banoviće i uglavnom se koristi za adrenalinske vožnje biciklom, nekih dva do tri tri sata vožnje kroz prirodu“.

Na samom izletišu Zlača nalaze se i stećci koji su, prema riječima Hasanovića, izmješteni poslije rata, ali su uz zahtjeve vraćeni na mjesto gdje su nekada bili.

„Stećci su nekada davno bili na Zlači pa su poslije rata izmješteni u Živinice kod neke škole koliko znam, pa vraćeni u Banoviće. Nakon toga smo podnosili zahtjev da se vrate gdje su bili“, kazao je Hasanović.

Na planini Konjuh se također nalazi grob Petra Peje Markovića, narodnog heroja iz Drugog svjetskog rata, koji predstavlja historijsko i kulturno obilježje.

Također, tu su stećci na Kumanu prema Kladnju, izletište Javorje, planinski dom i to su samo neke od ljepota koje nudi Zaštićeni pejzaž Konjuh.

Na izletištu Zlača kao i u Kladnju urađeni su sadržaji za djecu sa posebnim potrebama kako bi i oni mogli uživati u ljepotama prirode Konjuha.

PRAŠUMA U STUDEŠNICI I BJELOGLAVI SUP

Lačić navodi da je primarna djelatnost preduzeća zaštita i očuvanje prirodnih i svih drugih vrijednosti Konjuha kao i nadzor nad radom šumskih preuzeća, jer ne mogu vršiti sječu šuma u određenim zonama.

„Ovdje u Zaštićenom pejzažu imamo prašumu, to rijetko ko zna, to je u Studešnici koja je proglašena zonom A i strogo je zaštićena. Štitimo životinje, nadziremo i lovišta. Određene vrste životinje smiju se loviti u određenom periodu“, istakao  je Lačić.

Studešnica je i glavni izvor koji napaja općinu Banoviće čistom vodom, iznad koje se nalazi pećina i prašuma koja je dostupna svim posjetiocima, do koje je također uređena puta komunikacija.

Sadržaji za djecu na Konjuhu (Foto: M.T./Megafon)

Okolina izletišta Zlača stanište je za mnoge životinje. Lačić kaže da su pronađeni tragovi vuka u blizini Studešnice te bi posjetioci trebali da se obrate uposlenicima za određene destinacije kako bi šetnju organizirali grupno i sa vodićem.

U Zaštićenom pejzažu Konjuh, prema riječima Lačića, imaju četiri vrste sova kao i bjeloglavog supa koji je viđen za vrijeme istraživanja ptica na ovom području.

POSJETE ISTRAŽIVAČA

„Ovdje dolaze profesori sa fakulteta koji vrše istraživanja, ljudi iz Evropske unije koji istražuju vode i biljni svijet, mnogo smo interesantni u prirodnom segmentu. Lijepa smo destinacija i pozivamo svakog da dođe i vidi prirodne ljepote o kojima govorimo“, kaže Lačić.

Posjećenost zavisi od godišnjeg doba a od proljeća do jeseni su destinacije na Konjuhu najposjećenije.

Prema riječima Hasanovića i Lačića, kroz Zaštićeni pejzaž Konjuh, godišnje prođe nekoliko desetina hiljada posjetilaca.

Najviše posjetilaca kompleksa Konjuha je od proljeća do jeseni (Foto: M.T./Megafon)

„Sve te goste moramo dočekati, ispratiti i poslije urediti izletišta. Vršimo koševinu i čišćenje. Ponekad divlje svinje izrove zemlju i mi to moramo da sredimo kako bi na proljeće posjetiocima sve bilo uređeno“.

U PLANU SKIJALIŠTE ZA DJECU

„Svakih tri do pet godina mijenjaju se stolovi jer su od drveta i naravno da se kvare. Jedini problem je most na Zelenici koji nije u funkciji. Projekat izgradnje bio je pripremljen 2014. godine, Banovići i Živinice su trebali biti investitori, međutim zbog protesta i zastoja 2014. godine u radu Vlade ali i nerada, od toga nije bilo ništa, a mi nemamo ovlaštenja da to uradimo“, kaže Hasanović.

„Planiramo određene projekte u sjevernom dijelu, možda biciklističku stazu za djecu i manje skijalište za djecu, a gore u Kladnju bungalove ili kamp“, nadovezuje se Lačić.

Hasanović podsjeća da je samo prije nekoliko godina izletište Zlača bilo skoro nepristupačno zbog zapuštenosti, ali da su danas vidljivi i prepoznatljivi rezultati ulaganja u sadržaje za posjetitelje. 

VEZANI TEKST Turistički potencijali TK (1) Mešković: Tuzla nije samo siva i zagađena

Tekst je nastao uz podršku Evropske fondacije za demokratiju (EED). Njegov sadržaj ne odražava nužno službeno mišljenje EED-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u tekstu u potpunosti je na autoru.

Megafon.ba