Sistemska podrška pčelarstvu i školovanje pčelara – šansa za ruralni razvoj i smanjenje nezaposlenosti

Profesor Jašić: Od godišnjeg prinosa 60 košnica, kojima se dobro upravlja, može živjeti četveročlana porodica godinu dana

Piše: Maida Varga, dipl. ing teh.

Bosna i Hercegovina posjeduje izvanredno prirodno okruženje za razvoj pčelarstva. U Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) procjenjuje se da je u funkciji od 150.000 do 300.000 košnica a pčelarstvom se bavi od 3 do 5 hiljada ljudi. Međutim, prinos meda po košnici je od 6 do 9 kilograma, što je mnogo manje nego u nekim uređenim zemljama, gdje je taj prinos između 10 i 30 kilograma.

Pčelarstvo i obrazovni sistem

Razlozi nižeg prinosa meda u BiH su nedostatak kvalitetne i stalne edukacije za pčelare kao i zbog neuvezanost sistema koji treba da bude servis pčelarima.

Problem je i zastarjelost obrazovnog sistema koji nije prepoznao potrebu smjera pčelarstva u poljoprivrednim i veterinarskim školama, odnosno, fakultetima.

Godišnja potrošnja meda u Bosni i Hercegovini je 5.000 tona. U 2018. godini u BiH je uvezeno 275 tona meda a izvezeno svega 9 tona, što znači da je uvoz meda 30 puta veći od izvoza.

Med je jedan od proizvoda iz BiH koji ima odobrenje Evropske komisije za izvoz na tržište zemalja Evropske unije.

Poznato je da naši pčelari prodaju svoje proizvode direktno ili putem interneta , dok su im vrata trgovačkih lanaca i marketa uglavnom zatvorena.

Za efikasniju proizvodnju za domaće tržište, međutim, treba riješiti brojna pitanja u ovoj oblasti.

Zahtjevi koji se moraju ispuniti kada je riječ o kvaliteti meda i mogućnostima izvoza, registar pčelara i pčelinjaka, korištenje urođenog imuniteta za zaštitu pčela, potencijal pčelarstva u smanjenu siromaštva i nezaposlenosti, razvoj sistema ocjene senzorskog kvaliteta meda, apiterapija, primjena propilisa u medicinske svrhe, samo su neke od tema o kojima se razgovaralo na dvodnevnom Četvrtom kongresu o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima održanom, u Sarajevu proteklog vikenda (16. i 17. novembra). Kongres je okupio oko 200 stručnjaka iz akademske zajednice, iskusne pčelare kao i proizvođače hrane. Kongresu su prisustvovali i internacionalni stručnjaci iz Engleske, Turske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Slovenije.

Uspostavljanje HACCP sistema

Predsjednik Organizacionog odbora Kongresa pčelarstva Muamer Mandra kazao je da je ova grana privrede nedovoljno iskorištena te da je „potrebno institucionalizirati i ujediniti pčelare i pomoći im da prate svjetske trendove u pčelarstvu“. Mandra je ukazao i na problem neuvezanosti pčelara kada je u pitanju proizvodnja i prodaja meda kao i patvorenje meda.

Profesor i član Organizacionog odbora Kongresa Midhat Jašić kazao je da pčelarstvo može pomoći u smanjenju siromaštva posebno u ruralnim dijelovima BiH, jer „ukoliko se posjeduje 60 košnica kojima se dobro upravlja, od toga može živjeti četveročlana porodica godinu dana“, tvrdi Jašić.

Iznio je podatak i da u BiH imamo 80 društava koja okupljaju pčelare ali koja nisu kompaktna i organizirana, što je potrebno mijenjati.

Također, kako bi se povećala mogućnost izvoza meda i pčelinjih proizvoda, neophodno je uspostaviti HACCP sistem u proizvodnji meda, uvezati pčelare u zadruge čime se povećava konkurentnost na tržištu, voditi evidenciju proizvođača i podataka o proizvodima, poštovati protokol o uzorkovanju i ispitivanju meda te kontrolirati sadržaj supstanci čije su maksimalne vrijednosti propisane u direktivama.

Prema podacima EUROSTAT-a, zemlje članice Evropske unije su u 2018. godini uvezle 208.000 tona meda čija je vrijednost 450 miliona eura, što predstavlja značajnu mogućnost i za naše pčelare. Uvoz meda u EU zahtijeva zadovoljenje propisa (Direktiva vijeća Europske unije(2001/110 EZ , tkz. Direktiva o medu) i druge propise iz oblasti sigurnosti hrane. Proizvođač mora obezbijediti potvrdu o zdravstvenoj sigurnosti meda i druge propise.

Donošenje Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o metodama za kontrolu meda i drugih pčelinjih proizvoda predstavlja nastavak aktivnosti Agencije za sigurnost hrane BiH kojim se omogućava praćenje kvaliteta meda putem fizičko – hemijskih analiza kao i klasifikacija meda.

Postupcima brendiranja meda i pčelinjih proizvoda može doprinijeti Pravilnik o izgledu i načinu korištenja zaštićenog znaka, oznake porijekla, oznake geografskog porijekla i oznake garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda. U Sjevernoj Makedoniji se, primjera radi, već radi na zaštiti geografskog porijekla meda.

Sve te aktivnosti neće biti dovoljne ako ne budu praćene inspekcijskim nadzorom koji će omogućiti monitoring kvaliteta meda na tržištu BiH.

Provedenim monitoringom kvalitete meda na tržištu BiH za 2017. godinu analizirana su 73 uzorka domaćeg meda od čega je 43 uzorka bilo mimo propisa. Postavlja se pitanje da li je razlog tog nesklada s propisima rezultat patvorenja ili nepravilnog postupanja u poslovanju s hranom. Pčelari bi morali imati edukaciju o izvorima zagađenja meda koji mogu biti rezultat uticaja životne okoline ili zagađenja koje nastaje kao rezultat nepravilnog rukovanja pčelinjim proizvodima. 

Snažnije udruživanje pčelara

Ulaganje u edukaciju kao i infrastrukturu u pčelarstvu predstavlja potencijal za bolje rezultate u poljoprivrednoj proizvodnji i u smanjenju nezaposlenosti i siromaštva. Zato je važna kontinuirana saradnja institucija vlasti sa pčelarima i udruženjima pčelara kako bi se omogućilo postizanje potrebnih standarda u proizvodnji i ostvarili preduslovi za izvoz a istovremeno i zaštitililo tržište BiH od uvoza pčelinjih proizvoda sumnjivog kvaliteta.

Megafon.ba